

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu




Podaci Evropske audiovizuelne opservatorije pokazuju da Crna Gora ima najmanji udeo poseta u većinskim domaćim produkcijama, svega 0,5 odsto 2023. godine
Crnogorski bioskopi beleže najmanju posećenost u Evropi, ali i najmanje interesovanje publike za domaće filmove, pokazuju podaci Evropske audiovizuelne opservatorije Saveta Evrope uoči Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, prenose „Vijesti”.
Posećenost većine nacionalnih produkcija u bioskopskim salama iznosila je samo 0,1 odsto u 2022. godini, odnosno oko 0,5 odsto u 2023. godini.
Evropska audiovizuelna opservatorija, sa sedištem u Strazburu, deo je Saveta Evrope i pruža podatke i analize o bioskopskoj, televizijskoj i VOD (video na zahtev) industriji u Evropi, sa ekonomske i pravne tačke gledišta. Crna Gora je jedna od država članica Opservatorije i zato je obuhvacćena statističkim izveštajem.
„Najmanji udeo poseta kada je reč o nacionalnim filmovima zabeležen je u Irskoj 2,8 odsto, Portugalu 2,1 odsto, Bosni i Hercegovini dva odsto i Crnoj Gori 0,5 odsto tokom 2023. godine“, navodi se u saopštenju.
Mali broj domaćih produkcija
Razlog za to delom može biti i mali broj većinske crnogorske produkcije, kao i njihova distribucija u bioskopima 2022. i 2023. godine, odnosno samo sedam dana prikazivanja onih filmova koji su bili crnogorski kandidati za Oskara – „Lovorova elegija“ Dušana Kasalice, odnosno „Sirin“ Senada Šahmanovića.
„Podaci o učešću domaćih filmova u ukupnoj posećenosti bioskopa u 2023. godini, iako su niski, ipak ukazuju na značajan rast u odnosu na 2022. godinu. Pored toga, brojne evropske zemlje koje imaju mnogo razvijeniju kinematografiju od crnogorske i koje istovremeno ubiru ogromne prihode od stranog snimanja, poput Portugala, Irske i Mađarske, takođe beleže nizak udeo domaćih filmova u ukupnoj posećenosti bioskopa“, naveli su u zvaničnim odgovoru „Vijestima“ sa Filmskog Centra Crne Gore (FCCG) kao partnerske organizacije Evropske audiovizuelne opservatorije.


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve