img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba »Razotkrivanje tela«

Jezivo i veličanstveno

24. oktobar 2012, 20:49 Jasmina Lazić
fotografije: vesna anđić
Copied

Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni

Ko god na izložbu „Razotkrivanje tela“ ode u nadi da će doživeti turu po „muzeju strave“, ostaće razočaran. Nema čudnih i neprijatnih mirisa, nema jezive muzike i turobnog osvetljenja, ništa ne pluta u teglama i – nema slikanja pored eksponata.

„Razotkrivanje tela“ nije cirkuska postavka, iako već godinama putuje po svetu. Nakon Londona, Meksiko Sitija, Luksemburga, Valensije i Ljubljane, ova neobična trupa koju čini osam tela i više od sto organa, stigla je u Beograd.

Znatiželja, pomalo morbidna ushićenost, zebnja i nestrpljenje… Da li će zaista biti toliko mučno za gledanje?

ETIKA: Izložba, uz koju najčešće ide pridev „kontroverzna“, uspela je – očekivano – da izazove negativne reakcije iz redova vernika, pre svih predstavnika katoličke crkve i pojedinih rabina. Inicirala je brojne diskusije na temu opravdanosti takvog izlaganja ljudskih tela (naročito para koji vodi ljubav u Berlinu 2009). Pokrenula je pitanje porekla eksponata, pogotovo dečijih primeraka, a neki su se pozabavili i pitanjem rodne ravnopravnosti insistirajući na tome da su muškarci obično predstavljeni kao umna i fizički potentna bića (igraju šah ili voze bicikl), dok su žene češće u snishodljivom položaju, svedene na demonstriranje lepote, pasivnosti i reprodukcije.

„Šta je cilj?“, pitaju se svi. Da šokira, zabavi, poduči ili da, jednostavno, zadovolji maštu najmorbidnijih?

Jedno je sigurno. Na ovoj izložbi niko nije ravnodušan.

Zagrevanje počinje ulaskom u prostoriju u kojoj je predstavljen skeletni sistem čoveka. S obzirom na to da svaki školski kabinet za biologiju ima plastični skelet, ova etapa ne uzbuđuje naročito, ali već posle tri koraka kreće pravo razotkrivanje.

ESTETIKA: Ogoljena ljudska tela, stvarna i opipljiva, izložena kao najsavršenije umetničko delo prirode.

Gledajući eksponat koji predstavlja mišićni sistem čoveka, ne mogu a da se ne zapitam zašto nas manje mrzi da se mrštimo nego da se smejemo, ako uzmemo u obzir činjenicu da je za smejanje potrebno 17, a za mrštenje 43 mišića.

Krišom posmatram muške kolege koji se stresaju gledajući uvećanu prostatu i primećujem da na grudima eksponata koji prikazuje muški reproduktivni sistem postoji rupica, trag da je odatle nekada rasla bradavica.

Pomisao da su mu iščupali bradavice uznemirila me više nego ceo prizor. Sa polovine njegovog tela skinuta je koža, uklonjeno mu je pola trbuha, a umesto očiju cakle se dve plastične loptice sa plavim rožnjačama.

Kasnije će se ispostaviti da je on jedan od „dosadnijih“ modela.

U susednoj prostoriji je žensko telo koje, rasklopljeno poput „babuške“, otkriva tajne abdomena i toraksa. Delovi „oklopa“ tog tela prosto nestvarno lebde, dok između njih stoje mozak, pluća, srce, jetra, creva… Svaki u svojoj prirodnoj poziciji i na svom mestu, jedni uz druge. Sledeće je muško telo „ukrašeno“ pejsmejkerom, metalnim imobilizatorom ručnog zgloba, sličnim imobilizatorom na levoj cevanici, protezom na kolenu, delimično veštačkom vilicom, forcepsima koji mu šire butne i mišiće na desnoj podlaktici. Odmah preko puta ovog „maleroznog“ modela je telo presečeno na diskove debljine tri santimetra – od glave do pete.

Ali ono što ostavlja bez daha je krvni sistem čoveka – 96.000 kilometara arterija vena i kapilara u jednoj vitrini.

TEHNIKA: Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni. Spretnost, veština i strpljenje onih koji na tim telima rade je zadivljujuća. Krvni sudovi bubrega, na primer, izgledaju kao dva koralna ostrvceta pasuljastog oblika. Vidi se svaka vena, svaki kapilar.

Dodirivanje je, naravno, zabranjeno, a golim okom je teško oteti se utisku da nisu od gume. Prvo što se dogodilo sa ovim telima i izloženim organima bilo je izvlačenje tečnosti iz tkiva, što je postignuto potapanjem u aceton. Zatim su prebačeni u vakuum prostoriju, gde se događa isparavanje acetona, a potom na red dolazi zahvat silikonom. Telo se postavlja u određeni položaj u kome će biti izloženo, a zatim pod dejstvom katalizatora i toplote dolazi do toga da se silikon učvrsne u neku vrstu gumene mase koja ostaje trajno u tom položaju. Opisana metoda zove se „prezervacija polimerima“ i opisana ovako, u četiri koraka, deluje prilično jednostavno. Međutim, za pripremu svakog tela potrebno je godinu dana.

U Beogradu će biti narednih pet meseci, u Hali 3 Beogradskog sajma. Pored audio-vodiča, posetioce će kroz ovaj futuristički kabinet anatomije voditi studenti završnih godina Medicinskog fakulteta.

Izložba je namenjena svim uzrastima i sasvim je podnošljiva i za one sa slabijim stomakom. Provereno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure