img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Aluloza: Novi „šećer“ koji ne goji?

28. децембар 2024, 15:35 Zulfikar Abani/Frederik Švaler (DW)
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani Foto: Pexels/Ylanite Koppens
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani
Copied

Slatko, zdravo i bez kalorija? Kažu da aluloza poseduje sve ove osobine – i da je pogodna za osobe sa dijabetesom. Šta zapravo znamo o alulozi?

Aluloza je vrsta šećera koja je prvi put identifikovana u listovima pšenice 1940-ih godina. Otada je ostala retko korišćena i slabo istražena.

Tako je bilo sve do devedesetih, kada je Ken Izumori, profesor na Fakultetu za poljoprivredu Univerziteta Kagava u Japanu, u tlu otkrio mikroorganizam koji uz pomoć enzima pretvara fruktozu u alulozu, piše Dojče vele (DW).

Nakon još dve, tri decenije istraživanja, aluloza stiče sve veću popularnost kao zaslađivač ili alternativa šećeru u Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji, gde je odobrena za komercijalnu upotrebu.

Aluloza (poznata i kao D-aluloza i D-psikoza) se smatra retkom jer se u malim količinama nalazi u smokvama, grožđicama, kiviju, pšenici, javorovom sirupu i melasi.

Ocenjuje se da ima oko 70 odsto slatkoće običnog šećera (saharoza), ali u odnosu na njega ima samo 10 odsto kalorija. Čak se reklamira kao proizvod bez kalorija, koristan za kontrolu telesne težine ili pogodan za osobe sa dijabetesom tipa 2.

Da li su ove tvrdnje naučno potkrepljene?

Da li je aluloza zaslađivač bez kalorija?

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je upotrebu aluloze u hrani kao „opštepriznato bezbednu“.

Međutim, Evropska unija, Kanada i druge zemlje smatraju alulozu novom materijom čije korišćenje još ne može da se smatra bezuslovno bezbednim.

Zbog toga naučnici i dalje istražuju efekte aluloze na ljudsko telo.

Nedavna istraživanja pokazuju da telo apsorbuje alulozu, ali je ne „metabolizuje“, što znači da zaista može biti bez glukoze i kalorija.

Drugim rečima, telo ne prepoznaje da aluloza sadrži energiju u formi kalorija, te je „prevareno“ da izlučuje većinu kalorija.

To može učiniti alulozu korisnom za ljude koji žele da izgube na težini, ali i dalje žele povremeno da uživaju u nečemu slatkom. Iz istog razloga, aluloza može biti pogodna i za one na ketodijeti – dijeti sa minimalnim unosom ugljenih hidrata (šećer je ugljeni hidrat).

Takođe postoje dokazi da aluloza, za razliku od šećera, ne uzrokuje karijes.

Kako aluloza stoji u poređenju sa šećerom?

Postoje tvrdnje da aluloza ne povećava nivo šećera u krvi.

Glikemijski indeks (GI) rangira hranu prema tome koliko brzo se vari i povećava nivo glukoze u krvi.

Čist šećer povećava nivo glukoze u krvi za 65 na skali od 0 do 100.

Beli hleb ima GI od 100 – dugo se vari i značajno podiže nivo glukoze u krvi.

S druge strane, ima dokaza da aluloza uopšte ne povećava nivo glukoze u krvi.

Da li je pogodna za osobe sa rizikom od dijabetesa tipa 2?

Zbog toga što – kako se čini – nema uticaj na nivo glukoze ili insulina u krvi, mogla bi biti idealna alternativa šećeru za osobe sa dijabetesom tipa 2 ili one koji su pod rizikom.

Studije su pokazale da čak ni visoke doze aluloze nisu uzrokovale fluktuacije nivoa glukoze kod osoba sa dijabetesom ili kod zdravih osoba.

Neka istraživanja su otkrila da konzumacija aluloze smanjuje nivoe glukoze i insulina nakon obroka, kao i njihove fluktuacije u krvi.

To bi mogla biti dobra vest za osobe sa dijabetesom, kod kojih ne može efikasno da se reguliše nivo šećera u krvi.

Međutim, potrebno je više dokaza iz većih kliničkih studija kako bi se potvrdilo da je aluloza korisna za osobe sa dijabetesom.

Da li prirodno uvek znači zdravo?

Aluloza nema jak naknadni ukus, što je čini korisnim zaslađivačem za komercijalne proizvode poput čokolade.

„Smanjili smo kalorije (u našoj čokoladi) za do 40 odsto zamenjujući šećer nečim što je gotovo bez kalorija“, rekla je Mišel Oten, osnivačica kompanije GOALZ, koja koristi samo alulozu za zaslađivanje svojih proizvoda.

Oten je rekla da su želeli „nešto što se nalazi u prirodi, a ne što je stvoreno u laboratoriji igranjem sa molekulima“. Ali etiketa aluloze kao prirodne i zdrave može biti i varljiva.

Na primer, postoje indikacije da unos većih količina aluloze može izazvati stomačne tegobe, dijareju, nadimanje ili gasove.

Beli šećer je prirodan, baš kao i aluloza. Potiče od šećerne repe ili šećerne trske. Zapravo, moguće je napraviti alulozu od fruktoze (voćnog šećera) promenom njenog hemijskog oblika pomoću enzima.

Lista zdravstvenih problema povezanih sa konzumacijom šećera je duga. Samo da navedemo nekoliko: dijabetes, bolesti srca, depresija, karijes, loša koža, rak. Dakle, prirodno ne znači uvek i zdravo.

Zaključak

Što se tiče aluloze kao alternativnog zaslađivača, mnogi regulatori tvrde da nije štetna za konzumiranje, posebno u poređenju sa šećerom. Međutim, potrebne su dodatne studije kako bi se utvrdilo da li aluloza ima povoljan uticaj na zdravlje.

Tagovi:

Ishrana Šećer Zdravlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Intervju: Divna Vuksanović

08.јул 2026. Ivana Radojičić

O čoveku, svetu i veštačkoj inteligenciji

“Granica između čoveka i mašine nije u brzini ili tačnosti izvršenih operacija, već u sposobnosti samorefleksije, kao i u kapacitetu za etičko i estetsko prosuđivanje i kreativnost”

Arheologija

08.јул 2026. Maja Miljević-Đajić

Neandertalci u Srbiji

Zaboravljeni

08.јул 2026. Jelena Janić Ljubisavljević

Ubijen zato što je branio kulturnu baštinu?

Arhitekta Miša Manojlović bio je protiv projekta olimpijskog stadiona kojim bi se ugrozila Beogradska tvrđava. Da li je i to, osim njegovog jevrejskog porekla, doprinelo da bude ubijen na Starom sajmištu 1941.

Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

08.јул 2026. Aleksa Petrovski

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

Novađ Đoković na Vimbldonu sa reketom u ruci nasmejan

Vimbldon

08.јул 2026. A.I.

Epska pobeda Novaka Đokovića: Bendžamin Baton svetskog tenisa

Novak Đoković je u četvrtfinalu Vimbldona posle pet sati i petnaest minuta u super tajbrejku savladao četrnaest godina mlađeg Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima i pokazao da jednostavno odbija da stari

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure