img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Da li se može usporiti starenje mozga?

17. januar 2025, 09:29 Frederik Švaler / DW
Foto: Freepic / rawpixel.com
Ilustracija
Copied

Niz članaka u časopisu „Neuron“ govori o napretku u razumevanju načina na koji starenje utiče na mozak. Ipak, mnoga pitanja i dalje su otvorena

Niz članaka u časopisu „Neuron“ govori o napretku u razumevanju načina na koji starenje utiče na mozak. Ipak, mnoga pitanja i dalje su otvorena, prenosi Dojče vele.

Život ostavlja trag na našem mozgu. Moždane ćelije tokom godina se troše, čineći naš mozak sporijim, zaboravnim i manje pokretnim.

Još uvek nije jasno da li do tog propadanja mozga dolazi zbog starenja ili genetskih predispozicija.

Niz naučnih članaka, objavljenih u časopisu „Neuron“, pokušaje da se odgovori na ta pitanja, kao i da li to, uzimajući u obzir dosadašnje znanje o starenju mozga, može da smanji opadanje kognitivnih sposobnosti usled starenja i neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmera. Otkriveno je tako su da mnoge fizičke i biološke promene odgovorne za propadanje mozga, što dugoročno utiče na smanjenje kognitivnih sposobnosti.

Pronalaženje rešenja sve je važnije, jer se predviđa da će do 2050. godine 152 miliona ljudi živeti s nekim oblikom smanjenih kognitivnih funkcija.

Šta uzrokuje starenje mozga?

„Osnovni mehanizmi starenja su nam poznati, a kroz molekularna istraživanja u zadnjih 25 godina otkrili smo šta ih pokreće“, kaže Kostantino Jadekola, neurolog s američkog medicinskog koledža „Vajl Kornel“, koji je vodio istraživanje o uticaju cirkulatornog sistema mozga na starenje tog organa.

Istraživanje je pokazalo da su uzročnici starenja mozga u isto vreme fizički i biološki.

Starenje fizički menja mozak, koji gubi na masi, pa su vidljive promene u njegovoj strukturi – naš mozak se doslovno smanjuje.

Biološki faktori koji doprinose opadanju kognitivnog zdravlja uključuju oštećenje DNK. Jadekola to naziva „upalom na bazičnom nivou“ u čitavom mozgu, te sposobnost mozga da eliminiše štetne materije.

U drugom naučnom članku naglašeno je da s godinama imuni sistem mozga više nije „u formi“, što dovodi do narušavanja normalnog funkcionisanja mozga.

U jednom od članaka, neuro-naučnik Dejvid Rubinštajn sa Univerziteta Kembridž Velikoj Britaniji, dokazao je da nemogućnost eliminacije štetnih proteina značajno doprinosi starenju, kao i smanjenju kognitivnih funkcija.

Kako starimo, naše moždane ćelije postaju manje efikasne u eliminaciji štetnih proteina, koji oštećuju ćelije i ometaju funkciju mozga.

Tau-protein je jedan od tih štetnih proteina povezanih s nekoliko neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alchajmerovu bolest, demenciju i bolesti povezane s povredama glave, poput hronične traumatske encefalopatije (CTE).

„Nakupljanje Tau-proteina uzrokuje neurodegenerativno stanje pod nazivom Alchajmerova bolest, pa postoje jasne poveznice između mehanizama razgradnje proteina i neurodegenerativnih bolesti. Ali, manje znamo o tome kako oni utiču na normalno opadanje kognitivnih funkcija tokom starenja“, objašnjava Rubinštajn za DW.

Naučnici još uvek ne razumeju osnove starenja

Nedavno istraživanje otkrilo je da naučnici koji se bave starenjem ne mogu da se slože oko nekih osnovnih pitanja, a to su: Šta je starenje? Šta ga uzrokuje? Kada počinje?

„To su pitanja koja ni kroz istoriju nisu dobila odgovor. O njima se raspravljalo čak i u Bibliji“, kaže za DW Jadekola.

To je jedan od razloga zašto je časopis „Neuron“ objavio članke – istaći ono što naučnici još uvek ne znaju.

Rubinštajn kaže da je jedan od problema s kojima se suočava to područje preveliki naglasak na proučavanje smanjenja kognitivnih funkcija uzrokovanih patologijama poput moždanog udara, Alchajmerove ili Parkinsonove bolesti, umesto proučavanja kako zdrav mozak razvije te probleme.

„Moramo da shvatimo koji su uzroci smanjenja kognitivnih funkcija povezani samo sa starenjem, bez uticaja bolesti. Nemamo odgovore na to šta je uobičajen pad kognitivnih sposobnosti na koji demencija ne utiče“, objašnjava Rubinštajn.

Da li ćemo ikada moći da usporimo starenje mozga?

Naučnici su počeli da shvataju kako jačati mozak tokom starenja.

Već dugo je poznato da zdrave životne navike smanjuju rizik od demencije i smanjenja kognitivnih funkcija povezanih sa starenjem. Neke od tih navika su:

– vežbanje i pravilna ishrana
– izbegavanje izloženosti zagađenom vazduhu i pušenju
– podsticanje socijalne interakcije – izbegavanje društvene izolacije i usamljenosti

Naučnici poput Jadekole smatraju da, od trenutka kada smo začeti, geni utiču na način kako naš mozak stari.

„Ishrana, vežbanje, izbegavanje štetnih materija, odnosno prestanak pušenja, imaju velik uticaj na to kako starimo. Međutim, genetika je ta koja iz samih temelja određuje kako ćemo da starimo“, kaže Jadekola.

„Rizičnim ponašanjem, poput pušenja, starenje se može ubrzati. Ali izbegavanjem tih rizika ono može sasvim malo da se uspori.“

To u suštini znači da zdrav način života ne može da promeni genetske predispozicije za starenje mozga, ali loše životne navike čitav proces mogu da ubrzaju.

Jadekola nije optimističan da će naučnici pronaći lek protiv starenja ili otkriti kako veštački produžiti život.

„Starenje je deo ljudskog života i postoji granica do koje starimo. Ta granica su naši geni. Previše je faktora koji uzrokuju starenje da bismo mogli da produžimo život iznad 120 godina“, zaključuje naučnik.

Tagovi:

Bolest Demencija Mozak Starenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Eurobasket 2025

03.septembar 2025. T. S.

Masovne povrede na Eurobasketu: Telo sportista dostiže granice izdržljivosti

Prvo Bogdanović, pa Fojtman, Jokubaitis, Gražulis, Sar… Eurobasket je već u grupnoj fazi ostao bez najmanje sedam važnih igrača zbog povreda. Stručnjaci upozoravaju da savremeni sport stavlja telo košarkaša na granicu izdržljivosti. Slične opasnosti postoje i u fudbalu

Tenis

03.septembar 2025. I.M.

Đoković u polufinalu US Opena: Trijumf posvećen ćerki Tari

Novak Đoković savladao je Tejlora Frica u četiri seta i plasirao se u 14. polufinale u Njujorku, izjednačivši rekord legendarnog Džimija Konorsa

PR

03.septembar 2025. R.V.

Global Finance: Raiffeisen je najbolja digitalna banka za stanovništvo u Srbiji

Renomirani svetski ekonomski magazin „Global Finance“ proglasio je Raiffeisen najboljom digitalnom bankom za stanovništvo u Srbiji za 2025. godinu

Eurobasket

02.septembar 2025. Milenko Janjić

Povratak na kolosek: Ovakav Micić treba Srbiji

Češka je pobeđena već u prvoj četvrtini, a važnije od toga je bilo da su svi imali prostora i da uhvate formu i da se odmore

Evropsko prvenstvo u košarci

31.avgust 2025. I.M.

Zbog povrede Bogdan Bogdanović završio učešće na Evrobasketu

Reprezentacija Srbije ostala je bez kapitena – Bogdan Bogdanović zbog povrede zadnje lože više neće igrati na Evrobasketu. Lekarski nalazi potvrdili su težu rupturu mišića, pa Klipersi ne žele da rizikuju

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure