img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Dvorac koji je postao prezime

07. decembar 2023, 00:10 Robert Čoban
fotografije: robert čoban
PRIČE IZ DVORCA: Vindzor;...
Copied

U kapeli dvorca Vindzor sahranjeni su brojni britanski monarsi, poslednja među njima je kraljica Elizabeta II, ali i mladi etiopski princ čiji grob krije dramatičnu priču

KarikaturaPunch
…karikatura iz „Punch“-a;…


Bio je mart 1917. kada su nemački avioni marke “Gotha G. IV” počeli da prelaze Lamanš i seju smrt u Londonu i drugim ostrvskim gradovima. Marka aviona neprijatno je asocirala na deo nemačkog prezimena vladajuće britanske dinastije – Sakse-Koburg i Gota (Saxe-Coburg and Gotha). Antinemačko raspoloženje u zemlji, ali i strah da bi nakon svrgavanja ruskog cara Nikolaja II talas antimonarhističkog raspoloženja mogao da zahvati i druge delove Evrope, naterao je britanskog kralja Džordža V na radikalnu odluku. On je Kraljevskom proklamacijom od 17. jula 1917. obelodanio da će vladarska porodica Velike Britanije ubuduće nositi ime po zamku Vindzor. Tako je nemačka dinastija Sakse-Koburg i Gota, koja je u Veliku Britaniju došla sa princom Albertom, mužem kraljice Viktorije, zauvek otišla u istoriju. Satirični nedeljnik “Punch” ilustrovao je taj događaj karikaturom “Veliko spremanje”, koja prikazuje kralja Dordža V kako metlom čisti krune iznad kojih piše “Made in Germany”.

Šesta sezona popularne Netflixove serije The Crown ponovo je u centar pažnje vratila britansku kraljevsku porodicu pa sam odlučio da posetim Dvorac Vindzor.

Nakon jednosatnog putovanja vozom od stanice Vaterlo u Londonu stižem u gradić Vindzor. Izlazim iz železničke stanice i nalazim se ispod samih zidina dvorca. Dok se penjem strmim putem ka centru mesta, prolazim pored brojnih spomenika koji govore o bogatoj istoriji Vindzora. Kristijan Viktor bio je unuk kraljice Viktorije, rođen je u Dvorcu Vindzor 1867. a umro od malarije u Pretoriji u Južnoj Africi 1900. u 33. godini. Spomenik majoru Kraljevskog pešadijskog korpusa koji je učestvovao u brojnim bitkama od Indije, preko Sudana do Zlatne obale u Africi – podigli su njegovi prijatelji i saborci. Odmah pored je spomenik posvećen kralju Džordžu V, “prvom vladaru kuće Vindzor”. Prolazim pored Kraljevskog pozorišta u kojem se daje Aladin. Iz izloga suvenirnica smeše se razglednice, tanjiri i šolje sa likovima pokojnih i živih članova kraljevske porodice Vindzor, figurice kraljice Elizabete II, kralja Čarlsa III, ali i kraljičinih omiljenih pasa korkija. U centru mesta je veliki spomenik kraljici Viktoriji, a do njega je ukrašena božićna jelka.

Preko mosta, sa druge strane Temze, naslonjen na Vindzor nalazi se gradić Iton. Poznat je po čuvenoj Školi za dečake (Eton College) u kojoj se obrazovalo 20 britanskih premijera i veliki broj pripadnika kraljevske porodice, između ostalih i prinčevi Vilijem i Hari. Iton pohađaju učenici od 13. do 18. godine. Iton obrazuje više od 1.300 učenika smeštenih u 25 domova. Godišnja školarina iznosi 46.000 funti. Mreža poznanstava sklopljenih na Itonu često je korisna u kasnijoj poslovnoj karijeri, a bivši učenici se nazivaju stari Itonci. Mnogi stručni časopisi nazivaju Iton najboljom privatnom školom za mladiće u Velikoj Britaniji. Gotovo svi učenici nakon završetka školovanja nastavljaju obrazovanje na univerzitetima, a trećina odlazi na dva najprestižnija engleska univerziteta, u Oksfordu i Kembridžu.

UlicaUVindsoru
Ulica u Vindzoru


Nakon opsežnih sigurnosnih procedura ulazim u Dvorac Vindzor koji je sagradio Vilijam I Osvajač nakon invazije Normana u 11. veku. Na površini od 45.000 kvadratnih metara važi za najveći stalno naseljeni zamak na svetu.

Izgrađen je na veštački napravljenom uzvišenju strateški važnom za kontrolu reke Temze i glavnog puta ka Londonu. Prvobitno je bio okružen drvenom palisadom i jarkom, a kasnije su, u vreme vladavine Henrija I, izgrađene kamene zidine. Od tada je ovaj zamak postao rezidencija britanskih vladara, što ga čini ujedno i najduže naseljenim zamkom u Evropi. Kralj Henri III je tokom 13. veka izgradio luksuznu palatu u okviru kompleksa zamka, dok je Edvard III ponovo sagradio zamak, što je bio najskuplji građevinski projekat neverskog karaktera u srednjovekovnoj Engleskoj. U okviru zamka je u 15. veku izgrađena Kapela Svetog Đorđa u kojoj su sahranjeni mnogi britanski monarsi, poslednja među njima je kraljica Elizabeta II. Tokom vladavine Tjudora zamak je zadržao svoj izgled, ali su Henri VIII i Elizabeta I povećali značaj ovog dvorca jer su ga koristili za održavanje svih značajnih diplomatskih događaja.

Tokom Engleskog građanskog rata korišćen je kao sedište vojske Parlamenta i kao mesto na kojem je Čarls I bio u pritvoru. Čarls II je uz pomoć arhitekte Hju Meja izvršio rekonstrukciju većeg dela zamka. Nakon perioda u kojem je zamak bio slabo održavan, Džordž III i Džordž IV su u 18. veku rekonstruisali palatu Čarlsa II i time joj dali današnji izgled. Kraljica Viktorija je izvršila samo manje promene na zamku u kojem su tokom većeg dela njene vladavine bili organizovani prijemi povodom raznih svečanosti. Tokom vazdušne Bitke za Britaniju u Drugom svetskom ratu u njemu je boravila kraljevska porodica.

Dvorac Vindzor je teško stradao u požaru 20. novembra 1992. kada se u kraljičinoj privatnoj kapeli zapalila zavesa prebačena preko jedne od sijalica. Požar je trajao 15 sati i potpuno uništio čuvenu Salu Sv. Džordža i okolne prostorije dvorca. U govoru povodom 40 godina svoje vladavine, kraljica Elizabeta II je tu 1992. nazvala “Annus horribilis” (užasna godina). Naime, požar u Dvorcu Vindzor bio je samo poslednji u nizu loših vesti za kraljevsku porodicu tokom te godine. Prvo su u januaru objavljene fotografije ljubavne veze princeze Sare, supruge kraljičinog drugog sina Endrua i njenog ljubavnika naftaša Stiva Vajta. Posle toga je usledilo njihov razvod. Razveli su se zvanično i kraljičina jedina ćerka princeza Ana i njen suprug Mark Filips, a Dajana, princeza od Velsa, objavila je biografsku knjigu Diana: Her True Story u kojoj prvi put javno govori o Čarlsovoj vezi sa Kamilom. U avgustu iste godine objavljeni su i detalji tajno snimljenih intimnih razgovora princeze Dajane i njenog ljubavnika Džejmsa Gilbija.

Na kraju posete dvorcu, obišao sam Kapelu Sv. Džordža u kojoj su sahranjeni britanski monarsi. Pažnju mi privlači jedini grob u kapeli na kojem je stajalo ime koje nije bilo evropskog porekla. Tu, u kapeli Dvorca Vindzor sahranjen je princ Alemajehu, sin cara Etiopije Tevodrosa II.

PrincAlemayehu
…princ Alemajehu


Grob osamnaestogodišnjeg mladića krije dramatičnu i tužnu sudbinu. Naime, nakon poraza u bici kod Magdale 1868, car Tevodros II je izvršio samoubistvo, a Britanci su sa sobom kao taoce poveli njegovu udovicu Tiruvork i sina Alemajehua. Tiruvork je umrla na dugom putu od crvenomorske obale. Maloletni Alemajehu odveden je u Englesku gde je predstavljen kraljici Viktoriji, ali se, daleko od svoje domovine, duboko nesrećan i suočen sa rasističkim predrasudama, razboleo i umro od upale pluća 1879. Kraljica Viktorija je osećala grižu savesti zbog tužne sudbine ovog mladića i naložila da bude sahranjen u Kapeli Sv. Džordža u Vindzoru, a pored njegovog groba postavila srebrnu tablu u znak sećanja na nesrećnog princa.

U obližnjem pabu listam lokalne dnevne novine. “Gardijan” donosi zanimljiv tekst o tome kako imovina hiljada ljudi u severozapadnoj Engleskoj, zahvaljujući drevnom običaju, postaje deo kraljeve imovine.

Naime, vojvodstvo Lankaster koje donosi ogromne profite kralju Čarlsu Trećem, prikupilo je desetine miliona funti zahvaljujući sistemu koji datira još iz feudalnih vremena: finansijska sredstva poznata kao “bona vacantia”, u vlasništvu ljudi koji su umrli bez testamenta ili poznatih najbližih srodnika, prikuplja vojvodstvo. Tako je tokom poslednjih 10 godina u fondove prikupljeno više od 60 miliona funti. Dugo se tvrdilo da se ovi prihodi doniraju u dobrotvorne svrhe, međutim, ispostavilo se da su korišćeni za popravke i opremanje privatnih poseda kraljevske porodice.

“Gardijan” je identifikovao desetine ljudi čiji je novac prenet na kraljevo nasledno imanje. Nekoliko njih je živelo čak i u socijalnim stanovima. Njihovi preživeli prijatelji bili su zgroženi kada su saznali da se njihova imovina koristi za renoviranje kraljevih imanja, nazivajući tu praksu “odvratnom”, “šokantnom” i “nemoralnom”.

Bakingemska palata je odbila da komentariše ove navode. Portparol Vojvodstva Lankaster je ukazao da je, nakon smrti svoje majke, kralj podržao nastavak politike korišćenja novca bona vacantia za “restauraciju i popravku kvalifikovanih zgrada kako bi ih zaštitio i sačuvao za buduće generacije”.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Životinje u avionu

Iz Njuzletera

30.septembar 2026. Nemanja Rujević

Kako aviokompanije deru vlasnike pasa i mačaka

Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion

Ostoja Mijailović, predsednik ABA lige i predsednik Partizana

ABA liga

28.septembar 2026. A.P.

ABA liga u problemu: Nema dogovora sa sudijama, drugo kolo pod znakom pitanja

Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici

Reprezentacija Grčke protiv Nemačke, Liga nacija

Fudbal

28.septembar 2026. Aleksa Petrovski

Novo čudo evropskog fudbala: Grčka renesansa na srpski pogon

Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala

Otkriće

23.septembar 2026. Dimitrije Vojnov

Tajna filma o kome se doskora ništa nije znalo

Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi

Esej

23.septembar 2026. Stojana Valan

O Gloriji Stajnem ili: mogu li hrišćanke da budu feministkinje

Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure