img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

07. август 2002, 19:03 Redakcija Vremena
Copied

La Paz: Čovek reformi

U nedelju 4. avgusta propao je pokušaj Evoa Moralesa, predvodnika bolivijskih uzgajivača koke, da postane prvi „narodni predsednik“ Bolivije, jer je parlament izabrao bivšeg predsednika milionera Gonzala Sančeza de Lozadu posle debate koja je trajala viče od 24 sata. Svih 157 članova parlamenta održalo je govore, a ranije je De Lozada obezbedio skupštinsku većinu praveći sporazum sa svojim oponentom Haimom Paz Zamoranom. Zamoranini zastupnici u parlamentu doneli su mu 79 glasova. Sančez de Lozada, rudarski inženjer, već je bio predsednik Bolivije u jednom mandatu od 1993. do 1997, a sada je to postao ponovo glasovima u parlamentu jer na izborima održanim u junu ove godine nijedan od kandidata nije osvojio potrebnu većinu. Pristalice Moralesa su se okupile ispred zgrade parlamenta koju je obezbeđivalo 3000 policajaca. Oni traže da im se i dalje omogući uzgajanje „svete biljke“ koke, od koje se preradom dobija kokain i koju SAD uz pomoć novoizabranog predsednika nameravaju da iskorene u sklopu jake kampanje protiv uzgajivanja droge. Novi-stari predsednik Bolivije važi za američkog đaka koji još uvek govori španski sa engleskim akcentom jer je studirao i radio u SAD. Bolivija važi za najsiromašniju južnoameričku državu u kojoj šest od deset građana živi u potpunom siromaštvu. Sančez de Lozada je obećao da će obezbediti nova radna mesta i 800.000 stipendija za talentovane studente i učenike. SAD nameravaju da omoguće ovoj zemlji brojne poreske olakšice za uvoz proizvoda iz Bolivije ako ona i dalje bude učestvovala u borbi protiv droge.

Ankara: Koraci ka Evropi

Turske vlasti su krenule u ozbiljnu kampanju sređivanja zakonske regulative koja bi trebalo da podrazumeva njihovo usklađivanje s normama koje važe u Evropskoj uniji. U parlamentu se tome suprotstavila desničarska Partija nacionalne akcije, koja smatra da bi reforme koje se odnose na položaj Kurda u jugoistočnoj Turskoj mogle da ugroze stabilnost zemlje. Novim propisima je predviđeno ukidanje smrtne kazne, omogućavanje korišćenja maternjeg jezika kurdskoj etničkoj zajednici u školama i u medijima, prekid kažnjavanja za uvredu turske vojske i ostalih „stubova“ države, kao i strože kazne za one koji se bave svim vrstama krijumčarenja. Desničari smatraju da će ovi propisi osnažiti separatističke težnje Kurda i da će Kurdistanska radnička partija pojačati kampanju u cilju osamostaljenja koja traje od 1984. godine i u kojoj je dosad život izgubilo više od 30.000 ljudi. Opozicija je zahtevala da se zakoni stopiraju i da ih „proveri“ Ustavni sud što je njihova uobičajena taktika u ovakvim situacijama. Ipak, na reformi su insistirale „proevropske“ partije u parlamentu, a sve u okviru kampanje za izbore koji su zakazani za 3. novembar ove godine. Na tržištu se procenjuje da će ovakvo pomeranje ka Evropskoj uniji privući strane investitore što je turskoj privredi neophodno da bi izašla iz dugotrajne recesije. Ovaj posao bi trebalo da bude potpomognut sa 16 milijardi dolara pomoći od strane MMF-a. Zvaničnici Evropske unije pozdravili su ovu reformu, ali ističu da će prava analiza uslediti posle procene dejstva njene primene i provere stanja „na terenu“.

Seul: Novo pomirenje

Predstavnici vlasti obe Koreje dogovorili su se da obnove pregovore o procesu uspostavljanja normalnih odnosa koji su prekinuti posle junskog pomorskog sukoba u kojem je nastradalo 13 južnokorejskih vojnika. U zajedničkom saopštenju, iz severnokorejskog odmarališta u Dijamantskoj planini, kaže se da će razgovori na nivou kabineta ministara inostranih poslova biti održani u Seulu sledeće nedelje. To bi bio prvi razgovor posle novembra prošle godine, a sedmi od 2000. Kao mogući znak otopljavanja odnosa na korejskom poluostrvu, Severna Koreja je najavila učešće svojih sportista na XIV azijskim igrama koje će biti održane u južnokorejskom lučkom gradu Busanu u septembru. Najava se tumači kao veoma važna jer je Severna Koreja konstantno izbegavala sve sportske manifestacije koje su se odigravale u susednoj zemlji, pa tako njeni fudbaleri nisu učestvovali ni u kvalifikacijama za Mundijal 2002. godine. U saopštenju se dalje navodi da će se na sledećem sastanku ministri usredsrediti na povezivanje razdvojenih porodica u korejskom ratu, na izgradnju graničnih železničkih koridora i na druge svekorejske projekte. Severna Koreja se izvinila zbog sukoba ratnih mornarica u junu, što je i omogućilo planiranje novog sastanka, ali zvaničnici Južne Koreje zahtevaju da se kazne odgovorni za taj nemili događaj. Nešto ranije su vojne vlasti Severne Koreje ponudili komisiji UN-a predvođenoj američkim generalima da se susretnu i rasprave događaje nastale u vezi s junskim pomorskim okršajem, a na samitu u Maleziji susreli su se i razgovarali Kolin Pauel i njegov severnokorejski kolega Pak.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure