img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba »Razotkrivanje tela«

Jezivo i veličanstveno

24. октобар 2012, 20:49 Jasmina Lazić
fotografije: vesna anđić
Copied

Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni

Ko god na izložbu „Razotkrivanje tela“ ode u nadi da će doživeti turu po „muzeju strave“, ostaće razočaran. Nema čudnih i neprijatnih mirisa, nema jezive muzike i turobnog osvetljenja, ništa ne pluta u teglama i – nema slikanja pored eksponata.

„Razotkrivanje tela“ nije cirkuska postavka, iako već godinama putuje po svetu. Nakon Londona, Meksiko Sitija, Luksemburga, Valensije i Ljubljane, ova neobična trupa koju čini osam tela i više od sto organa, stigla je u Beograd.

Znatiželja, pomalo morbidna ushićenost, zebnja i nestrpljenje… Da li će zaista biti toliko mučno za gledanje?

ETIKA: Izložba, uz koju najčešće ide pridev „kontroverzna“, uspela je – očekivano – da izazove negativne reakcije iz redova vernika, pre svih predstavnika katoličke crkve i pojedinih rabina. Inicirala je brojne diskusije na temu opravdanosti takvog izlaganja ljudskih tela (naročito para koji vodi ljubav u Berlinu 2009). Pokrenula je pitanje porekla eksponata, pogotovo dečijih primeraka, a neki su se pozabavili i pitanjem rodne ravnopravnosti insistirajući na tome da su muškarci obično predstavljeni kao umna i fizički potentna bića (igraju šah ili voze bicikl), dok su žene češće u snishodljivom položaju, svedene na demonstriranje lepote, pasivnosti i reprodukcije.

„Šta je cilj?“, pitaju se svi. Da šokira, zabavi, poduči ili da, jednostavno, zadovolji maštu najmorbidnijih?

Jedno je sigurno. Na ovoj izložbi niko nije ravnodušan.

Zagrevanje počinje ulaskom u prostoriju u kojoj je predstavljen skeletni sistem čoveka. S obzirom na to da svaki školski kabinet za biologiju ima plastični skelet, ova etapa ne uzbuđuje naročito, ali već posle tri koraka kreće pravo razotkrivanje.

ESTETIKA: Ogoljena ljudska tela, stvarna i opipljiva, izložena kao najsavršenije umetničko delo prirode.

Gledajući eksponat koji predstavlja mišićni sistem čoveka, ne mogu a da se ne zapitam zašto nas manje mrzi da se mrštimo nego da se smejemo, ako uzmemo u obzir činjenicu da je za smejanje potrebno 17, a za mrštenje 43 mišića.

Krišom posmatram muške kolege koji se stresaju gledajući uvećanu prostatu i primećujem da na grudima eksponata koji prikazuje muški reproduktivni sistem postoji rupica, trag da je odatle nekada rasla bradavica.

Pomisao da su mu iščupali bradavice uznemirila me više nego ceo prizor. Sa polovine njegovog tela skinuta je koža, uklonjeno mu je pola trbuha, a umesto očiju cakle se dve plastične loptice sa plavim rožnjačama.

Kasnije će se ispostaviti da je on jedan od „dosadnijih“ modela.

U susednoj prostoriji je žensko telo koje, rasklopljeno poput „babuške“, otkriva tajne abdomena i toraksa. Delovi „oklopa“ tog tela prosto nestvarno lebde, dok između njih stoje mozak, pluća, srce, jetra, creva… Svaki u svojoj prirodnoj poziciji i na svom mestu, jedni uz druge. Sledeće je muško telo „ukrašeno“ pejsmejkerom, metalnim imobilizatorom ručnog zgloba, sličnim imobilizatorom na levoj cevanici, protezom na kolenu, delimično veštačkom vilicom, forcepsima koji mu šire butne i mišiće na desnoj podlaktici. Odmah preko puta ovog „maleroznog“ modela je telo presečeno na diskove debljine tri santimetra – od glave do pete.

Ali ono što ostavlja bez daha je krvni sistem čoveka – 96.000 kilometara arterija vena i kapilara u jednoj vitrini.

TEHNIKA: Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni. Spretnost, veština i strpljenje onih koji na tim telima rade je zadivljujuća. Krvni sudovi bubrega, na primer, izgledaju kao dva koralna ostrvceta pasuljastog oblika. Vidi se svaka vena, svaki kapilar.

Dodirivanje je, naravno, zabranjeno, a golim okom je teško oteti se utisku da nisu od gume. Prvo što se dogodilo sa ovim telima i izloženim organima bilo je izvlačenje tečnosti iz tkiva, što je postignuto potapanjem u aceton. Zatim su prebačeni u vakuum prostoriju, gde se događa isparavanje acetona, a potom na red dolazi zahvat silikonom. Telo se postavlja u određeni položaj u kome će biti izloženo, a zatim pod dejstvom katalizatora i toplote dolazi do toga da se silikon učvrsne u neku vrstu gumene mase koja ostaje trajno u tom položaju. Opisana metoda zove se „prezervacija polimerima“ i opisana ovako, u četiri koraka, deluje prilično jednostavno. Međutim, za pripremu svakog tela potrebno je godinu dana.

U Beogradu će biti narednih pet meseci, u Hali 3 Beogradskog sajma. Pored audio-vodiča, posetioce će kroz ovaj futuristički kabinet anatomije voditi studenti završnih godina Medicinskog fakulteta.

Izložba je namenjena svim uzrastima i sasvim je podnošljiva i za one sa slabijim stomakom. Provereno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Mesi

Svetsko prvenstvo u fudbalu

23.јун 2026. I.M.

Mesi ispisao istoriju: Najbolji strelac svetskih prvenstava svih vremena

Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Žena se hladi uz fontanu u Beogradu

Vremenska prognoza

21.јун 2026. I.M.

Prvi dan leta donosi tropske temperature do 35 stepeni

Srbija je ušla u leto uz pretežno sunčano vreme i visoke temperature, ali meteorolozi upozoravaju da bi popodne moglo doneti lokalne pljuskove sa grmljavinom i gradom

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure