img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elektronska koliba (13)

Digitalne prednosti

05. septembar 2001, 21:04 Lazar Džamić
Copied

O digitalnom poslovanju treba razmišljati veoma ozbiljno upravo u zemljama kao što je Srbija

Da li je digitalna ekonomija samo još jedna od zaludnih zabava dekadentnog Zapada, ili u tom novom spoju tehnologije i biznisa postoje neke zaista opipljive prednosti? Kako, na primer, jedan državni aparat može da iskoristi prednosti digitalnog poslovanja? Takođe, kakve su opipljive beneficije za firme? Evo nekoliko primera koji pokazuju zašto o digitalnom poslovanju treba razmišljati veoma ozbiljno upravo u zemljama kao što je Srbija, bez velikih organizacionih budžeta i s velikom potrebom da ceo društveni aparat posluje što racionalnije i jeftinije.

Uzmimo porez, na primer. Najjednostavniji, najefikasniji i najjeftiniji način za državu (da ga prikuplja) jeste da se poreski procenti automatski, u trenutku kada se transakcija odvija, kalkulišu i direktno uplaćuju na račun budžeta. Svaka cena sadrži i porez na promet (kao i ostale poreze koji mogu da postoje u različitim državama) i nema nikakvog razloga – uzevši u obzir trenutne tehnološke mogućnosti – zašto bi se obračun i uplata poreza ostavili na raspolaganje firmama da ga naknadno obračunavaju i uplaćuju, često prolazeći kroz komplikovanu proceduru (famozni SDK!) i gomilu papira, i da moraju da zapošljavaju više ljudi nego što je realno potrebno za ovu namenu. Jedini uslov za ovu ideju jeste da je transakcija na neki način elektronski zavedena (plaćanje kreditnom/debitnom karticom u radnji, telefonom ili preko interneta, ili elektronska uplata na bankarski račun). U razvijenim zemljama u kojima je bezgotovinski način plaćanja dominantan (u Britaniji se više od dve trećine transakcija obavlja bez keša) ova transformacija može da se uradi relativno jednostavno. Za ostale zemlje u kojima keš i dalje caruje uštede u funkcionisanju države su takve da se ulaganje u ovakav sistem vrlo brzo isplati.

Za firme je digitalno poslovanje takođe prilika za velike racionalizacije. Predstavništvo u Londonu firme Canon – globalnog proizvođača elektronike, kamera i birotehnike – više uopšte ne koristi štampane brošure za svoje trgovačke partnere, sve se može nabaviti na njihovoj internet prezentaciji. Takođe, broj telefonskih poziva za informacije smanjen je sedam puta, a samo u prvoj godini od postavljanja prezentacije marketing budžet za poslovne partnere smanjen je za 45 odsto, bez smanjenja efikasnosti delovanja. Kada se sve sabere, uštede za Canon su u rangu od par miliona DEM, samo u prvoj godini lansiranja prezentacije.

Drugi primer, baziran na direktnoj telefonskoj prodaji koja će i u Srbiji brzo postati raširena: Buzz je takozvana badžet avionska linija koja nudi vrlo niske cene za unapred određene destinacije i dane. U trenutku pokretanja kompanije, prošle godine, projekcija je bila da se više od dve trećine bukiranih karata obavlja koristeći sopstveni telefonski centar. Ispostavilo se da je već u prvih šest meseci oko 65 odsto bukiranja išlo preko njihove veb prezentacije, omogućavajući firmi drastične uštede u troškovima rada telefonskog centra (koji je ionako mnogo jeftinija varijanta od modela koji se bazira na tradicionalnom poslovnom prostoru, predstavničkim kancelarijama, filijalama).

Ako se izbegnu velik poslovni prostor, brojni zaposleni, administracija i sve ono što prati tradicionalni biznis model, može da se učini čudo za profit. Nije zato iznenađenje da je ogroman broj poznatih svetskih kompanija svesrdno prihvatio prednosti digitalnog poslovanja, ostvarujući usput rekordne uštede u poslovanju i vrlo zdrave profite. Odličan primer za zemlju u razvoju kao što je Srbija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure