img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kecskeméti Nemzetközi Repülőnap 2007

Nebeske vratolomije

15. avgust 2007, 17:54 Igor Salinger
Copied

Letačkim programom dominirali su švedski borbeni avioni "gripen"; ne toliko po atraktivnosti prikazanog letenja već po brojnosti i činjenici da su Šveđani nastupili skoro kao da su na svom terenu, više nego zadovoljni isporukama Češkoj i Mađarskoj koje su počele pre dve, odnosno jedne godine

Za „Vreme“ iz Kečkemeta

Na aerodromu pored Kečkemeta prošli vikend održan je ako ne najveći, onda siguirno jedan od najvećih aeromitinga ove godine u kontinentalnoj Evropi. Za razliku od sajmova avijacije o kojima je „Vreme“ ranije pisalo, ovakvi aeromitinzi imaju za cilj zabavu najširih narodnih masa, prikazivanje vazduhoplova i veština upravljanja, kako okupljenim gledaocima tako i međusobno između samih avijatičara – na mađarskom aeromitingu nastupili su učesnici iz Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Poljske, Rumunije, Ujedinjenog Kraljevstva, Turske, Francuske, Španije, Holandije, Belgije, Švedske, Nemačke, Danske, SAD…, naravno, zemlje domaćina.

O veličini manifestacije govori i podatak da je, kako bi se ublažio saobraćajni haos, 60 hektara polja u okolini pretvoreno u parking prostor – oni najuporniji počeli su sa okupljanjem već u svitanje kako bi osigurali mesto. Što automobilom, što javnim prevozom ili u ravnici neizostavnim biciklima, peške ili avionom (recimo, „red bul“ putničkim VIP avionom), prema prvim procenama kroz aerodrom je za dva dana prošlo oko 100.000 posetilaca i gostiju.

Letačkim programom dominirali su švedski borbeni avioni „gripen“; ne toliko po atraktivnosti prikazanog letenja već po brojnosti i činjenici da su Šveđani nastupili skoro kao da su na svom terenu, više nego zadovoljni isporukama Češkoj i Mađarskoj koje su počele pre dve, odnosno jedne godine. Dobrim delom zahvaljujući uvođenju „gripena“ u naoružanje kao kulminacije – barem što se tiče avijacije – političkih, ekonomskih i reformi oružanih snaga, ove dve nekadašnje članice Varšavskog pakta vrlo brzo su uspele da „uhvate“ priključak u – i na srpskim prostorima toliko željene – evroatlantske (čitaj NATO) integracije. Pet mađarskih „gripena“ u formaciji učestvovalo je u preletu na otvaranju aeromitinga, a tokom programa samostalne nastupe prikazali su švedski, češki i, naravno, opet domaći piloti na istom avionu. „Gripen“ je u jeku kampanje za prodaju aviona i u drugim zemljama regiona koje su pokazale interesovanje da obnove avijaciju pa nije za čuđenje što su predstavnici „gripena“ iz Hrvatske doveli kao svoje goste grupu novinara kako bi im pokazali mađarsko i češko zadovoljstvo proizvodom koji nude pod sloganom „Krila vaše nacije“ („Wings or your nation“).

Najatraktivnije nastupe na aeromitizima nesumljivo imaju akrobatske grupe koje prikazuju letačko umeće i kvalitet pilotske obuke – kako su uglavnom u sastavu oružanih snaga to znači „vidi kako dobre pilote imamo“ – ali i radi direktne ili indirektne državne promocije. Kako sažeto stoji na internet stranicama turske akrogrupe: „…da predstavlja Tursku u inostranstvu, da doprinosi efikasnosti i disciplini u turskom vazduhoplovstvu, da jača veru naroda u tursko vazduhoplostvo i da poveća zanimanje za vazduhoplovstvo kod mladih ljudi u Turskoj.“ Program je tako napravljen da gledano sa zemlje posmatraču zastaje dah i neretko se čini da će se avioni sudariti, pogotovu prilikom mimoilaženja velikim brzinama – koje se sabriraju tako da jedan avion u odnosu na drugi leti i preko 1500 kilometara na čas. Upravljanje avionom u akrobatskom letenju zahteva izuzetnu psihofizičku kondiciju i pilotsko umeće tako da nije za čuđenje što se piloti koji ga praktikuju smatraju najboljim od najboljih. Čast da nastupi kao prva od čak pet akrobatskih grupa u Kečkemetu pripala je grupi Zvezde iz Novog Sada, na avionima „galeb G-2“ (vidi okvir). Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nastupilo je sa grupom Krila oluje sa pet školskih aviona „pilatus PC-9“, koji se koriste u Zadru za obuku pilota. Jedna od osobenosti grupe, nazvane u slavu vojne akcije koja je slomila ono što se nekada nazivalo Republika Srpska Krajina jeste i desni pratilac, Osiječanka satnica Dijana Doboš – jedna od retkih žena pilota u akrobatskim grupama ratnih vazduhoplovstava. Da su pripadnici HRZ-a uzeli za ozbiljno (i) promociju svoje domovine pokazali su mahanjem državnom zastavom u kabini aviona posle nastupa na zadovoljstvo fotoreportera kao i turističkim prospektima, mapama, i kesicama lavande sa natpisom „Croatia“ koji su se mogli dobiti u njihovom šatoru. Za razliku od ostalih grupa koje lete uglavnom u avionima za obuku, turska grupa Turkiš stars nastupa na borbenim „tajgerima“ u veoma atraktivnom programu sa osam aviona. Vođa grupe je Ahmet Kanat, pilot sa preko 4200 sati leta. Od nadahnutog komentatora se na tipičnom bliskoistočnom engleskom moglo čuti da Turci imaju najzgodnije pilote na svetu, ali i da u nekim figurama ti isti piloti trpe operećenja kao da teže 400 kilograma. Verovatno najbolji utisak ostavila je francuska akrogrupa Patroli d Frans, na osam školsko-borbenih aviona „alfa džet“. Francuzi prvi deo programa izvode u formaciji od osam aviona, menjajući njihov međusobni raspored „u hodu“, penjanju i zaokretima, a specijalitet za posetioce je prevrtanje oko svoje ose pojednačnih aviona što tokom leta u grupi izgleda prilično zapanjujuće, kao i mimoilaženje dva para aviona na maloj visini. Dodajte tome gust „dim“ u bojama francuske trobojke, komentar ženskim glasom (dama je plavuša, ali to nema veze) sa jakim francuskim akcentom i prikladno izabranu muziku i – voila! – prvorazredni ugođaj čak i za one koji nisu fanovi avijacije.

Pored akrobatskih grupa i već pomenutih „gripena“, nebom iznad Kečkemeta grmeli su i mađarski „migovi-29“, belgijski, španski i holandski, kao i ne tako bučni i silni no ništa manje zanimljivi „oldtajmer“ avioni poput restauriranog sovjetskog „lavočkina“, češkog „delfina“ i aviona iz „red bull“ kolekcije u kojoj leti i primerak putničkog „DC-6B“, koji je nekad bio u sastavu RViPVO SRFJ, a poznat je i kao „Titov avion“ jer je korišćen za prevoz nekadašnjeg vrhovnog komandanta.

Zvezde na galebovima

Iz Srbije na aeromitingu učestvovala je akrobatska grupa „Stars“ iz Novog Sada koja leti na četiri bivša vojna aviona „Galeb G2“. „Zvezde“ su oba dana izvele svoj program, u nedelju po veoma lošem vremenu, možda ne toliko atraktivan kao njihove kolege sa mnogo „jačim mašinama“, ali precizno izveden i nimalo nezanimljiv. U jednom delu nastupa solista grupe Dragan Zlokas leteo je tzv. pijani let, prolazeći u nepravilnoj putanji gore-dole ispod ostatka grupe koja je letela iz suprotnog smera; figura koja je svojstvena italijanskoj grupi „freće trikolori“. Među izloženim avionima za razgledanje našao se još jedan „galeb“ oldtajmer, kao i „kraguj“ aerokluba Galeb iz Beograda, sve sa (uglavnom) autentičnim bojama i oznakama petokrakama SFR Jugoslavije, kao i „bičkraft“ koji je došao kao podrška „Zvezdama“. Delegacija Vojske Srbije na aeromitingu imala je dvadesetak članova, a u letačkom delu programa nastupili su piloti Sektora za letna ispitivanja majori Saša Grubač na „supergalebu“, i Miodrag Ristić na „orlu“. Bilo je to prvo pojavljivanje srpskih aviona sa novim obeležjima van države; uz to za pohvalu je bojenje „supergaleba“: nedavno su šarene akrobatske boje sa stilizovanom trobojkom zamenile kamuflažnu šemu koja je toliko puta bila popravljana i zafarbavana da je avion koji se koristi za nastupe i prikazivanje u vazduhoplovnim krugovima bio prozvan ružno pače.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Povodom knjige

18.decembar 2025. Sonja Ćirić

Svevremena potreba vlasti da cenzuriše

Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji

Strip

18.decembar 2025. Nikola Dragomirović

Monumentalna lepota umetnosti

Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure