img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Dvorac koji je postao prezime

07. decembar 2023, 00:10 Robert Čoban
fotografije: robert čoban
PRIČE IZ DVORCA: Vindzor;...
Copied

U kapeli dvorca Vindzor sahranjeni su brojni britanski monarsi, poslednja među njima je kraljica Elizabeta II, ali i mladi etiopski princ čiji grob krije dramatičnu priču

KarikaturaPunch
…karikatura iz „Punch“-a;…


Bio je mart 1917. kada su nemački avioni marke “Gotha G. IV” počeli da prelaze Lamanš i seju smrt u Londonu i drugim ostrvskim gradovima. Marka aviona neprijatno je asocirala na deo nemačkog prezimena vladajuće britanske dinastije – Sakse-Koburg i Gota (Saxe-Coburg and Gotha). Antinemačko raspoloženje u zemlji, ali i strah da bi nakon svrgavanja ruskog cara Nikolaja II talas antimonarhističkog raspoloženja mogao da zahvati i druge delove Evrope, naterao je britanskog kralja Džordža V na radikalnu odluku. On je Kraljevskom proklamacijom od 17. jula 1917. obelodanio da će vladarska porodica Velike Britanije ubuduće nositi ime po zamku Vindzor. Tako je nemačka dinastija Sakse-Koburg i Gota, koja je u Veliku Britaniju došla sa princom Albertom, mužem kraljice Viktorije, zauvek otišla u istoriju. Satirični nedeljnik “Punch” ilustrovao je taj događaj karikaturom “Veliko spremanje”, koja prikazuje kralja Dordža V kako metlom čisti krune iznad kojih piše “Made in Germany”.

Šesta sezona popularne Netflixove serije The Crown ponovo je u centar pažnje vratila britansku kraljevsku porodicu pa sam odlučio da posetim Dvorac Vindzor.

Nakon jednosatnog putovanja vozom od stanice Vaterlo u Londonu stižem u gradić Vindzor. Izlazim iz železničke stanice i nalazim se ispod samih zidina dvorca. Dok se penjem strmim putem ka centru mesta, prolazim pored brojnih spomenika koji govore o bogatoj istoriji Vindzora. Kristijan Viktor bio je unuk kraljice Viktorije, rođen je u Dvorcu Vindzor 1867. a umro od malarije u Pretoriji u Južnoj Africi 1900. u 33. godini. Spomenik majoru Kraljevskog pešadijskog korpusa koji je učestvovao u brojnim bitkama od Indije, preko Sudana do Zlatne obale u Africi – podigli su njegovi prijatelji i saborci. Odmah pored je spomenik posvećen kralju Džordžu V, “prvom vladaru kuće Vindzor”. Prolazim pored Kraljevskog pozorišta u kojem se daje Aladin. Iz izloga suvenirnica smeše se razglednice, tanjiri i šolje sa likovima pokojnih i živih članova kraljevske porodice Vindzor, figurice kraljice Elizabete II, kralja Čarlsa III, ali i kraljičinih omiljenih pasa korkija. U centru mesta je veliki spomenik kraljici Viktoriji, a do njega je ukrašena božićna jelka.

Preko mosta, sa druge strane Temze, naslonjen na Vindzor nalazi se gradić Iton. Poznat je po čuvenoj Školi za dečake (Eton College) u kojoj se obrazovalo 20 britanskih premijera i veliki broj pripadnika kraljevske porodice, između ostalih i prinčevi Vilijem i Hari. Iton pohađaju učenici od 13. do 18. godine. Iton obrazuje više od 1.300 učenika smeštenih u 25 domova. Godišnja školarina iznosi 46.000 funti. Mreža poznanstava sklopljenih na Itonu često je korisna u kasnijoj poslovnoj karijeri, a bivši učenici se nazivaju stari Itonci. Mnogi stručni časopisi nazivaju Iton najboljom privatnom školom za mladiće u Velikoj Britaniji. Gotovo svi učenici nakon završetka školovanja nastavljaju obrazovanje na univerzitetima, a trećina odlazi na dva najprestižnija engleska univerziteta, u Oksfordu i Kembridžu.

UlicaUVindsoru
Ulica u Vindzoru


Nakon opsežnih sigurnosnih procedura ulazim u Dvorac Vindzor koji je sagradio Vilijam I Osvajač nakon invazije Normana u 11. veku. Na površini od 45.000 kvadratnih metara važi za najveći stalno naseljeni zamak na svetu.

Izgrađen je na veštački napravljenom uzvišenju strateški važnom za kontrolu reke Temze i glavnog puta ka Londonu. Prvobitno je bio okružen drvenom palisadom i jarkom, a kasnije su, u vreme vladavine Henrija I, izgrađene kamene zidine. Od tada je ovaj zamak postao rezidencija britanskih vladara, što ga čini ujedno i najduže naseljenim zamkom u Evropi. Kralj Henri III je tokom 13. veka izgradio luksuznu palatu u okviru kompleksa zamka, dok je Edvard III ponovo sagradio zamak, što je bio najskuplji građevinski projekat neverskog karaktera u srednjovekovnoj Engleskoj. U okviru zamka je u 15. veku izgrađena Kapela Svetog Đorđa u kojoj su sahranjeni mnogi britanski monarsi, poslednja među njima je kraljica Elizabeta II. Tokom vladavine Tjudora zamak je zadržao svoj izgled, ali su Henri VIII i Elizabeta I povećali značaj ovog dvorca jer su ga koristili za održavanje svih značajnih diplomatskih događaja.

Tokom Engleskog građanskog rata korišćen je kao sedište vojske Parlamenta i kao mesto na kojem je Čarls I bio u pritvoru. Čarls II je uz pomoć arhitekte Hju Meja izvršio rekonstrukciju većeg dela zamka. Nakon perioda u kojem je zamak bio slabo održavan, Džordž III i Džordž IV su u 18. veku rekonstruisali palatu Čarlsa II i time joj dali današnji izgled. Kraljica Viktorija je izvršila samo manje promene na zamku u kojem su tokom većeg dela njene vladavine bili organizovani prijemi povodom raznih svečanosti. Tokom vazdušne Bitke za Britaniju u Drugom svetskom ratu u njemu je boravila kraljevska porodica.

Dvorac Vindzor je teško stradao u požaru 20. novembra 1992. kada se u kraljičinoj privatnoj kapeli zapalila zavesa prebačena preko jedne od sijalica. Požar je trajao 15 sati i potpuno uništio čuvenu Salu Sv. Džordža i okolne prostorije dvorca. U govoru povodom 40 godina svoje vladavine, kraljica Elizabeta II je tu 1992. nazvala “Annus horribilis” (užasna godina). Naime, požar u Dvorcu Vindzor bio je samo poslednji u nizu loših vesti za kraljevsku porodicu tokom te godine. Prvo su u januaru objavljene fotografije ljubavne veze princeze Sare, supruge kraljičinog drugog sina Endrua i njenog ljubavnika naftaša Stiva Vajta. Posle toga je usledilo njihov razvod. Razveli su se zvanično i kraljičina jedina ćerka princeza Ana i njen suprug Mark Filips, a Dajana, princeza od Velsa, objavila je biografsku knjigu Diana: Her True Story u kojoj prvi put javno govori o Čarlsovoj vezi sa Kamilom. U avgustu iste godine objavljeni su i detalji tajno snimljenih intimnih razgovora princeze Dajane i njenog ljubavnika Džejmsa Gilbija.

Na kraju posete dvorcu, obišao sam Kapelu Sv. Džordža u kojoj su sahranjeni britanski monarsi. Pažnju mi privlači jedini grob u kapeli na kojem je stajalo ime koje nije bilo evropskog porekla. Tu, u kapeli Dvorca Vindzor sahranjen je princ Alemajehu, sin cara Etiopije Tevodrosa II.

PrincAlemayehu
…princ Alemajehu


Grob osamnaestogodišnjeg mladića krije dramatičnu i tužnu sudbinu. Naime, nakon poraza u bici kod Magdale 1868, car Tevodros II je izvršio samoubistvo, a Britanci su sa sobom kao taoce poveli njegovu udovicu Tiruvork i sina Alemajehua. Tiruvork je umrla na dugom putu od crvenomorske obale. Maloletni Alemajehu odveden je u Englesku gde je predstavljen kraljici Viktoriji, ali se, daleko od svoje domovine, duboko nesrećan i suočen sa rasističkim predrasudama, razboleo i umro od upale pluća 1879. Kraljica Viktorija je osećala grižu savesti zbog tužne sudbine ovog mladića i naložila da bude sahranjen u Kapeli Sv. Džordža u Vindzoru, a pored njegovog groba postavila srebrnu tablu u znak sećanja na nesrećnog princa.

U obližnjem pabu listam lokalne dnevne novine. “Gardijan” donosi zanimljiv tekst o tome kako imovina hiljada ljudi u severozapadnoj Engleskoj, zahvaljujući drevnom običaju, postaje deo kraljeve imovine.

Naime, vojvodstvo Lankaster koje donosi ogromne profite kralju Čarlsu Trećem, prikupilo je desetine miliona funti zahvaljujući sistemu koji datira još iz feudalnih vremena: finansijska sredstva poznata kao “bona vacantia”, u vlasništvu ljudi koji su umrli bez testamenta ili poznatih najbližih srodnika, prikuplja vojvodstvo. Tako je tokom poslednjih 10 godina u fondove prikupljeno više od 60 miliona funti. Dugo se tvrdilo da se ovi prihodi doniraju u dobrotvorne svrhe, međutim, ispostavilo se da su korišćeni za popravke i opremanje privatnih poseda kraljevske porodice.

“Gardijan” je identifikovao desetine ljudi čiji je novac prenet na kraljevo nasledno imanje. Nekoliko njih je živelo čak i u socijalnim stanovima. Njihovi preživeli prijatelji bili su zgroženi kada su saznali da se njihova imovina koristi za renoviranje kraljevih imanja, nazivajući tu praksu “odvratnom”, “šokantnom” i “nemoralnom”.

Bakingemska palata je odbila da komentariše ove navode. Portparol Vojvodstva Lankaster je ukazao da je, nakon smrti svoje majke, kralj podržao nastavak politike korišćenja novca bona vacantia za “restauraciju i popravku kvalifikovanih zgrada kako bi ih zaštitio i sačuvao za buduće generacije”.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure