

Fetiš
Zašto stopala?
Uzbuđivanje stopalima je najčešći seksualni fetiš. Zovu ga fut-fetiš, stručno se kaže podofilija. Odgovor daju neuroni


Kako da uhvatimo korak? Jedan od najpoznatijih američki animatora, Preston Bler (1908–1995), koji je crtao i za Volta Dizniija i za MGM, svojevremeno je napravio šemu za animiranje ljudskog koraka, danas poznatu kao „hod Prestona Blera“ (na slici). Animiranje kretanja, kao i svako drugo oživljavanje slika, podrazumeva da se za stvaranje iluzije pokreta sukcesivno slože frejmovi koji će dovesti do persistencije, odnosno održanja slike. Moderni psiholozi odbacuju jednostavno objašnjenje po kome se bilo koja iluzija kretanja stvara samo zbog toga što oko u mrežnjači zadržava prethodnu sliku. Međutim, ovaj koncept je osnov za svaku od tehnika snimanja i emitovanja „živih slika“, bilo da je reč o filmu, televiziji ili kompjuterskom ekranu.
Koja je zapravo granica na kojoj se niz kadrova pretvara u „živu sliku“? Obično se smatra da je animacija sa šesnaest sličica u sekundi suviše isprekidana. Kada njihov broj raste iznad toga, kretanje postaje uverljivo, a korak gladak. Na ovom principu su radili takozvani fenaktistoskopi ili zoetropi, nekada popularne kružne igračke koje su animirale kretanje nizom sličica. Kasnije je uspostavljena praksa da se na filmskoj traci beleže 24 sličice u sekundi, ali se kod recimo PAL standarda i većine savremenih ekrana odavno koristi i osvežavanje sa 25 frejmova u sekundi. Postoji i čitav niz drugačije uspostavljenih standarda.
No, šta biva ako čovek u poslednjim trenucima vidi ceo svoj život – kolikom brzinom mu tada slike promiču pred očima? Koliko slika je neophodno da bi se u njih smestio jedan život? Mada se na to ne može odgovoriti, nema zapravo tog fenomena koji nećemo moći da opišemo nizom diskretnih, sukcesivnih slika. Uključujući i život.
Naime, ako razmislimo o tome da se takvim nizom može opisati svaki proces, postaje jasnija sentenca Natura non facit saltus o tome da „priroda ne pravi skokove“, koja je toliko oduševljavala Čarlsa Darvina (1809–1882) dok je razmišljao o postupnosti evolucije. Naime, iz slike u sliku prelaz ne može biti drugačiji nego postepen. To ne znači da niz postepenih slika neće u krajnoj liniji dati – skok.
Vreme nauke, specijalno izdanje nedeljnika Vreme za nauku i tehnologiju, broj 25. Izlazi poslednjeg četvrtka u mesecu.
Uređuju: Slobodan Bubnjević i Marija Vidić
e-mail: vremenauke@vreme.com
Suorganizator projekta: Institut za fiziku u Beogradu


Uzbuđivanje stopalima je najčešći seksualni fetiš. Zovu ga fut-fetiš, stručno se kaže podofilija. Odgovor daju neuroni


Hrvatska bi u narednim godinama trebalo da dobije novi superkompjuter, čija investicija iznosi 50 milijardi evra. Gde su danas Srbija i Hrvatska na mapi superračunara


Francuska je pokrenula istragu zbog ponovnog pojavljivanja sajta „Koko“, platforme povezane sa slučajem Žizel Peliko i brojnim slučajevima silovanja, seksualnog zlostavljanja dece i ubistava. „Vreme“ u novom broju otkriva da slične zajednice aktivno funkcionišu i na Balkanu


Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada


“Polaganjem zaveta na nevinost i odevanjem u mušku odeću, žena dobija slobodu da nosi oružje, poseduje imovinu i donosi sopstvene odluke iako je cena toga odricanje od ženskog identiteta i prava na ljubav. Ali, da li je to stvarna sloboda – odreći se sebe da bi se preživelo?”
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve