

Evrovizija
Zejnina „Jugoslavija“: Balkanska frka u najavi
Nemački list "Frankfurter rundšau" pita se da li će nove prepirke izbiti zbog Zejnine pesme „Jugoslavija“, ako se plasira u Beč




Prema najnovijem Štada zdravstvenom izveštaju, Srbi najčešće u Evropi koriste veštačku inteligenciju za konsultacije o zdravlju, zbog trenutnih odgovora i dostupnosti non-stop
Oko 39 odsto Evropljana pre prihvata konsultacije sa veštačkom inteligencijom (AI) nego sa lekarom, a to čini čak 57 odsto Srba, piše u najnovijem Štada zdravstvenom izveštaju, u kojem je kao glavni razlog navedeno obezbeđenje trenutnog odgovora i dostupnost sistema AI 24 sata sedam dana u nedelji.
Pobornici veštačke inteligencije u zdravstvu ističu stalnu dostupnost, brze odgovore i objektivne povratne informacije, a neki se čak osećaju sigurnije deleći lične zdravstvene podatke sa digitalnim interfejsom nego sa ljudskim bićem, pokazuje izveštaj.
Dostupnost AI sistema 24/7 i obezbeđenje trenutnog odgovora je glavni razlog zašto se njemu, a ne lekaru obraća čak 57 odsto Srba, 56 odsto Mađara, 55 odsto Čeha i 54 odsto Slovaka.
Više od polovine Evropljana – 52 odsto, i dalje je neodlučno, a glavni motivi za izbegavanje konsultacija sa veštačkom inteligencijom su nedostatak poverenja, praćen potrebom za ličnom interakcijom.
Nedostatak poverenja u sposobnost AI da pruži tačne medicinske savete je glavni motiv za 61 odsto Iraca, 60 odsto Šveđana i Portugalaca, 59 odsto Kazahstanaca, 58 odsto Danaca, ali i 49 odsto Srba.
Zabrinutost da će njihovi lični podaci biti pohranjeni ili deljeni od AI sistema pokazalo je 25 odsto Iraca, 24 odsto Britanaca, po 22 odsto Francuza i Nemaca i svega osam odsto Srba.
Građani Evrope u značajnom broju najveće poverenje imaju u izabranog lekara/doktora opšte prakse, ali i u ostale zdravstvene radnike.
Ovogodišnje istraživanje pokazuje da građani stariji od 55 godina, kao i oni sa dobrim fizičkim zdravljem, znatno više veruju svojim izabranim lekarima.
Nasuprot njima, mlađe generacije više veruju zdravstvenim influenserima na društvenim mrežama, ali i veštačkoj inteligenciji, navedeno je u Štada izveštaju.


Nemački list "Frankfurter rundšau" pita se da li će nove prepirke izbiti zbog Zejnine pesme „Jugoslavija“, ako se plasira u Beč


“Zamislite dete koje posle škole nosi futrolu instrumenta kroz kraj u kom se retko viđa nešto svečano. To dete ne nosi samo instrument. Nosi dokaz da se njegova budućnost ne završava na mestu na kom je rođeno. I nosi jednu novu naviku: da istraje, da bude deo nečega većeg od sebe”


Bitef nije hteo da se ogradi od govora Mila Raua kojim je otvorio 58. festival kao što je vlast tražila od njega i posle toga je sve krenulo nizbrdo – tema je publikacije “Dosije” Bitef teatra


Putopis Viktora Lazića o Grenlandu objavljen je baš kad je Tramp saopštio da mora imati to ostrvo. Zato, iako u njemu ima malo politike, čitate ga misleći kako će jednog dana sva ta lepota postati Las Vegas


U eri društvenih mreža i opsesije postignućem, roditeljski ponos sve češće prelazi nevidljivu granicu i postaje pritisak pod kojim dete gubi pravo na grešku, običnost i sopstveni identitet. Iza blistavih uspeha često ostaje tiha generacija koja je naučila da bude trofej, ali ne i da bude svoja
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve