
Bizarno reklamiranje
Novosadski splav pravi svadbu sa lažnim mladencima
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Studije pokazuju vezu između razvoja demencije i udaranja lopte glavom. U nekim zemljama je deci zabranjena igra glavom, ali u Srbiji se o tome ne razmišlja
U Sjedinjenim Državama stasavaju fudbaleri i fudbalerke koji pre navršene jedanaeste godine nisu smeli da igraju loptu glavom. Kad pređu u starije kategorije, to zna da bude muka.
„Teško je jer se neke devojčice plaše, a nekima roditelji govore da ne igraju glavom“, ispričala je jednom za BBC Libi Rapolt koja trenira mlade fudbalerke u Vikinzima iz San Franciska.
U Engleskoj i Škotskoj deca ne smeju da igraju glavom dok ne navrše dvanaest godina. U Škotskoj je zabranjeno da i profesionalci igraju glavom na treningu, dan pre i posle utakmice.
Naime, u više studija je pokazano da igra glavom bitno povećava rizik od kognitivnih smetnji kasnije u životu, sve do razvoja opakih bolesti Alchajmera, Parkinsona i demencije.
Neophodan je oprez
Prošlog proleća je objavljena studija iz Švedske analizirala šest hiljada fudbalera koji su između 1924. i 2019. igrali u prvoj ligi te zemlje. Istraživači kažu da su šanse za razvoj demencije 50 odsto veće kod bivših fudbalera. Druge studije kažu da je rizik trostruk.
„Retrospektivne studije ukazuju na povezanost kognitivnih smetnji sa igrom glavom – posebno u periodu kad su lopte bile kožne, pa upijale vlagu i bile time otežane“, rekao nam je doktor sportske medicine Borko Vukosav, koji decenijama brine o zdravlju fudbalera Vojvodine.
On je dodao da druge studije – one koje se rade u kontinuitetu – nisu bile toliko jasne, ali da je oprez neophodan. „Kod dece moramo biti posebno oprezni. Oni su u razvoju, njihov mozak još nije formiran“, rekao je Vukosav za naš njuzleter Međuvreme.
Čak je i UEFA uvela smernice za igru dece glavom. Koliko je poznato, u Srbiji nije bilo nikakve inicijative za ograničenja.
U Srbiji često nema ni osnovnog medicinskog nadzora
U pitanju je viša nauka, kaže Vukosav, jer još nije jasno šta bi to tačno u igri glavom moglo da izaziva kognitivne smetnje. Da li loša tehnika udarca, da li samo učestalost ili još nešto.
„Jasno je da slabiji udarci nisu problem, za razliku od udarca posle duge lopte gde se lopta odbija glavom po trideset metara“, kaže doktor.
Praćenje tih stvari – košta. Valjalo bi beležiti koliko koji igrač i kako igra glavom u toku sedmice, analizirati, posvetiti se tehnici.
„U mnogim klubovima u Srbiji nemamo ni osnovni medicinski nadzor… da li možemo da posebno pratimo igru glavom? To zahteva ozbiljna ulaganja, ali su ona neophodna da bi se zaštitilo zdravlje. Imam utisak da se premalo ulaže“, kaže Vukosav za Međuvreme.
Ovaj doktor sportske medicine misli da deca ne treba da udaraju loptu glavom barem dok ne pređu na veliki teren i igru 11 na 11. Ali ih tada treba učiti da pravilno igraju.
„Lopte moraju biti besprekorne i napumpane tačno kako treba. Trebalo bi voditi računa o snazi trupa i vrata, da bi se deca zaštitila u kritičnom periodu razvoja“, dodaje Vukosav.
U odbranu fudbala, lekar kaže da je ovaj sport dokazano dobar za srce i krvne sudove i svašta još. Fudbal sasvim bez igre glavom ne može da zamisli. Bilo bi nekako bezveze.
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve