Ovaj grad na Jadranskom moru, u Hrvatskoj, nazvao je vidikovac na svom poluostrvu po srpskom muzičaru Milanu Mladenoviću, u njegovu čast su tamo održani festival i izložba
Makarska, grad u Hrvatskoj na Jadranskom moru, nazvao je jedan svoj vidikovac imenom Milana Mladenovića, srpskog muzičara.
„Dugo smo razmišljali o tome da Milanu Mladenoviću dodelimo ulicu ili šetalište u Makarskoj, ali nismo hteli da radimo preimenovanja postojećih, kako se to obično radi“, rekla je medijima makarska zamenica gradonačelnika Antonia Radić Brkan, a prenosi Klik Ploče.
Ali, pošto je „Makarska poznata po svojim vidikovcima, došli smo na ideju da izgradimo Vidikovac Milana Mladenovića na poluostrvu Oseava, mestu prikladnom za sećanja i nadahnuća na način kako je Milan bio nadahnut Makarskom i Jadranskom morem“.
Foto: Goranka MatićEkaterina Velika,EKV. Milan Mladenovic
Takođe, 20. septembra u Makarskoj je održan „Modro-zeleni festival“ u čast preminulog frontmena EKV. Započeo je izložbom ispred dvorane Arte „Kao da je bilo nekad“ sa Milanovim fotografijama sa makarske plaže, i iz zaseoka Puharići, kao i s članovima EKV. Tokom festivala održana je i panel diskusija „Nepristajanje ili Kako je EKV postala veliki bend“.
Portal navodi da je Mladenović u mladosti stalno dolazio u Makarsku, rodno mesto njegove majke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ovog ponedeljka u Galeriji kulturnog centra Novi Sad biće otvorena izložba crteža Uroša Toškovića, posebnog slikara, a prema rečima umetničke kritike, jednog od najboljih svetskih crtača druge polovine dvadesetog veka. Ovog maja, u . Obema je povod monografija posvećena Urošu Toškoviću čiji je autor kolekcionar Bojan Krljić, koji je svoju pasiju posvetio ovom slikaru čovekove sudbine i majstoru magije crteža
Devetog oktobra navršiće se 90 godina od kako je u Marselju ubijen Aleksandar Karađođević, kralj Jugoslavije. Nakon atentata njegovi spomenici su nicali širom Kraljevine Jugoslavije, ali i Francuske u kojoj je kralj ubijen. Devet decenija kasnije, spomenici u Francuskoj stoje na mestima na kojima su postavljeni, nisu ih sklanjale ni nemačke okupacione vlasti 1940–1944, dok sudbinu statua i bista po gradovima bivše Jugoslavije prate brojne kontroverze i nepoznanice. Ovo je nastavak te priče
U narednim mesecima pored emodžija cvekle, ašova i drugih stiže i emodži drveta bez znakova života kao simbol ozbiljnosti klimatskih promena, a posebno jednog njihovog pojavnog oblika – suše
Konačno počinje! Ljubitelje košarke čekaju 34 kola vrhunske košarke, a navijače Zvezde i Partizana verovatno mnogo kidalica živaca. Jer oba tima i hoće i mogu mnogo, ali nad njima visi dosta upitnika
Dva legendarna tehno kluba u Berlinu, „Votergejt“ i „Divlja Renata“, najavila su zatvaranje usled rastućih troškova i promena u noćnom životu. Da li Berlin gubi status svetske klupske prestonice
„Otvaranje" nove glavne autobuske stanice u Beogradu bio je još jedan fijasko gradonačelnika Aleksandra Šapića, znak da ga je imenjak mu Vučić „pustio niz vodu" i da je u sukobu dvojice bivših funkcionera Demokratske stranke pobedu odneo Goran Vesić
Ministarka za brigu o porodici Milica Đurđević Stamenkovski u istoj je nedelji pozvala građanstvo da se razmnožava i poslala poruku da državu Srbiju nije briga za decu žena ubijenih u femicidima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!