img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Formula 1 – Nešto je trulo u velikom spektaklu

F1 je mrtva, živela F1

30. март 2016, 14:58 Dušan Radulović
foto: ap photo
Copied

Najmanje dve zainteresovane strane su se dogovorile o ceni "paketa" vlasništva spektakla koji već više od šezdeset godina privlači milione gledalaca širom sveta na staze i pred televizore

Još nisam ni srknuo kafu u ponedeljak ujutro, a već sam rutinski otvorio net i kao i obično prvo kliknuo na stranu F1 gde me je dočekala vest iz podnaslova teksta. Nije da je nisam očekivao – svemoćni vlasnik Berni Eklston je, izgleda, odlučio da naslednicima ostavi više keša a manje petljancija sa akcijama i ostalim vrednosnim papirima vezanim za Formulu 1, koja poslednjih godinu-dve hiperregulacijom kao da samu sebe gura u provaliju. Da, pominje se suma od sedam-osam milijardi dolara, a potencijalni kupci su vlasnik „Majami delfina“, tima iz američkog NFL šampionata (ona igra sa jajastom loptom, inače najpopularniji sport u SAD), zatim Katar Sport Investment, a spekuliše se da su zainteresovani, gle iznenađenja – i investitori iz Kine. Dakle, kupci su poznati, pitanje je samo hoće li Berni prodati i – šta u stvari prodaje?

PRAZNE TRIBINE: Činjenica je da je poslednjih godina Formula 1 sve manje atraktivna. Počelo je to još onomad kada je Mihael Šumaher u Benetonu i Ferariju (i dalje se s dušom bori uz pomoć aparata) žario i palio i pokazao da spektakl može biti i te kako – dosadan! Onda je Fetel u Red Bulu imao svojih pet minuta, a poslednjih godina bilo je samo pitanje dvojca Mercedesa, Hamilton ili Rozberg, što je, priznaće vam svaki pošteni ljubitelj F1, malo za takmičenje koje je imidž napravilo na vrhunskom uzbuđenju, glamuru i trodnevnom spektaklu.

Tribine, posebno u Evropi, bile su sve praznije. TV prenosi su se koliko-toliko držali na stabilnoj publici i dugoročnim ugovorima, ali je timovima bilo sve teže da privuku sponzore i namaknu novac, ne samo za bolide koji su u međuvremenu po tehnologiji postali „svemirski brodovi“, već i za ugovore sa vozačima iz prve lige. Rečju, neko je morao da pritisne dugme za uzbunu. Da je đavo odneo šalu videlo se prošle godine kada su, što zbog manje posete, što zbog nesporazuma sa Eklstonom, pod znakom pitanja bile trke u Hokenhajmu (GP Nemačke) i Monci (GP Italije). Stvari su sređene, Ferari i Mercedes su ipak bili preveliki zalogaj čak i za alavog Bernija, obe trke su i u ovogodišnjem kalendaru, a nova je ona za Veliku nagradu Meksika, što je bio prvi znak da kriza u F1 nije i početak kraja ovog spektakla.

O tome da nešto ne valja u organizaciji F1 prvi su progovorili vlasnici „malih timova“, Zauber na primer, smatrajući da njihova borba za svaki dolar pokazuje da je „nešto u osnovi loše u tom sportu“. Zaposleni u tom timu još nisu primili februarsku platu (zvuči poznato, zar ne), a slično je i u ekipama Fors Indija i Manor. Oni su zatražili da im Menadžment F1 (FOM) iz svog fonda unapred uplati sumu koja im sleduje, a prošle godine su izazvali pravi skandal kada su se na FOM žalili i stvar izneli pred Evropsku uniju. Kada su pre dve godine vozači prvi put progovorili o tome, jedini koji su im dali podršku bili su novinari koji čitav spektakl prate iz trke u trku, ali i komentarišu sve što je vezano za taj sport, pa su tako tadašnje odluke prosto sahranili videvši šta se iza brda valja, odnosno opasnost da čitav spektakl ode dođavola.

Oštre packe uputio im je tada šef tima Red Bul Kristijan Honer, kao i ljudi koji sede u upravljačkim telima F1, rečima da su „negativni“ i da „koriste svoj uticaj da podrivaju sport koji im omogućava da imaju hranu na stolu i krov nad glavom“. Eklston im je tada odbrusio da – „ako vam ne valjaju stvari (u F1), prestanite da pišete (o F1)“! Bura se potom stišala, ušlo se u neku vrstu „trulih kompromisa“, ali je šteta već bila učinjena i okrnjen deo sjaja čitavog spektakla. Popularnost je počela rapidno da pada, osim glavnih, tribine pored staza su zjapile prazne, a zabeležen je i pad gledanosti TV prenosa. Eklstonov „prodor na istok“ nije ispunio velika očekivanja, ali je u svemu ipak bilo nečeg veoma korisnog – izazvana je reakcija timova i vozača.

foto: apš

POGLED U BUDUĆNOST: Dolazak tima HAAS, ekipe koja u nekoliko kategorija žari i pali po trkačkim stazama SAD, bio je prvi signal da se situacija smiruje sa tendencijom poboljšanja, a povećanje ulaganja fabričkih timova u trke F1 samo je doprinelo ovakvoj proceni. Na samoj stazi, problem je bio i u promeni sistema kvalifikacija, borbe za startna mesta, što se pokazalo kao prilično „nepregledno“, da ne kažem – konfuzno. Asocijacija vozača F1 žestoko je reagovala tvrdeći da je „upravljanje takmičenjem (pravilima) loše“, da je „neophodno restrukturirati proces donošenja odluka“ i da se mora „napraviti master-plan za budućnost“ (vidi okvir). Meta je, naravno, bio Eklston lično, koji je na napade lakonski odgovorio: „Ne možete govoriti o tome šta će biti (u budućnosti) sve dok neko ne kupi (F1) i ne vidi šta je to u stvari“! Novi sistem je preživeo… za sada. Dobar znak je i da velike TV stanice ili kablovski operateri već bezecuju prenose za sledećih nekoliko godina. Jedna od novijih vesti je da BBC prestaje sa direktnim prenosima trka (pominju se samo uključenja), a da je prava od njih otkupila mreža SKY s namerom da ih plasira globalno. To sasvim dovoljno govori da F1 (za sada) ima budućnost.

Elem, prodaja dobrog dela vlasništva F1 je u toku, a s obzirom na to da je Berni do sada već tapnuo 35 odsto akcija, može se lako desiti da vlasnici sa strane „osvoje“ ne samo vlasnički već i upravljački paket. Da li je to dobro za čitav spektakl? Ubeđen sam da je odgovor pozitivan. Ma koliko da, ipak, gotivim Eklstona i njegovu, hm, snalažljivost i epohalan smisao za spektakl, već neko vreme se vidi iz aviona da ga je samo takmičenje „nadraslo“, da veliki novac koji ulažu fabrički timovi, Mercedes, Ferari, Reno, ipak nisu ono što privlači publiku i da mu fali sluha za one koji F1 čine tako privlačnim – vozačima. Nova publika se „ne pali“ na amblem tima, već na vozača koji, za klince posebno, predstavlja pravog heroja. Čak ne mora ni biti šampion. Uzmite Kimija Raikonena (Ferari), može da odustaje, da mrljavi po stazi, da pravi glupave greške, ali to radi sa strašću i stilom pravog trkača i zato je u vrhu popularnosti. O Hamiltonu (Mercedes), Fetelu (Ferari) i ostalim šampionima ne treba govoriti, dovoljno je pogledati samo cifre koje zarađuju prodajom majica ili kapa sa svojim likom ili potpisom.

Prva trka u Australiji, bez obzira na konfuzne kvalifikacije, pokazala je da F1 može biti i te kako uzbudljiva, da su mladi vozači koji su prošle i ove godine došli u pojedine timove sa sobom doneli toliko potrebnu želju za pravim trkanjem, „bezobrazluk“ ili onaj šmek da na stazi ne brenuju nikoga bez obzira da li je i koliko puta bio prvak sveta. Prosto su naterali šampione da stave prst na čelo, bez obzira na to što je razlika među vodećim timovima i „ostalima“ i dalje velika. U nedelju je noćna trka u Bahreinu, kod nas će biti dva sata po podne, a ja ponovo imam onaj osećaj da me baš interesuje šta će uraditi Kimi… Ne, šalim se, gledaću mlade lavove i uživati.

Apel vozača

U otvorenom pismu koje su vozači F1 uputili javnosti između ostalog stoji: „Mi, vozači, volimo sport kojim se bavimo! Sanjali smo od detinjstva da se trkamo u najbržim bolidima na svetu, u top timovima, na sjajnim stazama i protiv najboljih vozača na svetu. Tražimo nadmetanje i gotovo bezrezervno volimo F1, što je učinilo da, pored naših navijača, postanemo ljudi koji imaju najbolje namere kada je F1 u pitanju. Trenutno se F1 suočava sa teškim globalnim ekonomskim okruženjem, brzim promenama ponašanja potrošača i radikalnim prekrajanjem medijske slike. Sve to zahteva fundamentalna priolagođavanja i traži mudre i dobro promišljene odluke (Rukovodećeg tela F1, op. D.R.).“

Inače, jedan od najboljih novinara koji prate F1, doajen Moris Hamilton, predložio je vozačima da „skinu rukavice“ i počnu da se „ponašaju kao fudbalske zvezde“. Ili u prevodu: da uzmu stvar u svoje ruke, odnosno da se u pregovorima o ugovoru prema poslodavcima ponašaju kao fudbaleri prema vlasnicima timova – ‘oćeš igram, platiš igram, nećeš platiš, ima ko ‘oće!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure