img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Čudnovata živuljka

06. октобар 2021, 20:46 Nikola Dragomirović
Copied

Marsupilami će za nekoliko meseci navršiti 70 godina, a i dalje je jedan od najupečatljivijih i najvoljenijih strip junaka, iako za sve vreme svog postojanja nije izgovorio ništa više od čuvenog "huba-huba"

Žute je dlake, sa kockastim flekama, tela poput majmunskog i sa ušima nalik psećim, a neverovatno dugačak rep kojim barata kao oružjem i oruđem zaštitni mu je znak. Smešan je, hrabar kad zatreba, skoro ljudske inteligencije, pirane jede za doručak… Marsupilami se prvi put pojavio na stranicama stripa u januaru 1952. godine, i to u tada sve popularnijem Spiruu. Ispostavilo se da će njegova slava u nekim aspektima prevazići Spiruovu i biti neraskidivo vezana za karijeru njegovog tvorca.

Kada je Franken, kao mlada nada frankofonog stripa, preuzeo crtanje Spirua od Žižea, brzo se ispostavilo da se neće zadovoljiti kratkim gegovima i pokojom naivnom avanturom, po čemu je ovaj strip bio do tada pamćen. Prvo za šta se pobrinuo bilo je da proširi stalnu postavku likova, koju su do tada činili Spiru, njegov prijatelj Fantazio i inteligentna veverica Spip. Ekscentrični naučnik Grof od Šampinjaka bio je prvi frankenovski dodatak postavci, a ubrzo posle toga na scenu je stupio Marsupilami i zasenio sve pomoćne junake francuskog humorističkog stripa. Posebno jer Marsupilami nije bio samo vickasta pojava neobičnog izgleda, već mu je Franken udahnuo nesvakidašnji karakter dobroćudne prznice. To čudnovato stvorenje imalo je potencijal da nosi ceo serijal na svojim plećima, samo da nije moralo da statira u tuđem stripu. No, to nije sve. Jer Franken nikada nije bio poput drugih autora i nije se zadovoljavao prostim statusom kvo u stvaralaštvu. Za njega je strip bio više od avanture, morao je da ima smisao i pouku. A Marsupilami je bio savršen katalizator za jedno od najvećih pitanja koje je mučilo Frankena – ekološki opstanak naše planete.

Već među prvim albumima po stupanju Marsupilamija na scenu, Franken mu je posvetio većinu priče, gde je demistifikovao njegovo poreklo i način života u džungli izmišljene južnoameričke parodične zemlje Palombije. U tom „zelenom paklu“, kako ga Franken naziva, prikazan je život Marsupilamija u stilu Opstanka, i to kao satirični manifest posvećen ekologiji i očuvanju prirodnih staništa.

Kada se povukao sa Spirua krajem 60-ih, Franken je dobro znao da je Marsupilami jedino što vredi poneti sa sobom. U prvoj priči koju je crtao njegov naslednik Žan-Klod Furnije, Marsupilami se i dalje pojavljuje. Ali značajna je činjenica da ga je svuda docrtao Franken lično. Posle toga je zabranio da se njegov lik koristi u daljim avanturama Spirua i Fantazija, čime je okončano zlatno doba ovog serijala.

Franken je u međuvremenu već stvorio Gastona, koji će biti njegov najuspešniji serijal na duže staze, ali će i proći kroz dvogodišnju depresivnu epizodu. Jer francuski bogovi humora imaju poseban smisao za ironiju. Dva najveća humoristička talenta frankofonog stripa, Gošini i Franken, nosili su breme veće od sebe. Gošini je pisao Asteriksa, Taličnog Toma i Iznoguda, a sam je isticao kako je strašno stidljiv, imao je komplekse, i srce mu je stradalo suviše brzo. Preminuo je sa 51 godinom. S druge strane, Franken, jedini koji se po humoru mogao meriti s njim, patio je od depresije veći deo života. Postojale su spekulacije da je sebi oduzeo život 1997. godine, ali istina je da je i njega izdalo srce. No, to je druga tema. Za priču o Marsupilamiju značajno je da se već 70-ih godina Franken sklanjao sa većine projekata i nije mogao da se nosi sa slavom i industrijom stripa koja sputava kreativnost. Njegovo najznačajnije delo iz ovog perioda je Crne misli, dok Marsupilami čami u nekom uglu njegove svesti i čeka bolja vremena.

Novi život za čudnovatu živuljku nastupio je 1987. godine, kada Franken sa saradnicima pokreće samostalne avanture marsupilamijâ – ovog puta porodice ovih životinja u palombijskoj džungli, ne istog onog iz Spirua. Prvo je Franken sa Batemom i Gregom pisao i crtao, a onda je prepustio Janu i Batemu da stvaraju nove priče, koje je strogo nadzirao sve do smrti. Ovaj opus pod Frankenovim direktnim uticajem trenutno objavljuje Čarobna knjiga u tri integralna albuma.

Novi Marsupilami je bio značajan iskorak od lika koga smo viđali u Spiruu po ambijentu i samostalnosti avantura, ali je u svemu drugom bio isti, pa čak i bolji od onoga koga smo ranije pratili. Sada je imao priliku da se razmaše i prikaže u punoj slavi.

Kao i tri decenije ranije, novi serijal o marsupilamijima bio je namenjen svim uzrastima. Deca su svakako pozitivno reagovala na ilustrativne avanture smešne živuljke nezgodne naravi ali oplemenjene neiskvarenom dobrotom, dok su odrasli svakako videli ono što je Franken stavljao u prvi plan – potrebu da se planeta, priroda i sva njena čuda očuvaju u izvornom obliku. Plemenita je to pouka, ali neispunjena do danas, a Frankena i njemu slične niko nije slušao.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

25.јун 2026. I.M.

Bosna i Hercegovina savladala Katar 3:1 i ostala u igri za osminu finala Mundijala

Reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je važnu pobedu nad Katarom i došla do četiri boda u grupi B, čime je ostala u konkurenciji za prolazak dalje

Mesi

Svetsko prvenstvo u fudbalu

23.јун 2026. I.M.

Mesi ispisao istoriju: Najbolji strelac svetskih prvenstava svih vremena

Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure