img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Matura

01. jun 2006, 02:59 Jelena Lukić
Copied

Na svoju gimnazijsku proslavu mature sam svojevremeno jedva otišla. Nikome nije bilo naročito jasno ko je i zašto pogodio da proslava bude u Aranđelovcu. Ne znajući još uvek dilove turističkih agencija sa školama, naivno smo poverovali u priču o izvoru, banji i prirodnim lepotama. Nosila sam očajnu haljinu tirkizne boje i imala svest da je prosečna opatica izazovnije obučena. Ideju da imam tu šifonjer haljinu, čaršafski umotana sa svih strana i sa nakačenim slepi miš rukavima garant mi je dala neka zgodna Nemica iz maminih „Burdi“, pa sam napravila grešku u koracima i identifikaciji. Na fotografijama svi snimljeni izgledamo kao da smo došli iz različitih epoha i sredina. Čak i da smo zabeleženi različitim tehnikama i da smo rezultat naknadnih spajanja i fotomontaža.

Jedina osobenost koju je taj događaj imao bila je činjenica da su u starom delu hotela, sivkastoj zgradi bili smešteni dobrovoljci – rekonvalescenti koji su se tu oporavljali od navodnih junačkih rana. Za ta četiri dana videla sam samo momke u trenerkama koji ležerno merače kaficu uz tablić i imaju tri centimetra zavoja na stopalu ili ruci. Sve u svemu, redovno su bili u svim kafićima, na bilijaru, čak i na tenisu ispred hotela. Onako raspištoljeni podizali su što tri prsta, što pritisak profesorkama, ljuštili pivo i pljuckali semenke sedeći u ‘ladovini. Meni su delovali stvarno i koliko god negde bahato i sirovo toliko ipak plastičnije od profesorke nemačkog koja je prethodnih dvadeset godina dremala u formalinu i odatle izašla presovana i uvoštena. Bili su glasni, kikotavi, drski i veseli, a samu proslavu su gledali iza stakla sale. Dok je matura trebalo da simbolično označi kapiju ka novom životu, odatle nam se cerilo naličje svega onoga što su nam najavili u pozdravnom govoru.

Neki drugi garant imaju lepše uspomene sa mature, ja pamtim veliki umotani palac koji viri kroz plastičnu papuču, dok ranjenik pored recepcije hvata ritam stopalom.

Na deset godina mature nisam otišla, a kako stoje stvari ni na ovu od petnaest koja je iza ćoška neću otići. Oni koji su ti postali prijatelji i kumovi u međuvremenu ionako znaju gde si i šta si uradio prethodnih godina, preostalo im možeš ispričati uz neki roštilj na placu. Ta ispovedna redaljka gde ženski deo odeljenja prijavljuje nova prezimena, postane na kraju idealan talon za sumnjičavo mahanje glavom zvano „sad ima firmu, a nije mogao dvojku iz matematike u avgustu pošteno da ubode“.

Kao da mi ne znamo. Jok, ludi smo mi. Ispod novih cipela i fotografija ostaje talog da je škola poslednje preživelo komunističko mesto gde svi misle da znaju isto, i da će napraviti podjednako u životu samim tim što su se sticajem okolnosti našli u istoj grupi, i do kraja života će se porediti sa onim sa kim su navodno imali isti start.

Zašto ljudi ipak dolaze na ove jubileje? Jer ih godine raskisele. Drugog suvislog objašnjenja nema.

To ciklično vraćanje na mesto zločina samo je dokaz da su nas u međuvremenu snašli šef koji je malo gori od razrednog starešine i da nam se drugi izostanci više naplaćuju od onih u knjižici, pa prošlo vreme preko noći dobije etiketu staro dobro vreme, a objektivnost ćušnemo negde pod suknju.

Svadbarsko-maturalni mesec maj započinjem čudnim saznanjem. Spremajući performans Who cares for Ana Karenjina, kontaktiram svoju staru performans-festival ekipu. Neočekivano dobijam mejl sa informacijom da je Ajdo u međuvremenu sreo curu ove i svih narednih inkarnacija, da su počeli da žive zajedno i da mu „više nije do umjetnosti i tih zajebancija“. U ostatku mejla piše o kreditu za kuhinju, „Lara“ liniji i ugradnoj rerni. Ne poverovavši u pročitano pomišljam da su Ajda garant ubili i da sad taj mejl neko piše u njegovo ime. Dojučerašnji sanjar i performer neubedljivo kaže da je omatorio, kao da šalje loš snimak samoubistva. Kao da mu neko viri iza glave dok to piše, ne deluje srećno, piše onako šablonski, sve što treba da ima jedan matori mejl. Dobrovoljno ostavlja cipele ispred gasne komore i ulazi unutra gde je uprkos gasu sigurnije, samim tim što ih više ima.

Performans prolazi dobro, a sve mi nekako tužno zbog Ajda. Kao da sa mamom radi domaći dok se druga deca igraju. Kao da je ne daj bože umro, a ne samo da je na ružan način odrastao. Nekako ne uspevam sebe da ubedim da su fioke i komode njegov izbor. Kao da sam saznala nešto krupno o ljudima što nisam znala, blentavo piljim u mejl, iako bi većini, bez sumnje, sve bilo logično posle dve pročitane rečenice.

Neposredno posle tog performansa dobijam poziv za maturu, ovoga puta kao profesor. Nakon godinu dana rada sa maturantima u Srednjoj umetničkoj školi, razmišljam kako je odluka da zeznem svoj princip – ne radim u školi – na godinu dana bila simpatična i da je logično tu godinu zaliti belim vinom. Mali kafe na reci, gotovo kamerna topla atmosfera.

Negde iza ponoći mikrofon završava kod prozvanih profesora. I sve što mi pada na pamet je da im treba reći da ne postanu Ajdo, dok u glavi smišljam kako to da im najlakše i najbrže formulišem. Komplikovano je, kao da treba provući bejzbol lopticu kroz rupicu za maleno dugme, ne može da prođe, prevelika je, a niko i ne očekuje bejzbol loptu. I da li je baš to smisao onih jubileja – da se povremeno vidimo i shvatimo ko je postao Ajdo, ko nije, ko je koliko izdržao pod vodom. Ko je omatorio a koga prebacujemo u naredni krug. Ko je najžilaviji i ko će ostati poslednji u između dve vatre.

Ja sam maturirala 2006. godine dok sam o tome razmišljala kao ocvali okasneli maturant. Umesto prozivke, na ovim okupljanjima, trebalo bi da čujemo poštena priznanja – Jesam Ajdo, Nisam Ajdo, Kupujem komodu, Ugrađujem rernu.

Za svojom maturom treba tragati, kao što tragaš za svojim režiserom i svojom muzikom. Prepoznaš je tako što ti na njoj klikne smisao i tako što prepoznaš bejzbol loptu kako luduje u tebi.

Umesto toga rekla sam tek da ih volim i poželela sreću. Oni koji se ne izrode u Ajda to će već sami shvatiti. Kada dobiju jedan takav mejl. I ćutaćemo o tome uz neki roštilj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure