img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hemijska kastracija

Injekcijom protiv zločina

15. oktobar 2014, 12:03 Ivana Milanović Hrašovec
foto: vreme
Copied

Liniju razdvajanja između zemalja koje sprovode kastraciju nad višestrukim silovateljima i pedofilima čini sistem "prisilnog" ili "dobrovoljnog" tretmana

Svi smo mi zgranuti svirepim zločinima nad decom. I svi smo zgranuti time da društvo nije sposobno da se izbori sa seksualnim manijacima, silovateljima, pedofilima. Ne samo naše društvo, nego i sva druga, i razvijena i nerazvijena, jer imaju isti problem. Zatvor od po nekoliko godina, to je već jasno, nije učinkovita kazna, pa u najvećem broju slučajeva zločinci odmah po izlasku na slobodu učine isto nedelo. Predlozi o uvođenju hemijske kastracije za ovu vrstu osuđenika na prvi pogled mogu da deluju spasonosno, a kod nas se pominju već nekoliko godina, samo što obećane javne rasprave na tu temu još nije bilo. Ovoga puta, ideju je ponovo probudio poslanik Demokratske stranke, lekar Dušan Milisavljević, koji je dao ličnu, ne stranačku, inicijativu kada je u skupštinsku proceduru uputio Predlog izmena Krivičnog zakonika koje predviđaju obaveznu hemijsku kastraciju pedofila i silovatelja. Milisavljević kaže da hemijska kastracija nije povratak u srednji vek, valjda misleći da nije reč o hirurškoj kastraciji, već podrazumeva primanje injekcija androgene blokade na šest meseci. „Ovakvi zakoni postoje u nekim evropskim državama, kao i zemljama u okruženju kao što je Makedonija.“ Istu ideju zastupa i poslanica Demohrišćanske partije Srbije Olgica Batić, čiji je otac Vladan svojevremeno bio zagovornik uvođenja kastracije kao dela kaznene politike prema silovateljima.

HUMANOST I PRAVO: U promovisanju ove ideje, međutim, od javnosti se uporno skriva da osnovnu liniju razdvajanja između država koje sprovode kastraciju nad višestrukim silovateljima i pedofilima čini sistem „prisilnog“ ili „dobrovoljnog“ tretmana. Pravno gledano, reč je o najvažnijem aspektu koji se kod nas uporno prenebregava onda kada se navode zemlje, naročito Evropske unije, koje kastraciju odavno primenjuju. Nenavođenje podatka da u svim razvijenim zemljama Evrope, u Engleskoj, Francuskoj, Švajcarskoj, Danskoj, Nemačkoj i drugim, uz psihoterapijsku podršku višestruki silovatelji sami odlučuju da li će biti podvrgnuti hemijskoj kastraciji ili ne, našu javnost dovodi u zabludu. Nasilno kastriranje, koje je mera sankcije a ne oblik terapije, Amnesti internešenel je odavno proglasio nehumanim tretiranjem osuđenika.

Argument „nehumanosti“, s druge strane, za mnoge ne može biti dovoljan razlog za odbacivanje kastracije. Zato težište treba prebaciti na nivo prava. Advokat Ivan Janković, jedan od retkih stručnjaka koji se bave ovom temom, pisao je da uvođenje mandatorne, prinudne terapije seksualnih prestupnika ne može biti stvar dogovora i predmet pogađanja, jer je ona protivna Ustavu, koji u članu 25 jasno kaže: „Fizički i psihički integritet je nepovrediv. Niko ne može biti izložen mučenju, nečovečnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, niti podvrgnut medicinskim ili naučnim ogledima bez svog slobodno datog pristanka.“ „Ljudsko telo i ljudski organizam ne mogu biti predmet izvršavanja krivičnih sankcija. Kazne mogu da ljudima oduzmu ili ograniče slobodu kretanja ili materijalna dobra, ali ne smeju da menjaju hormone u njihovom organizmu, jer time narušavaju njegov integritet. Pravo izvršioca krivičnog dela da pod vidom krivične sankcije ne bude podvrgnut prinudnoj hemijskoj terapiji je u Srbiji dostignuto ljudsko pravo. A ‘dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može se smanjivati’ (čl. 20, st. 2, Ustava)“, piše Janković.

Poljska je 2009. postala prva zemlja EU koja je donela Zakon o obaveznoj hemijskoj kastraciji osuđenih za silovanje dece mlađe od 15 godina ili rođaka. Ivan Janković kaže da danas poljski zvaničnici u svom odgovoru na primedbe Komiteta za ljudska prava UN tvrde da se hemijska kastracija ipak vrši uz pristanak osuđenih lica. U Južnoj Koreji i Rusiji takav zakon usvojen je 2011, u Moldaviji i Estoniji 2012, i u Makedoniji 2014. godine. Osim još oko desetak država u SAD, među kojima je i Kalifornija, ni u jednoj državi zapadnog sveta ne postoji kastracija, ni hirurška ni hemijska, koja se može primeniti protiv volje osuđenika, a samo na osnovu sudske odluke.

EKSPERIMENTALNA FAZA: U zemljama zapadne Evrope koje zakonski sprovode hemijsku kastraciju na dobrovoljnoj osnovi, sve je još u eksperimentalnoj fazi. Prva istraživanja, iz Švedske i Danske, govore o značajnom padu ponovljenih dela silovanja i pedofilije, dok se u Engleskoj u jednom specijalnom zatvoru još posmatraju osuđenici koji su pristali na ovaj tretman. U prvoj fazi koriste se antidepresivi kako bi smanjili opsesivne seksualne fantazije i pomogli kontroli seksualnih misli. Druga faza je mnogo radikalnija: osuđenicima se daju antiandrogeni lekovi koji smanjuju nivo testosterona i izazivaju impotenciju. Prema iskustvima iz Engleske, na drugu fazu odlučuje se mali broj osuđenika, najpre zbog sporednih efekata ove hormonske terapije, rasta grudi, srčanih problema i osteoporoze. Ali i jedni i drugi navodno tvrde da u njihovim mislima i ponašanju dolazi do znatnog smanjenja seksualnih preokupacija, bar za neko vreme.

Sumnju u učinkovitost ovih lekova unosi „teorija“ da kod seksualnih napasnika nije reč samo o potrebi za seksom, nego je u pitanju nasilništvo i potreba za dominacijom, a takvu prirodu lekovi ne mogu da izmene. Mišljenje jednog od engleskih doktora, učesnika u ovom programu, polazi od toga da je problem previše kompleksan i da ne postoji jednostavno rešenje, a da upotreba lekova rešava možda samo jedan nivo tog problema: „Fer je reći da ne razumemo dovoljno ovaj problem, jer nismo obavili testiranje na većem broju osuđenika. Ali interesantno je da nijedan od osuđenika koji su se podvrgli tretmanu nije imao nivo testosterona iznad normale. Dakle, nije reč samo o nivou testosterona, već i o senzibilnosti pojedinca na taj hormon.“

Dok se u razvijenim zemljama tretman hemijske kastracije još testira i sagledavaju se njegovi efekti, mi zapravo nemamo ni mnogo dostupnije, administrativne činjenice. Ni analizu pooštrene kaznene politike, ni jedinstvenu bazu silovatelja i pedofila, radi njihovog lakšeg otkrivanja i nadgledanja od stručnih službi nakon izlaska iz zatvora. Na snazi su jedino stroža zatvorska kazna i zabrana dosuđivanja ispod zakonskog minimuma za silovanje, što su, pokazalo se, minimalne i nedovoljne mere.

Ali to je sve čime mi možemo da se pohvalimo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure