img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Raul Alberto Dijaz, radijska zvezda

Lepo vama, lepo nama

10. септембар 2003, 22:01 Darko Kovač
Copied

Tamnoputi voditelj, koji svakog drugog ponedeljka u studio dovodi strance koji žive u Beogradu, za kratko vreme zadobio je status autentične radijskotelevizijske zvezde

Televizijski kanal Info 24 uglavnom služi za preskakanje. Bez ikakve programske šeme, bez ijedne emisije i ikakvog koncepta, nekadašnji Yu info čeka na „strateškog partnera“. Ipak, ako ste letos pri redovnom daljinskom listanju obilne televizijske ponude naleteli na ovu rupu od kanala, mogli ste da budete nemalo iznenađeni ako ste na ekranu ugledali radijski studio u kojem sede jedan crnac i jedan Kinez i na ne baš besprekornom srpskom jeziku vode urnebesnu konverzaciju. Naime, Poslovni radio Sajam dosetio se, postavio je u studio dve kamere i u večernjim časovima počeo na ovom kanalu da emituje svoje kontakt emisije. Tamnoputi voditelj, koji svakog drugog ponedeljka u studio dovodi strance koji žive u Beogradu, za kratko vreme zadobio je status autentične radijskotelevizijske zvezde. Zove se Raul Alberto Dijaz, rođen je pre četrdeset pet godina u Bisau, glavnom gradu male zapadnoafričke države Gvineje Bisao, i do sada je bio poznat kao frontmen benda So Sabi. „Ne znam kako su baš mene među tri miliona Beograđana izvukli za tu priču“, kaže smejući se tokom razgovora za „Vreme“ popularni Alberto. „Ali, ispalo je baš pun pogodak i veliko osveženje za Beograd. Meni se sviđa ta emisija, iako pre toga nisam imao nijedan dan voditeljskog staža. Ideja je bila da pričam sa strancima koji žive u Beogradu a koji znaju srpski. Pričamo o životu u Srbiji i zemlji odakle su gosti, i ispada jako interesantno i opušteno. Pričamo na srpskom zato što je Srbija deo sveta, je l’ da?“ Do sada je u svojoj emisiji ugostio ljude iz Muzeja afričke umetnosti, zatim doktora Majgu iz Malija, nekadašnjeg veterinara Zoološkog vrta u Beogradu, Marinu iz Mongolije, ali „najjača emisija“, kako kaže Alberto, bila je sa Kinezom Šanom, ekonomistom koji u Beogradu zarađuje zahvaljujući svojim kulinarskim veštinama. U narednim emisijama ugostiće svoje indijske prijatelje, a zatim jednog njegovog zemljaka iz Ruande, s kojim će razgovarati o Haškom tribunalu i građanskim ratovima u njegovoj zemlji i na Balkanu. „Imamo mnogo da pričamo. Tamo su isto isti narod koji ne mogu da se gledaju između sebe“, kaže Alberto.

Alberto se obreo u Beogradu zahvaljujući međudržavnoj saradnji bivše SFRJ sa njegovom zemljom. Naime, Tito je pomagao Gvineji Bisao u njenom ratu za nezavisnost protiv kolonijalnog Portugala koji je trajao od 1961. do 1974. godine. Kako nakon završetka rata u Gvineji Bisao nije postojao fakultet, Alberto je bio jedan od onih koji su podneli zahtev za stipendiju za studije u inostranstvu. Zapao mu je Beograd, gde je stigao pre dvadeset dve godine. Iako mu je želja bila da studira medicinu, ipak je upisao hemiju na Prirodno-matematičkom fakultetu, smer ekologija, u nameri da, kako kaže, „malo pomogne i spase svet od propadanja zbog zagađivanja sredine i prebrzog razvoja“. Zbog čega je odustao od lekarskog poziva? „Jako sam osetljiv čovek. Ne bih mogao da podnesem da čovek preda mnom umre. Ne volim mnogo da idem ni po bolnicama.“ Da li je završio hemiju? „Nije“, kaže, „ostalo mi je još samo pet ispita.“ U Jugoslaviju je došao krajem 1982, učio je jezik, dobro mu je išlo na fakultetu sve do raspada države. A onda, očeva smrt, gubitak stipendije, kidanje veza, i život mu je, kaže, krenuo drugim tokom. Od dolaska u Beograd nikada više nije bio u zavičaju.

Kako je izgledao Beograd početkom osamdesetih? „Bio je to srećan grad“, kaže, „ljudi nisu oskudevali u bilo šta. Od stipendije sam kupio gitaru. Bila ekonomski stabilna država. Ljudi su isto bili dobri, gostoprimljivi. Bilo je tada i studenata iz celog sveta. Samo su žurke mnogo rano počinjale, oko osam naveče, i trajale su do jedanaest, pola dvanaest. U Gvineji su počinjale oko ponoći, kao što sada ovde počinju, pa je tada nama to teško palo, pravi kulturni šok. Ali, ostale stvari su bili dobro. Kada sam došao Beograd, mislio sam nikad ga neću upoznati jer je bio mnogo veći od moj grad. Moj grad je mali, Bisao ima 200.000–300.000 stanovnika, a cela zemlja ima skoro dva miliona. Ali, vremenom sve se to briše.“ Sada je Beograđanin.

Raspad Jugoslavije je i njemu teško pao. „To je najveće zlo. Meni je jasno što se raspalo, ali to ne prihvatam. Bez obzira da li neko ‘oće ili neće, vi ste ipak bratski narod. U Africi vi biste bili samo jedno pleme. Među vama ne treba prevodilac, znači da vas je ista majka rodila, samo ste išli svako svojim putem. Neko uzeo ovu veru, neko nešto drugo, treće, i na kraju jedan misli da je sa Marsa, drugi sa Jupitera, treći… Za nas iz Afrike sve je to smešno. Mi imamo mnogo dublje razlike nego što imaju narodi bivše Jugoslavije. U Gvineji se jezici razlikuju, i još ima ukupno 15 različitih jezika, i svi oni, sem tri slučaja, ništa zajedničko nemaju, kao švedski i srpski… Ali opet je jedna zemlja… Narodi su ovde uhvaćeni u nekoj slaboj tački i neko je to iskoristio. Meni je žao. Ovde nije bilo dovoljno razloga da se nešto raspada.“

Najsmešniju stvar u nagloj popularnosti koju mu je donela radijskotelevizijska emisija vidi u tome što ga sada smatraju voditeljem, a on je – muzičar. Muzikom je počeo da se bavi početkom devedesetih. „Nisam hteo da sviram dok ne završim fakultet, ali onda inflacija, raspad zemlja, moraš nešto da radiš…“ Od tada nastupa po beogradskim klubovima. Nastupao je i u nekadašnjoj hit predstavi Trinidad u Bitef teatru, a zatim je napravio bend pod nazivom Baga Baga (Termiti), koji se posle nekog vremena raspao. Već četiri godine frontmen je grupe So Sabi, što na njegovom maternjem jeziku kriol, nastalom mešavinom našeg lokalnog jezika, španskog i portugalskog, znači, kako kaže, „Samo da nam bude lepo“. Ipak dodaje da nije lako biti muzičar. „Puno problem, koncerti, klubovi, gazde hoće manje da plaća, mnogo muke…“ Prošle godine su objavili i živi album u izdanju Active Timea sa naslovom Lepo vama lepo nama. „Sviramo merenge, rege, afro-kubano, udaraljke, ali smo počeli u repertoar i da ubacujemo pesme kao Odakle si sele i Mali mrav. To je zato što nameravamo da sviramo po svetu pa da znaju odakle dolazimo.“ Najveći hit So Sabija je pesma Meša Meša. „To na srpskom znači ‘Mešaj, mešaj’, a na crnogorskom ‘Miješaj, miješaj’, a to znači da ljudi se više vole, da više prave decu, jer ovde je bela kuga, da bude ljudi ko što imaju Kinezi, više od milijardu…“ Šta od ovdašnje muzike voli da sluša? „Slušam sve, narodnjake, zabavnjake… Volim one prave muzičare od pre 1990 – Miroslav Ilić, Lepa Brena, Bajaga, Yu grupa, a sada sviđa mi se koncepcija muzike grupe Eyesburn, pa slušam moje prijatelje iz Del Arno Benda, Darkwood Dub, zatim Disciplina kičme, oni su dobar bend. Volim i Cecu… Znači, volim one prave muzičare, ne novokomponovane ljudi, što su prodali njivu pa pevaju…“ Omiljene pesme su mu Mali mrav, Ej Branka Branka, Odakle si sele i Nemam para druže… Osim internacionalne karijere, namerava i da počne biznis kojim bi spojio Srbiju i Afriku. „Sada, posle promena, ljudi su zadovoljni, hoće u Evropu, ali ne treba zaboraviti zemlje trećeg sveta. Evropa bez Afrike, Azije, Amerike, ne može…“

I za kraj, za koga navija? „Na Partizan“, kaže ne bez ponosa. I traži kartu za meč sa Portom…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure