img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom knjige

Cena njenog izbora

04. oktobar 2023, 22:15 Veljko Stanić
foto: vukotić media
Copied

Otpisana u jednom vremenu, ona (p)ostaje dragocen i pouzdan sagovornik u vremenu novih zapitanosti i dilema – Mitra Mitrović

Priređujući za štampu jugoslovensko izdanje Pisama iz zatvora Roze Luksemburg 1951. godine, u prevodu Ivana Ivanjija, Mitra Mitrović (1912–2001) pisala je da ova “umna i revolucionarna žena” piše pisma “meka i nežna… jednoj ženi, Sonji Karla Libknehta, Rozinog saborca i prijatelja, pisana da uteše”, kao i da ta pisma “kažu o Rozi mnogo štošta lepo i novo što se teško može naći u analima istorije radničkog pokreta”. Ona tome dodaje i da se “ne treba čuditi toplini i mekoti ovih pisama iz tamnice, jer samo mračna propaganda govori o revolucionarima kao ljudima bez osećanja, o ženama koje se bore kao o ženama koje su izgubile svaku senzitivnost i plemenitost”. Naglašavanje dvojstva intimnog i revolucionarnog, ličnog i opšteg, subjektivnog i objektivnog nije slučajno dolazilo ispod pera Mitre Mitrović.

Nedavno su objavljene uspomene Mitre Mitrović (Otpisana, Vukotić media) nastale sedamdesetih godina prošlog veka. Nije ih pisala u tamnici, ali jeste u godinama samoće i napuštenosti nakon što je ova velika revolucionarka, koja se u prvoj posleratnoj deceniji nalazila na čelu prosvetne i kulturne politike u Srbiji, doživela iskustvo rascepa sa Partijom i revolucionarnom svešću. Upravo nam njene uspomene, uprkos subjektivnosti i mogućoj pristrasnosti koje taj žanr nosi sa sobom, omogućavaju da povežemo naizgled razbijene i odvojene delove njenog života: predvodnice studentskog pokreta, ilegalke, zatočenice Banjičkog logora, partizanke, urednice Žene danas i jedne od glavnih ličnosti Antifašističkog fronta žena, književnice. One nam omogućavaju da, kako to kaže jedan francuski pisac, imamo kameru sa dvostrukim objektivom: vidimo svet očima svog protagoniste, ali imamo i drugi pogled, u unutrašnjost i psihologiju njegovog bića.

foto: vukotić media
Mitra i Milovan Đilas pre rata


Na ovim stranicama, Mitra Mitrović prvi put govori o svom odrastanju, sazrevanju, pokušava da pronikne u mladu devojku kakvom je bila tridesetih godina; razmišlja zašto je postala komunista i kakvu je cenu platila zbog tog izbora; za šta se borila, u šta je verovala, kako je shvatala slobodu, šta je žrtvovala i da li je taj život vredeo i imao smisla; o ljubavi sa Milovanom Đilasom, o drugovima, o revoluciji, moći i porazu, zanosu i izdaji.

Ona pred nama otvara svoj intimni svet, razmišljanja, egzaltaciju pred velikim temama istorije i čovečanstva, pokazuje da su koreni pobune bili intelektualni i moralni, a tek onda socijalni. Budući da ih je pisala intelektualka, Mitrine uspomene najbolje oslikavaju pozicije komuniste intelektualca-idealiste okrenutog svetu kvalitativnih vrednosti. Piše o svojoj lektiri u kojoj visoko mesto zauzimaju Ruso i Tolstoj, o učenju marksizma. Vođena Geteovom mišlju da svaka autobiografija mora da pokaže kako se junak uklapa u svet u kojem živi, Mitra vrlo postupno i slojevito slika te prelaze, od krize liberalne Evrope i prodiranja fašizma, do zaostalosti zemlje u kojoj živi. Gotovo neosetno pratimo kako Mitra od bojažljive devojke koja ne može sasvim da objasni razloge svog nespokojstva i teskobe postaje odlučna i beskompromisna revolucionarka, kako njene dileme i nesigurnosti ustupaju pred zahtevima strogo ustrojenog revolucionarnog pokreta. Vidimo kako njenom, lukačevski rečeno, “pogledu na svet” s početka tridesetih godina odgovara komunistička ideologija i kako upravo zbog toga i baš tada komunizam na nju vrši presudan uticaj.

Mitra i njeni drugovi stupaju u život na razmeđu patrijarhalnog i modernog sveta. U naponu snage oni će kao profesionalni revolucionari pokušati, i to u kontekstu globalne ekonomske krize i svetskog rata da odgovore na izazove nedovršene i nepotpune industrijalizacije. Protivnici nacionalnog romantizma, i oni sami su deca jedne grane romantizma koja ide od Rusoa i koja snažno obeležava revolucionarnu levicu. Za viziju romantizma koja njih oblikuje ključan je osećaj gubitka osnovnih ljudskih vrednosti u kapitalističkom svetu koji je birokratski, račundžijski, mehanički. Njima rukovode jaki moralni sudovi, saosećajnost sa siromašnima, spremnost da se život proživi burno i prezir svakog oblika konformizma. Tu je zatim osećaj melanholije i nostalgije za stvarnim ili izmišljenim svetom prošlosti, osećanje jedinstva sa prirodom i čovečanstvom. Iz tako shvaćenog univerzalizma nastaje borba koja u budućnosti treba da povrati i ponovo uspostavi izgubljene vrednosti.

Objavljena gotovo pola veka od nastanka, autobiografija Mitre Mitrović nije nekakav posthumni revanš niti osveta odbačene i napuštene revolucionarke. Nije to ni knjiga samosažaljenja niti banalnog samoopravdanja. Daleko od toga. Ako je i obojena melanholijom i nostalgijom, ona je to na jedan lucidan način. U njoj ima i diskretnosti i uzdržanosti tipične za žanr ženskih autobiografija. Intimna, ova knjiga je i izrazito misaona. Jedno od pitanja na koje nije lako odgovoriti je i kako su u ličnosti Mitre Mitrović bili pomireni racionalnost i idealizam, pribranost i analitički um sa spremnošću na akciju i žrtvu.

Njene uspomene još jednom pokazuju staru istinu da je život složeniji od svake ideologije ili unapred stvorenog političkog mišljenja. One upućuju i na ono što je u Mitrinom revolucionarnom delovanju bilo izvorno humanističko i demokratsko, što je na kraju i odredilo njenu političku sudbinu. Otpisana u jednom vremenu, ona (p)ostaje dragocen i pouzdan sagovornik u vremenu novih zapitanosti i dilema.

Moj život

Moja velika bojazan da mi se polaganje, dan ispita može poklopiti sa izricanjem presude Milovanu i dogodila se. Bio je to jedini način da se za trenutak vidim s Milovanom posle toliko vremena. Suđenju inače nismo mogli prisustvovati osim izricanju presude. Kad su ih vezanih ruku doveli na prvi dan suđenja a mi čekali pred zgradom u Miloša Velikog ulici, pred Sudom za zaštitu države, u Vasi Stajkiću poznala sam onog malog čoveka kome sam u mraku predala paketić.

Ispit je trebalo da polažem baš tog dana kad se izricala presuda, negde oko podne je trebalo da bude izrečena. Nešto se dogodi što trenutak učini još [dramatičnijim i] napregnutijim. Ispit sam završila i ostalo mi je toliko vremena da dojurim s fakulteta i stignem u sud na čitanje presude. Stojeći, umorna a ipak iznenađena kad su izgovorili tri godine robije; jedva sam se od trenutne nesvestice održala na nogama da ne padnem usred sudnice. Uspeli smo da se [grčevito] pozdravimo. I njih su odveli.

Vraćala sam se kući nemoćna, ulice su izgledale nešto drugo, nestvarne. Zbrajala sam godine, bila je jesen 1933. (oktobar), značilo je do 23. aprila 1936; upravo sam bila navršila dvadeset jednu godinu, Đilas je bio završio dvadeset drugu; kad iziđe s robije biću uveliko u dvadeset četvrtoj, on će navršavati dvadeset pet. Izgledalo je beskrajno daleko. I bilo je.

Sad je trebalo da izdrži tri meseca samice, o kojoj sam već u dodiru s porodicama onih koji su znali šta je robija, dosta slušala i bilo je tužno o tome misliti. Strašno. Sâm, i bez knjiga.

Ni za trenutak nisam pomislila da bi možda trebalo razmisliti da li ići dalje u taj život žrtvovanja, lišavanja, hapšenja, usamljenosti. To je već bio moj život i te sam godine nastavila raditi još aktivnije.

Upravo su drugovi u sremskomitrovačkoj kaznioni počeli bili, 19. oktobra, štrajk glađu zahtevajući bolje uslove za političke kažnjenike. Sad sam već poimence poznavala mnoga imena: Moša Pijade, [Petko Miletić] i drugi. Bilo ih je mnogo. Sad sam ulazila u probleme robije. Otvarala se tako oblast po oblast revolucionarnog života.

(odlomak iz knjige Otpisana)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

12.jun 2026. B. B.

Sport, politika i biznis: Zašto je ovo najluđe Svetsko prvenstvo u fudbalu ikada

Nikada se Svetksko prvenstvo u fudbalu nije suočavalo sa geopolitičkim i ekonomskim izazovima kao što je to slučaj sa ovogodišnjim karnevalom „najvažnije sporedne stvari na svetu“

Ljudi kod fontane u Beogradu

Globalno zagrevanje

11.jun 2026. Dr Ivan Simić (Klima 101)

Crvena tačka na mapi Evrope: Zašto se Beograđani kuvaju tokom letnjih meseci

U poslednjih 10 godina, u Beogradu je u proseku zabeleženo 41,9 tropskih noći u toku godine. To je nešto manje od polovine svih letnjih noći. Zašto je to tako i šta može da se promeni

Donald Tram sa medaljom i peharom kao dobitinik FIFA nagrade za mir

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

11.jun 2026. A.I.

Trampov Mundijal: Veselo fudbalsko leto ili test izdržljivosti za posvađani kontinent

Danas počinje Svetsko prvenstvo u fudbalu. Navijači širom sveta se raduju utakmicama, Amerikanci zainteresovani za fudbal psuju zbog enormnih cena karata, a Donald Tramp je ovogodišnji Mundijal i pre nego što je počeo doveo do ivice političke izdržljivosti

Gramljavina

Vremenska prognoza

11.jun 2026. I.M.

RHMZ upozorenje: Pljuskovi, grmljavina, grad i nagli pad temperature

Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da će se tokom dana sa severa Srbije proširiti naoblačenje praćeno kišom, pljuskovima, grmljavinom i osetnim padom temperature. U pojedinim delovima zemlje moguće su nepogode sa gradom i olujnim vetrom.

Istorija nas uči

10.jun 2026. Nebojša Jovanović

Pobegli od Istoka, stigli na Istok

Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure