img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta raditi za praznike

Iskočite iz kolotečine

25. april 2001, 21:47 D. Konjikušić i Z. Stanojević
Copied

Dan SRJ, 27. april, pada u petak, a Prvi maj u utorak, što uz neradnu sredu i uz liberalno odrađivanje pretprazničnog ponedeljka tvori čitavih šest dana praznika. Šta tek reći za one kojima je Đurđevdan slava i koji bi komotno mogli da sastave ovaj petak sa onim ponedeljkom (11 dana). Pre deset godina radničkoj sreći ne bi bilo kraja, dok danas kada malo ko radi ovoliki slobodni dani samo izazivaju nervozu. Provesti Prvi maj pored "malog ekrana", kao Novu godinu ili Dan (one) republike, potpuno je besmisleno jer proleće naprosto mami na drugačije aktivnosti. Stoga smo za vas sproveli malo istraživanje o tome šta se može uraditi sa onim čega imate previše (vreme), a bez onoga čega imate premalo (novac).

IDITE U PRIRODU

Ako nemate bicikl ili neko slično ekološko prevozno sredstvo, pešačenje do obližnjeg izletišta, brežuljka ili reke, sa društvom ili solo, predstavlja beg od betona i ljudskog mravinjaka. A na odredištu možete slušati cvrkut ptičica, napraviti piknik ili igrati badmington. Šta god radili, prijaće.

Sedamdesetosmogodišnji Vladimir Matić je dvadeset godina planinar, rodom iz jednog planinskog sela, i kaže da pešači otkako zna za sebe: „Svakome bih preporučio šetnju, pa makar i onu preko Terazija. Pešačenje je relaksacija i odmor koji je potreban svakom čoveku. Za pešačenje je prvo potrebna volja, a onda se nađu i neke bolje patike sa debljim đonom. Mladim ljudima ne smeta pešačenje, oni mogu i bosi da idu. Ja sam kao mladji stalno išao bos. U šetnjama se stiču nova poznanstva, ćaska se, diskutuje se. U šetnji se čovek relaksira od svakodnevne buke. Najvažnije je da čovek boravi u prirodi, pa čak i ako je ranije nije voleo, brzo će je zavoleti. Mnogi ljudi šetaju sami u potrazi za tišinom i samoćom, ali je mnogo bolje hodati u društvu. Ako ne možete da trčite, barem pešačite. Fizička kondicija i boravak na svežem vazduhu vode zdravlju, a ne upotreba raznih medikamenata.“

ZAVIRITE U STARU GARDEROBU

Pakovanje zimske garderobe i izvlačenje letnjih stvari može predstavljati idealnu priliku da se malo zaviri i medju stare odbačene stvari pohranjene sa kesicama lavande. Neke od tih stvari pregazilo je vreme i jasno je da ne bi baš najsjajnije izgledali u kariranom sakou Al Capone stila ili letnjoj haljinici vaše prababe, ali zasigurno možete pronaći očuvane pantalone, sandale, majice ili bluze koje opet mogu izgledati atraktivno, jer se moda, kao i sve zemaljsko, cirkularno kreće. Malo vremena za praznike i doza avanturističkog duha dovoljni su za uspešno kopanje po starim stvarima.

„Svaka prepravka starih stvari se isplati jer su stari štofovi izuzetno kvalitetni. Kod nas, barem koliko ja znam, narod ne baca stare stvari, čak sam primetio da u poslednje dve godine mušterije donose na prepravke robu koja je za bagatelnu cenu kupljena u second hand radnjama. Kvalitet te robe je lošiji u odnosu na onu koju smo zadržali od tata, stričeva, baka, deda. Ljudi se obično stide da donesu stare stvari na popravku. Nema nikakvih problema ako je neko u medjuvremenu postao deblji ili mršaviji. Sve se može suziti ili proširiti. Vi možete baciti farmerke koje su izlizane i iscepane, mada se i to da zakrpiti, ali žensku garderobu potrebno je samo osvežiti“, kaže krojač Moma Buzurović.

DRUŽENJE I IGRA

Klasične, kartaroške, ratne, menadžerske i druge društvene igre mogu biti dobar povod za celovečernje druženje. Sakupi se odabrana ekipa, na sto se, pored figurica, table i kockica, baci neko piće uz mezu, pa udri do mile volje. Preporučljivo je standardna pravila, na primer Monopola ili Rizika, zameniti novim. Ko kaže da ne možete na jednom placu imati dvadeset hotela ili uz interes pozajmljivati kintu saigračima? Ako se posle uvodjenja vlastitih pravila vaša kreativnost i dalje oseća sputanom, onda, bez obzira na to jeste li ili niste ljubitelj Tolkina, raspalite sa frpovanjem (FRP – fantasy role playing kao podvrsta role playing games) ili ovdašnjim žargonom rečeno „rolajte“ do besvesti. Potrebno je malo lucidnosti, jedan game master (čovek koji osmišljava storiju i vodi kroz čitavu igru) i par kockica. Moderator igre uvodi vas u priču, a potom vi birate lik i ulogu koju ćete glumiti. Možete biti hrabri vitez u borbi protiv zmajeva, korumpirani političar, zelenaš ili švapski vojnik iz Drugog svetskog rata. Cilj je da se potpuno uživite u vaš novi lik i da što pametnije vučete poteze, zavisno od situacije u kojoj se nalazite. Svaki novi potez saopštavate moderatoru, koji vas dalje vodi kroz priču. Jedno od osnovnih pravila je da ono što inače znate vi ne zna vaš lik. RPG je idealan da, na primer, osetite kako izgleda biti predsednik, nacionalni heroj ili ratni zločinac iz Drugog svetskog rata.

PRESLUŠAVANJE MUZIKE

Iz kolekcije ploča izvući prvi album Parafa, Blondie ili The Undertonesa i, dok vam misli lete na sve strane, nežno dodirivati LP i mazno ga gledati. Zavaliti se u fotelju i guštirati jednu staru ljubav za drugom. Na maksimumu jačine puštati iznova dok kućni savet ne proglasi ratno stanje.

IDITE OFF–LINE

Smak sveta će nastati istoga trenutka kada isključite svoj mobilni telefon ili ne proverite elektronsku poštu. Informacija od presudnog značaja za vaš život biće objavljena u narednoj emisiji vesti (koje, srećom, idu na svaki sat), a ono što propustite da pročitate danas u novinama nemoguće je nadoknaditi do kraja života koji će zbog toga biti čemeran. Ako stvari stoje tako, zreli ste za jedan pristojan oflajn odmor.

Isključite mobilni telefon, nemojte uključivati kompjuter ni za živu glavu, nemojte kupiti praznično izdanje novina, a televizor koristite samo za gledanje starih filmova (za svaki slučaj sa videa, da izbegnete da film prekinu bilten vesti).

ZAVRŠITE ZAPOČETE KNJIGE

Koliko vam nedovršenih knjiga stoji pokriveno prašinom na radnom stolu ili noćnom ormariću? Za rodjendan su vam poklonili više knjiga, od kojih ste samo uspeli da započnete (ni)jednu. Napokon dobijate malo više slobodnog vremena da se bacite na čitanje.

„Retko ko kupuje veći broj knjiga. Pre par godina mi se na primer desilo da jedan korpulentan tip dodje i traži „debele knjige“ koje želi da stavi kao enterijer u kafić koji otvara, a i danas retko ko kupuje veći broj knjiga zbog nepristupačne cene. Većina ljudi, njih 80%, kupuje knjige za poklon i ne znam da li se te knjige čitaju. Ljudi koji znaju šta žele obično kupe samo jednu knjigu. Za praznike bi ljudi mogli da uzmu neku opuštajuću literaturu da se opuste i pobegnu od svakodnevice. Za to bih im mogla preporučiti Efraima Kišona „Jabuka je svemu kriva“, Nika Hornbija „High Fidelity“, Vladimira Vojnoviča „Kapa“, kaže Danijela Jovanović iz knjižare Beopolis.

PRVOMAJSKI URANAK

Paljenje logorskih vatri na brdskim proplancima odmah pored Titovog imena ispisanog belim kamenjem otišlo je u istoriju, što vas ne sprečava da u vlastitoj režiji organizujete prvomajski uranak. Na nekim mestima već postoji tradicija prvomajskih uranaka, pa tako Subotičani za Prvi maj idu na Palić, Kruševljani na Bagdalu, a Beogradjani na Adu ciganliju. Ovi poslednji će za Prvi maj imati priliku da sa članovima UGS Nezavisnost na Trgu Nikole Pašića učestvuju u „opasuljivanju“, akciji kuvanja pasulja na veliko. Samostalni sindikat Srbije ne organizuje ništa posebno, već je inicijativa, kao i prošle godine, na opštinskim većima. Dakle, djuture svi sa porodicom i prijateljima na uranak, uz pasulj i rakijicu.

OBRADUJTE NEKOGA

Imate tetku, baku, brata od strica ili prijatelja koje volite ali od svakodnevnih obaveza nikako ne stižete da im se javite, kamoli da se vidite. Šest dana praznika idealna su prilika za to. Pozovite ih, raspitajte se kako im je i potrudite se da zaista čujete odgovor na to pitanje jer povećavate svoje šanse da i oni poslušaju vašu muku. Niko nema toliko razumevanja i strpljenja za vaše probleme koliko rodbina kojoj se dugo niste javili.

POSPREMITE KOMPJUTER

POSPREMITE KOMPJUTER

Ako desktop na vašem računaru izgleda kao Beograd pred izbore, a sama mašina radi sporije od rasta standarda u Srbiji, možda je ovo dobra prilika da ga malo dovedete u red. Najpre počistite hard disk od suvišnih fajlova (pronađite ga na My Computer, pa kliknite desnim tasterom i izaberite opciju Clean Disc) potom ga možete i defragmentovati (na istom mestu, ali pogledajte opciju Tools). Kada ste obavili tehnički deo posla pozabavite se sopstvenim „đubretom“, odnosno fajlovima. Napravite foldere za srodne fajlove, tako da vam Desktop bude uredniji. Iz Start menija odaberite opciju Find i pretražite fajlove po veličini, recimo sve veće od jednog megabajta. Pogledajte da li imate neke zaboravljene zipovane ili arhivirane stvari koje vam više ne trebaju, a samo prave gužvu na disku.

Potom se bacite na program za poštu. Koliko je poruka koje niste pročitali, a mislite da je trebalo i koliko je ljudi kojima niste pisali „sto godina“ i još se čudite što vam se ne javljaju. Izbrišite sve suvišne poruke, samo prave gužvu i ometaju uvid u one koje su bitne.

Kada sve to završite, mogli biste malo i da prebrišete monitior ili operete tastaturu i miša.

NAPIŠITE PISMO VREMENU

Sigurno ste u poslednjih nekoliko meseci osetili potrebu da odreagujete na nešto što ste pročitali u našem listu, ali su vas dnevne obaveze ophrvale do te mere da ste pomislili da je stvar izgubila na značaju. Grešite, poručuje Dragoljub Žarković, glavni urednik „Vremena“, koji vas poziva da iskoristite slobodno vreme i napišete nam neko pismo. Sva pisma se čitaju i uvažavaju, a trudimo se da što veći broj i objavimo. Prema tome redakcija@vreme.com ili Vreme, Mišarska 12, 11000 Beograd vape za nekoliko minuta vašeg kreativnog slobodnog vremena.

Rad i igra

Od trenutka kada se uspostavi iscrpljujuća podela na posao i igru, rad i zadovoljstvo, otvara se prostor „dokolice“, „slobodnog vremena“, „raspusta“ ili „odmora“. Nasilnost ove podele svaku od tih strana čini preteranom, nemogućom ili nepodnošljivom. Rad je tada teško razlikovati od njegovih pseudooblika (sa elementima prisile, zavisnosti, kontrole itd.), a zadovoljstvo mora biti preterano da bi bilo prepoznato. Kada se strast isključi iz posla, ponovni spoj postaje moguć samo kao njihovo nadmetanje ili pogodba. Izrazi „nedeljna neuroza“ i „neuroza odmora“ podsećaju na nemogućnost igre kod deteta, a izrazi „moram da se odmorim/uživam“ na igru koja je zamenjena nečim konkretnim, nalik igri, ali bez radosti.

Gde je tu praznik? U ublažavanju granica koje ga čine mogućim. To nije samo radosno iščekivanje potpunog blaženstva i gorko tugovanje za njim, već lakoća uranjanja i ponovnog povratka koja čini mogućim da praznik ponekad zavisi samo od nas.

Jasminka Šuljagić, psiholog, psihoanalitičar

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure