img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

25. јул 2003, 00:09 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Monrovija: Smrt na ulicama

Najmanje 90 osoba poginulo je prošlog ponedeljka u Monroviji, u brojnim eksplozijama granata i sve žešćim okršajima pobunjenika i snaga predsednika Čarlsa Tejlora, pričaju očevici i medicinski izvori. Ogorčeni stanovnici Monrovije izneli su najmanje 18 tela pred zgradu ambasade SAD, pošto je jedan projektil pogodio američki diplomatski kompleks preko puta ambasade, gde je najmanje 10.000 ljudi potražilo sklonište misleći da su tu bezbedni. Dva Liberijca koji su čuvali glavnu zgradu američke ambasade ranjeni su kada je jedan projektil pogodio američki diplomatski kompleks. Minobacačka vatra se začula kada su se naglo pojavili američki helikopteri, prevozeći marince čiji je zadatak bio da obezbede ambasadu SAD. Helikopteri su izbacili marince odevene u zelene maskirne uniforme i pancire, a potom su povezli između 25 i 30 stranaca, među kojima i neke novinare. U drugom kraju grada poginulo je 18 stanovnika zgrade koju je pogodio jedan projektil, izjaviuli su spasioci koji su došli na mesto eksplozije. Oko 4500 američkih mornara i marinaca dobili su naredbu da se približe obali Liberije, saopšteno je početkom sedmice u Vašingtonu. Predsednik Čarls Tejlor odlučio je da se povuče i da prihvati azil koji mu je ponudila Nigerija, ali samo pod uslovom da ta tranzicija bude obavljena pod kontrolom mirovnih trupa SAD. Američki predsednik Džordž Buš je, međutim, naglasio da će poslati američke trupe u Liberiju, samo pod uslovom da se Tejlor povuče.

Bagdad: Kršenje ljudskih prava

Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešenel (AI) optužila je prošlog vikenda američku vojsku da „veoma ozbiljno“ krši ljudska prava u Iraku. Amnesti tvrdi da je njihovim radnicima onemogućen pristup hiljadama Iračana, koji se, prema navodima te agencije, nalaze u zarobljeničkim centrima vojske SAD – bez ikakve optužnice, i to u „užasavajućim uslovima“. Prema rečima predstavnice za štampu AI-a Judite Arenas Licea, pojedinim Iračanima bilo je naređeno da stoje pod letnjim suncem i po dva dana. Licea navodi da u zarobljeničkim centrima ne postoje odgovarajući sanitarni uslovi, a rodbina pritvorenih nema informacije o njihovom stanju. Američke trupe su u junu ubile jednog pritvorenika, tokom zatvorske pobune, kazala je Licea u izjavi datoj zapadnim novinarima. „Razočarani smo time što su ljudska prava korišćena kao izgovor za rat sa Irakom, a sada se ljudska prava Iračana krše“, rekla je predstavnica za štampu AI-a, posebno istakavši uslove u nekada zloglasnom zatvoru Abu Garib iz vremena Sadama Huseina. Američka vojska nije reagovala na optužbe AI-a.

Barselona: Izgubljen Dali

Jedan konobar iz Barselone zaboravio je početkom ove nedelje u taksiju jedinstven primerak Alise u zemlji čuda koju je ilustrovao Salvador Dali i 13 gravira tog slikara, piše danas katalonski list „Vanguardija“. Mladić je prošle srede za svog ujaka kolekcionara poneo dva dragulja španskog majstora: unikatno izdanje Alise u zemlji čuda iz 1969. sa Dalijevim ilustracijama i seriju od 13 gravira kojih u svetu ima samo četiri. Prema proceni stručnjaka, vrednost te serije dostiže 18.000 evra. Nagrada od 1000 evra ponuđena je poštenom nalazaču. Iz straha da mu neko ne ukrade vrednosti koje je nosio, mladić je odlučio da se preveze taksijem. Kada se vozilo zaustavilo, zakrčilo je saobraćaj, a nesrećni konobar je, ne želeći da privuče pažnju, hitro izašao iz automobila i zaboravio dragoceni paket. Stogodišnjica rođenja Salvadora Dalija biće obeležena iduće godine, a tokom proslave publici će biti predstavljeni i njegovi nepoznati i nestali radovi. Tim povodom biće organizovane i međunarodne izložbe. Prva među njima „Dali i kultura mase“ biće otvorena u Barseloni, u januaru 2004. Postavka će zatim obići Madrid, Sankt Peterburg i Roterdam.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure