img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje

Kralj Aleksandar I Karađorđević: 90 godina od ubistva u Marseju

09. октобар 2024, 10:18 M.S.
Foto: Arhiva Vremena
Aleksandar Karadjordjevic pogreb 1934.
Copied

Tokom posete Francuskoj pre 90 godina ubijen je jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević u Marselju. Tada zajedno sa njim ubijen je francuski ministar inostranih poslova Luj Bartu

Pre 90 godina ubijen je jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević u Marselju. Ubijen je zajedno sa francuskim ministrom inostranih poslova Lujom Bartuom, tokom posete Francuskoj u koju je otputovao da bi učvrstio odbrambeni savez protiv nacističke Nemačke, piše RTS.

Na put u Francusku jugoslovenski vladar je krenuo sa železničke stanice Topčider vozom do Kosovske Mitrovice, a zatim automobilom preko Cetinja, gde je posetio kuću u kojoj je rođen.

Iz luke Zelenika, razaračem Jugoslovenske kraljevske mornarice „Dubrovnik“, isplovio je za Francusku.

Francuska mu je priredila veličanstven doček, o čemu svedoče i filmski zapisi na kojima je zabeležena čitava poseta, od ulaska jugoslovenskog broda u marseljsku luku, do atentata koji se dogodio dvadesetak minuta kasnije.

U utorak, 9. oktobra 1934. godine, tačno u 16 časova, kralj je napustio palubu jugoslovenskog razarača i nastavio motornim čamcem do Belgijskog keja. Zvaničan doček po protokolu bio je predviđen u Parizu, gde je trebalo da ga dočeka predsednik Republike, dok su ga u Marselju dočekali ministar inostranih poslova Luj Bartu i general Žozef Žorž, član Visokog ratnog saveta.

Svečana povorka je nešto iza 16 časova krenula iz luke i uputila se prema centru, a burno ju je pozdravio veliki broj građana Marselja.

Atentat u Marselju

Kako je Vreme” ranije pisalo Marsejska Avenija Kanabijer, koja vodi od luke do zgrade prefekture, gde je predviđen zvanični prijem, bila je prepuna razdraganog sveta koji je nestrpljivo čekao da uživo vidi i pozdravi suverena prijateljske zemlje i saveznika iz Prvog svetskog rata. Tačno u 16 časova začula se iz obližnje Stare luke počasna topovska paljba koja je označila dolazak jugoslovenskog razarača „Dubrovnik“. Masu ljudi na prepunim trotoarima odvaja od kolovoza „živa ograda“ od policajaca, ali je već u tom trenutku jasno da je špalir proređen i da nije u stanju da kontroliše publiku. Ceremonija stupanja jugoslovenskog kralja na francusko tle bila je kratka, pa je već posle nekoliko minuta svečana povorka automobila, koju prate konjanici, na početku Avenije Kanabijer.

Na zadnjem sedištu luksuznog automobila, koji se kreće veoma sporo, sede kralj Aleksandar i njegov domaćin u Marseju, francuski ministar inostranih poslova Luj Bartu. Iznenada iz gomile na trotoaru iskače čovek, u momentu odbacuje buket cveća u kojem je skrivao revolver, i vičući na francuskom „Živeo kralj“, prolazi kroz proređen kordon policajaca, skače na bočnu papučicu automobila i ispaljuje više hitaca u pravcu kralja, ministra Bartua i generala Žorža, koji je sedeo na pomoćnom sedištu. Dok atentator puca, vozač Foasek se okreće i pokušava da prekine njegovu ubilačku nameru, dok potpukovnik Piole, koji je najbliži događaju, okreće konja i sabljom dva puta udara ubicu. Padajući na kolovoz ubica i dalje puca na policajce i svet duž trotoara, ali i sam biva upucan od policije.

Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević preminuo je od zadobijenih rana u zgradi marsejske prefekture nešto pre 17 časova. Zbog neadekvatne prve pomoći (gubitak krvi), četrdesetak minuta kasnije preminuo je i ministar Bartu, dok se general Žorž, posle adekvatne lekarske pomoći i nege, oporavio.

Atentator Černozemski je od zadobijenih rana ubrzo preminuo u jednoj kancelariji francuske službe bezbednosti. Saučesnike atentata Miju Kralja, Ivana Rajića i Zvonimira Pospišila francuski sud je osudio na doživotnu robiju, a organizatora Antu Pavelića u odsustvu na smrtnu kaznu. Nakon što je bio na čelu zloglasne Nezavisne Države Hrvatske, Pavelić je kao ratni zločinac uspeo uz pomoć Vatikana da umakne pravdi. Umro je naprasno u Španiji 1959. godine. I drugi organizator marsejskog atentata Vančo Mihajlov umakao je licu pravde. U toku Drugog svetskog rata uživao je Pavelićevo gostoprimstvo u Zagrebu. Umro je 1990. godine. Saučesnici atentata su neslavno završili. Pospišil je umro u francuskom zatvoru 1938. godine, Rajić je 1941. nađen otrovan u svojoj kući u Zagrebu, a Mijo Kralj je likvidiran od strane partizana negde u Bosni iste godine (obojicu su Nemci pustili iz zatvora posle francuske kapitulacije). Današnja makedonska i bugarska istoriografija, svaka za sebe, svrstava Černozemskog i Mihajlova u svoje nacionalne heroje.

Smrt kralja uzburkala celokupnu javnost

Smrt kralja Aleksandra uzburkala je celokupnu jugoslovensku javnost. Građanstvo u Beogradu je saznalo za vest oko 19:30, sa stranih radio stanica.

Pošto je najstariji Aleksandrov sin Petar bio maloletan, tročlano namesništvo je preuzelo ulogu kralja. Namesništvo je zakletvu vernosti položilo 11. oktobra.

Viteški kralj Aleksandar I Ujedinitelj počiva u miru u zadužbini Karađorđevića na Oplencu.

Lični uticaj Aleksandra ogleda se i u stvaranju Balkanskog sporazuma potpisanog u Atini 9. februara 1934. godine između Jugoslavije, Grčke, Turske i Rumunije, kojim ove države „garantuju uzajamno bezbednost svojih balkanskih granica“ (Član 1. Sporazuma, MIP, Pov. Br. 13991). Bugarska se tom Sporazumu nije pridružila, pa je Aleksandar u septembru 1934. godine posetio Sofiju i odagnao pretnju teritorijalnom integritetu svoje zemlje od strane Bugarske (ne prežalivši odredbe Sanstefanskog mira iz 1878. godine, susedna zemlja je pitanje revizije granice sa Srbijom, kasnije sa Jugoslavijom, stalno držala otvorenim).

Tagovi:

Atentat Francuska Kralj Aleksandar Prvi Karađorđević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure