img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

02. avgust 2002, 18:24 Priredio: S. G
Copied

Nju Delhi: Novi čovek

Prošle nedelje Indija je dobila svog jedanaestog predsednika u ličnosti čuvenog naučnika i, kako ga nazivaju, „oca indijskog raketnog programa“, 71-godišnjeg Abdula Kalama. U izveštajima se naglašava da je novi predsednik muslimanske veroispovesti što bi trebalo da doprinese smirivanju strasti i mogućih ratnih sukoba na granici između Indije i Pakistana. Ovaj skromni čovek iz Madrasa i jedan od najvećih indijskih naučnika treći je musliman na čelu zemlje u kojoj je hindu većinska religija i koja je zvanično sekularna država. U Indiji je uloga predsednika ceremonijalna, ali on je taj koji odlučuje o mandataru nove vlade ukoliko nema većinske pobede jedne partije na izborima. Očekuje se da će izbor Kalama za predsednika i njegova reputacija u zemlji omogućiti mnogoljudnoj Indiji da uđe u mirnije vode, kako bi se posvetila pitanjima ekonomskog oporavka i napretka. Kao veliki zagovornik „domaćih resursa“, Abdul Kamal smatra da tako velika zemlja može mnogo više sama da uradi na pospešivanju svog razvoja na svim poljima. U kampanji za izbor predsednika podršku mu je pružio aktuelni premijer Indije Behari Vadžpaji, što se ocenjuje kao mudar politički potez. U inauguralnom govoru pred palatom parlamenta Abdul Kalam je istakao potrebu da Indija bude sekularna država: „Želim da naglasim nepokolebljivu predanost principima sekularizma koji je kamen temeljac naše nacije i ključno obeležje naše civilizacijske moći.“ Primopredaja dužnosti odvijala se na standardan način: novi se predsednik dovezao u palatu parlamenta zajedno s dosadašnjim predsednikom Narajanom u limuzini koju je pratila ceremonijalna konjička brigada budućih telohranitelja Abdula Kalama.

Moskva: Limonov i terorizam

U Moskvi je zvanično saopšteno da je lokalni sud naredio gašenje novina koje su povezane sa, kako se navodi, nacionalističkim piscem Eduardom Limonovim koji je nešto ranije ove godine bio i uhapšen. Kao razlog za donošenje ovakve odluke navodi se da su ove novine pozivale na nasilno rušenje vlasti u Rusiji, kao i da su zagovarale etničke konflikte. Zabrana rada novinama „Limonka“, što je u slengu naziv za ručnu granatu, usledila je nakon tužbe koju je pokrenulo ministarstvo informisanja i vlasnicima je ostavljen rok od deset dana da ulože žalbu na presudu. Ovo je, u neku ruku, nastavak akcije pomenutog ministarstva pošto je početkom jula već doneta slična presuda protiv drugog nacionalističkog časopisa „Ruskije vedomosti“ jer su se u njima pojavljivale pretnje upućene Jevrejima i drugim manjinskim etničkim grupama. To je bio prvi slučaj da novine budu zabranjene zbog šovinističkih komentara. Eduardu Limonovu je suđeno u Saratovu, gradu na jugu Rusije, po optužbi da je nabavljao oružje za organizovanje terorističkih napada i zbog javnih poziva na nasilno rušenje ruske vlade. Neki analitičari tvrde da je ovaj ruski pisac, čiju Nacionalnu boljševičku partiju sačinjavaju pretežno intelektualci i koja nije bila poznata po nasilju, poslužio ruskim vlastima kao žrtveno jagnje u njenim pokušajima da pokaže da je sposobna da slomi ekstremiste u jeku njihove rasističke kampanje. S tim u vezi je i sledeći događaj: nedavno je ručno napravljena eksplozivna naprava pobodena u šipku sa antisemitističkom porukom eksplodirala u rezidencijalnom delu Moskve. Na sreću, niko nije bio povređen.

London: Treća generacija

Pred britanskim višim sudom odbijena je tužba više od 100 žena koje su tvrdile da im je zdravlje ozbiljno ugroženo usled korišćenja treće generacije kontraceptivnih pilula. Tokom tromesečnog procesa, u sudnici su se pojavili naučnici koji su upozorili na činjenicu da se uobičajeni rizik korišćenja oralne kontracepcije (5:100.000 šansi za začepljenje krvnih sudova) u slučaju druge generacije pilula povećava na 15:100.000, a u slučaju treće na čak 25:100.000. Nasuprot njima, proizvođači Organon Laboratories, Schering Healthcare i Wyth ostali su pri stavu da ne postoje nikakvi dokazi o povezanosti pilula sa bolestima krvnih sudova. Obrazlažući odluku da presudi u korist proizvođača, sudija Džastis Mekej istakao je da je potpuno svestan da je takva presuda „ozbiljno razočaranje“ za sve žene: „Njima može, ali i ne mora da bude uteha činjenica da je ovaj proces gotovo sigurno jedno od najtemeljnijih preispitivanja koje je problem kontraceptivnih pilula za sada izazvalo.“ S druge strane, Trudi Bening, koja je posle korišćenja treće generacije pilula imala začepljenje krvnih sudova a zatim i gangrenu, ocenila je da u Britaniji nema pravde i da tek završeni proces dozvoljava slobodno ubijanje žena. Kako se čini, uteha nije bila nikakva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure