img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Legat profesora Ivkovića

25. septembar 2013, 18:08 Aleksandar Aleksić
Copied

Sedmim mestom na Evropskom prvenstvu u košarci Srbija se direktno plasirala na Svetsko prvenstvo u Španiji sledeće godine. Cilj selektora Dušana Ivkovića i Košarkaškog saveza time je ispunjen. Međutim, Srbija više nema igrače ekstra klase koji su u stanju da svojim solo akcijama ili šutevima podignu tim i preokrenu utakmicu

Tri reprezentacije koje su na početku važile za favorite na Evropskom prvenstvu osvojile su medalje: Francuska zlatnu – prvi put u svojoj istoriji , Litvanija srebrnu, a Španija bronzanu nakon pobede nad Hrvatskom.

Kuriozitet je da je reprezentacija Srbije, koja je završila na sedmom mestu, tokom prvenstva pobedila oba tima koji su bili u finalu i to prilično lako.

1. Kvalitet samog šampionata bio je na veoma niskom nivou, pre svega zbog odsustva velikog broja igrača. Bez Paua Gasola, Španija nije isti tim i s njim bi sigurno bila prvak Evrope. Rusija bez Kirilenka, Hrijape i Kauna završila je učešće još u početnom delu prvenstva, Grčka bez Dijamantidisa nije ni ušla u četvrtfinale, a naš tim je igrao sa devet debitanata. Najprijatnije iznenađenje celog turnira je reprezentacija Ukrajine, koja je zauzela šesto mesto i na taj način se plasirala na Svetsko prvenstvo u Španiji. Pokazali su da se košarka igra i u nekim drugim zemljama i iza sebe ostavili „košarkaške nacije“ kao što su Srbija, Grčka, Turska i Italija.

Konačan plasman na Evropskom prvenstvu u Sloveniji: Francuska; Litvanija; Španija; Hrvatska; Slovenija; Ukrajina; Srbija; Italija

O REPREZENTACIJI SRBIJE: Usponi i padovi na turniru bili su glavna karakteristika našeg tima. Kao najmlađi tim na prvenstvu, imali su sjajne pobede protiv Litvanije i Francuske, ali i katastrofalne poraze protiv Španije i Slovenije. Bez Teodosića kao lidera ovog tima, verovatno nisu ni mogli bolje.

Najviše je problema bilo u samoj organizaciji igre. Vrlo brzo su svi timovi pročitali napadačke akcije našeg tima i lako ih rešavale zonskom odbranom i udvajanjem na centrima. Težište igre su naši protivnici prebacivali na spoljnu liniju, a našim mladim bekovima bilo je izuzetno teško da se nose sa iskusnijim protivnicima i – ako im šut nije išao od ruke – dolazilo je do velikih problema; Srbija više nema igrače ekstra klase koji su u stanju da svojim solo akcijama ili šutevima podignu tim i preokrenu utakmicu.

ANALIZA SELEKTORA DUŠANA IVKOVIĆA JE SAMA PO SEBI DOVOLJNA: „Ne bih ulazio dublje u problematiku, radili smo u specifičnim uslovima, a sistem takmičenja nije adekvatan, igrači nisu mašine da igraju toliko utakmica. Sa druge strane, merilo rada nisu samo trofeji. Naša prepoznatljiva igra bila je u tranziciji i na tome su se bazirali naši nastupi. Ispunili smo krajnji cilj, iako je ovaj mladi tim imao mnogo oscilacija u igri. Mi smo igrali 11 utakmica u veoma kratkom periodu i bazirali smo igru na kontranapadima jer smo želeli da budemo najspremniji na prvenstvu. Imali smo velike padove u igri, još na početku, a pre svega protiv Španije. Tada nismo ličili na tim, a oni da su mogli, samleli bi nas do kraja. I protiv Slovenije je bilo isto. A onda je došla utakmica koja je najbitnija. To smo lako rešili već u prvoj četvrtini. Zadovoljan sam krajnjim rezultatom, a maltene je svejedno da li smo četvrti ili sedmi.“

POJEDINAČNI UČINAK IGRAČA TOKOM PRVENSTVA PO IVKOVIĆU: „Vasa Micić je pokazao svoj talenat, ali je već na startu bilo vidno da je osetio razliku između juniorske i seniorske košarke. Na kraju, protiv Italijana, pokazao je svoj talenat. Stefan Marković je odigrao vanserijski. Uvek je duže ostajao na treninzima, povreda ga je omela da odigra sve utakmice. On je najborbeniji u našem timu, i svi treba da se ugledaju na njega. Imao je odličan učinak u napadu. Nedović, Bogdanović i Anđušić su izuzetno talentovani. Sa Nedovićem sam razgovarao da bi ovo trebalo da mu bude priprema za NBA. Odigrao je dobro, ali mu treba iskustvo. Imao je skroman procenat šuta, ali je retko talentovan mladić. Anđušić ima zlatnu ruku, ali mu nedostaje kreator kao što je Miloš Teodosić i on je zbog toga imao loš procenat šuta. Sa Bogdanovićem i Kalinićem smo nadoknadili nedostatak atletskih sposobnosti. Bogdan je odigrao odlično i od njega možemo da očekujemo velike domete. Nemanja Krstić je mlad igrač, koji ima odličnu stabilnost i zaslužio je poziv. Kalinić je nova energija u našem timu. Odličan defanzivac i najbolji naš skakač u napadu. Često smo vežbali šut posle treninga. Bjelica je kvalitetno odigrao, a njegov odnos prema reprezentaciji je najveći mogući. Gagić je pozitivno otkrovenje. Malo iskustva ima, ali je pokazao kvalitet u završnici prvenstva. Odlično je izvodio bacanja i dobro šutirao sa poludistance. O Nenadu Krstiću sam sve rekao, pravi je kapiten, uvek je bio tu za igrače, pravi je vođa ovog tima. Katić je bio najprijatnije iznenađenje na startu prvenstva. Pravi je sportista. Ali, dosta je grešio tokom povratnog pasa. Katić nije bio dominantan u skoku, kao i Štimac, ali su i njih dvojica zadovoljili. Imamo budućnost i sigurno je da će ovi igrači koji su nastupali na Eurobasketu pokazati da će biti nosioci u narednom periodu. Krivo mi je što su igrači, od slavlja i hvalisanja, posle jednog poraza razapinjani po medijima. Ipak, najvažnije je da smo se mi kvalifikovali za Svetsko prvenstvo.“

O BUDUĆNOSTI NAŠE I EVROPSKE KOŠARKE: Svi se slažu da je budućnost evropske košarke vrlo neizvesna – nijedan mladi igrač nije se izdvojio kvalitetom i na taj način nagovestio veliku košarkašku karijeru. Da li treba podsećati da timovi koji su osvojili medalje u proseku imaju više od 28 godina? Poslednji igrač koji se izdvajao kao jako mlad je Riki Rubio, a on je na ovom prvenstvu igrao veoma loše.

Dalje, kupovina igrača iz Amerike, pre svega na bekovskim pozicijama, sprečava razvoj mladih talenata. Bez izuzetka, odlazak u NBA ligu san je svih mladih igrača. Kriterijumi su smanjeni pa se događa da „preko bare“ odlaze igrači sumnjivog kvaliteta u potrazi za novcem. Najmanja zagarantovana plata u NBA ligi je preko 400.000 dolara, dok igrači koji se relativno visoko plasiraju na draftu, zarađuju u prvoj sezoni preko milion dolara. O tome u Evropi mladi košarkaši mogu samo da maštaju.

Sa druge strane, evropski klubovi kupuju isključivo već „gotove“ igrače formirane u Americi. Međutim, izuzev Pekovića, koji je u NBA ligi postao jedan od najboljih centara, nema nikoga ko u svom klubu predstavlja nosioca igre. Dražen Petrović je sa 16 godina bio jedan od najboljih igrača finala Prvenstva Jugoslavije, Bodiroga je sa 18 godina dao odlučujući poen u finalu italijanskog prvenstva, a Đorđević trojkom u poslednjim sekundama u svojoj 19. godini doneo Partizanu Kup šampiona. Na slične primere, po svoj prilici, dugo će se čekati…

Naime, razni košarkaški menadžeri u saradnji sa roditeljima obećavaju mladim igračima kule i gradove. Miličić je tako, kao jedan od najvećih talenata srpske košarke poslednjih petnaestak godina, preranim odlaskom u NBA ligu uskratio sebi mogućnost da postane veliko ime evropske košarke i najbolje igračke godine je presedeo na klupi.

.Iako je Srbija višestruki prvak Evrope i sveta u mlađim kategorijama, nema igrača koji bi u doglednoj budućnosti predstavljao nosioca igre u reprezentaciji. Teodosić je poslednji igrač koji je iznikao iz takozvane „srpske košarkaške škole“ i koji predstavlja nešto i nekog u evropskoj košarci.

U timu koji je nastupao na Prvenstvu Evrope u Sloveniji, samo je Nenad Krstić jedan od nosioca igre u CSKA. Problem je međutim što Krstić ima trideset godina…

O SELEKTORU: Za godinu dana iskusniji, reprezentativci Srbije bi sledeće godine mogli da predstavljaju ozbiljan tim, ali o medaljama na velikim takmičenjima i dalje mogu da sanjaju, pre svega zbog odlaska Dušana Ivkovića sa mesta selektora naše reprezentacije.

„Odlazim, ali uvek ću biti tu kada mogu da pomognem i mislim da je vreme da neko mlađi preuzme tim. Ja sam se trudio da uvek budem primer svima. U medijima se pojavila priča o mojoj plati i o placevima koje sam dobio, a reći ću vam da ovaj posao radim volonterski. Odbio sam zbog reprezentacije neke unosne ugovore koji su bili vredni tri miliona za dve godine. Porodica Ivković nikada nije dobila nikakav plac. Ja sam ovaj posao prihvatio jer ga niko drugi nije hteo. Ljudi iz Saveza će odlučiti ko će me naslediti na ovom poslu. Ko god da me nasledi, trebalo bi da zna da je igra za reprezentaciju privilegija za svakog trenera, ali i svakog igrača“, rekao je Ivković na konferenciji za štampu.

Da li će sledeće godine ovi mladi igrači slušati nekoga kao što su slušali Ivkovića u poslednjih par godina? Legat koji je ostavio iza sebe je ogroman.

Profesore, odmori se. Zaslužio si.

Evropa – svih vremena

Košarkaški sajt Hups hajp je napravio anketu među 38 igrača koji su nastupali tokom prvenstva. Oni su izabrali najbolje košarkaše Evrope svih vremena koji su nastupali na evropskim prvenstvima.

Najboljih 15:

1. Dražen Petrović

2. Toni Parker

3. Arvidas Sabonis

4. Dejan Bodiroga

5. Dirk Novicki

6. Pau Gasol

7. Toni Kukoč

8. Predrag Danilović

9. Huan Karlos Navaro

10. Andrej Kirilenko

11. Dimitris Dijamantidis

12. Mark Gasol

13. Aleksandar Đorđević

14. Aleksandar Volkov

15. Dino Rađa

STUBOVI REPREZENTACIJE: Nenad Krstić i Dušan Ivković foto: ap photo
STUBOVI REPREZENTACIJE: Nenad Krstić i Dušan Ivković foto: ap photo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure