img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba »Razotkrivanje tela«

Jezivo i veličanstveno

24. октобар 2012, 20:49 Jasmina Lazić
fotografije: vesna anđić
Copied

Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni

Ko god na izložbu „Razotkrivanje tela“ ode u nadi da će doživeti turu po „muzeju strave“, ostaće razočaran. Nema čudnih i neprijatnih mirisa, nema jezive muzike i turobnog osvetljenja, ništa ne pluta u teglama i – nema slikanja pored eksponata.

„Razotkrivanje tela“ nije cirkuska postavka, iako već godinama putuje po svetu. Nakon Londona, Meksiko Sitija, Luksemburga, Valensije i Ljubljane, ova neobična trupa koju čini osam tela i više od sto organa, stigla je u Beograd.

Znatiželja, pomalo morbidna ushićenost, zebnja i nestrpljenje… Da li će zaista biti toliko mučno za gledanje?

ETIKA: Izložba, uz koju najčešće ide pridev „kontroverzna“, uspela je – očekivano – da izazove negativne reakcije iz redova vernika, pre svih predstavnika katoličke crkve i pojedinih rabina. Inicirala je brojne diskusije na temu opravdanosti takvog izlaganja ljudskih tela (naročito para koji vodi ljubav u Berlinu 2009). Pokrenula je pitanje porekla eksponata, pogotovo dečijih primeraka, a neki su se pozabavili i pitanjem rodne ravnopravnosti insistirajući na tome da su muškarci obično predstavljeni kao umna i fizički potentna bića (igraju šah ili voze bicikl), dok su žene češće u snishodljivom položaju, svedene na demonstriranje lepote, pasivnosti i reprodukcije.

„Šta je cilj?“, pitaju se svi. Da šokira, zabavi, poduči ili da, jednostavno, zadovolji maštu najmorbidnijih?

Jedno je sigurno. Na ovoj izložbi niko nije ravnodušan.

Zagrevanje počinje ulaskom u prostoriju u kojoj je predstavljen skeletni sistem čoveka. S obzirom na to da svaki školski kabinet za biologiju ima plastični skelet, ova etapa ne uzbuđuje naročito, ali već posle tri koraka kreće pravo razotkrivanje.

ESTETIKA: Ogoljena ljudska tela, stvarna i opipljiva, izložena kao najsavršenije umetničko delo prirode.

Gledajući eksponat koji predstavlja mišićni sistem čoveka, ne mogu a da se ne zapitam zašto nas manje mrzi da se mrštimo nego da se smejemo, ako uzmemo u obzir činjenicu da je za smejanje potrebno 17, a za mrštenje 43 mišića.

Krišom posmatram muške kolege koji se stresaju gledajući uvećanu prostatu i primećujem da na grudima eksponata koji prikazuje muški reproduktivni sistem postoji rupica, trag da je odatle nekada rasla bradavica.

Pomisao da su mu iščupali bradavice uznemirila me više nego ceo prizor. Sa polovine njegovog tela skinuta je koža, uklonjeno mu je pola trbuha, a umesto očiju cakle se dve plastične loptice sa plavim rožnjačama.

Kasnije će se ispostaviti da je on jedan od „dosadnijih“ modela.

U susednoj prostoriji je žensko telo koje, rasklopljeno poput „babuške“, otkriva tajne abdomena i toraksa. Delovi „oklopa“ tog tela prosto nestvarno lebde, dok između njih stoje mozak, pluća, srce, jetra, creva… Svaki u svojoj prirodnoj poziciji i na svom mestu, jedni uz druge. Sledeće je muško telo „ukrašeno“ pejsmejkerom, metalnim imobilizatorom ručnog zgloba, sličnim imobilizatorom na levoj cevanici, protezom na kolenu, delimično veštačkom vilicom, forcepsima koji mu šire butne i mišiće na desnoj podlaktici. Odmah preko puta ovog „maleroznog“ modela je telo presečeno na diskove debljine tri santimetra – od glave do pete.

Ali ono što ostavlja bez daha je krvni sistem čoveka – 96.000 kilometara arterija vena i kapilara u jednoj vitrini.

TEHNIKA: Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni. Spretnost, veština i strpljenje onih koji na tim telima rade je zadivljujuća. Krvni sudovi bubrega, na primer, izgledaju kao dva koralna ostrvceta pasuljastog oblika. Vidi se svaka vena, svaki kapilar.

Dodirivanje je, naravno, zabranjeno, a golim okom je teško oteti se utisku da nisu od gume. Prvo što se dogodilo sa ovim telima i izloženim organima bilo je izvlačenje tečnosti iz tkiva, što je postignuto potapanjem u aceton. Zatim su prebačeni u vakuum prostoriju, gde se događa isparavanje acetona, a potom na red dolazi zahvat silikonom. Telo se postavlja u određeni položaj u kome će biti izloženo, a zatim pod dejstvom katalizatora i toplote dolazi do toga da se silikon učvrsne u neku vrstu gumene mase koja ostaje trajno u tom položaju. Opisana metoda zove se „prezervacija polimerima“ i opisana ovako, u četiri koraka, deluje prilično jednostavno. Međutim, za pripremu svakog tela potrebno je godinu dana.

U Beogradu će biti narednih pet meseci, u Hali 3 Beogradskog sajma. Pored audio-vodiča, posetioce će kroz ovaj futuristički kabinet anatomije voditi studenti završnih godina Medicinskog fakulteta.

Izložba je namenjena svim uzrastima i sasvim je podnošljiva i za one sa slabijim stomakom. Provereno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure