img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Protiv učlanjenja Turske u EU

31. март 2010, 19:05 DER SPIEGEL
Copied

Nemačka kancelarka Angela Merkel je u Ankaru stigla usred konflikta sa predsednikom turske vlade Redžepom Erdoganom oko školstva, pa sad još i to: svađa zbog beskrajne debate o tome da li je moguć ulazak Turske u Evropsku uniju.

NEMILA GOŠĆA: Angela Merkel u Istanbulu

Merkelova već godinama zahteva „privilegovano partnerstvo“ umesto „punog članstva“, a ako neko to još nije znao, mogao je da pročita u raznim novinama, kojima je kancelarka davala intervjue. Time je provocirala brojne kritike. Šef turske delegacije za pregovore sa EU Egemen Bagis, rekao je televizijskoj stanici Skytürk da Merkelova vređa Tursku. Nije usamljen u svom protestu. A kad je Merkelova sada, u ponedeljak, stala pred kamere, promrmljala je bar verbalno priznanje: „Ja sam sad shvatila da‚ privilegovano partnerstvo’ u Turskoj baš i nema dobru konotaciju.“

Rekli bismo, ne samo u Turskoj, nego, na primer, i kod Ruprehta Polenca, predsednika odbora za spoljne poslove nemačkog Bundestaga (saveznog parlamenta), koji je vodeći po pitanju spoljne politike partije CDU, čija je predsednica Angela Merkel, i zamenik šefa nemačko-turske parlamentarne grupe. On je zajedno sa Merkelovom bio u dvodnevnoj poseti Turskoj. Zastupao je po svemu drugačiju poziciju od svoje šefice.

Tačno pred poletanje za Ankaru Polenc je ponovio ono što već odavno zahteva: „Bilo bi bolje da je Turska u EU. Ali samo Turska koja ispunjava kriterije EU i to ne samo verbalno, nego i delom.“ Smesta su kritikovali i njega. Unutar njegove partije bilo je reči da je to „mišljenje pojedinca“ ili „pozicija manjine“.

„U našem je uzajamnom interesu da EU i Turska neguju dobre i dobrosusedske odnose“, reče predsednik vlade nemačke pokrajine Vaden-Virtemberg, Stefan Mapus. „To važi naročito za teme vezane za energiju, bezbednost i odbranu. Ali sa mog stanovišta za to nije potrebno puno članstvo. Najzad moramo ozbiljno i konstruktivno da prodiskutujemo alternative.“ Slično govori i predsednik vlade pokrajine Zaksen-Anhalt, Volfgang Bemer: „Naravno da se puno članstvo Turske teoretski može zamisliti. Zamisliti se može gotovo sve, ali to nipošto ne znači da je sve preporučljivo.“

Preporuku je dao baš Polenc. Merkelova sigurno zna da on radi na knjizi sa naslovom: „Bolje za oboje – Turskoj je mesto u EU“ Koliko god da se čini da je njena partija sada jedinstvena, svejedno je jasno da situacija za Merkelovu ipak nije laka. Kancelarka je vezana za koalicioni ugovor sa liberalnom partijom FDP, a u njemu stoji: „Pregovori započeti 2005. godine sa ciljem učlanjenja su proces čiji je završetak otvoren.“ To nikako ne zvuči kao da je reč o privilegovanom partnerstvu.

Merkelova se nalazi u dilemi. Kao šefica partije ona može da zauzme jasan stav, ali kao kancelarka nužno mora da pokaže otvorenost. Nikakva podrška ne može da joj pomogne da se reši te dileme. Tačno to i jeste tačka od koje polazi Polenc, koji kaže da se izjašnjavao na bazi crno-žutog koalicionog ugovora. „Ja, dakle, ne vidim da se nalazim u protivrečnosti ni sa kancelarkom, ni sa koalicionim ugovorom“, izjavio je. Dodaje da bi kako za EU tako i za Tursku puno članstvo bilo najbolje, a, naprotiv, privilegovano partnerstvo je „moguće samo ako bi Turska umesto punog članstva samoinicijativno odabrala model kao Norveška ili Švajcarska“. Te dve zemlje su sa EU vezane ugovorima, ali ne žele da postanu članice.

Dabome, kaže Polenc, on ne misli kao većina u njegovoj partiji i izvodi zaključak: „Ja se slažem sa kancelarkom Merkel, sa predsednicom partije Merkel se ne slažem.“

Sebastijan Fišer i Feit Medik

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure