img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

13. avgust 2003, 19:43 Priredila: D.A
Copied

Kabul: NATO – izvan Evrope

Preuzevši i zvanično kontrolu nad međunarodnim mirovnim snagama u Avganistanu, Severnoatlantski savez (NATO) započeo je prvi put u svojoj istoriji dugoj 54 godine misiju van granica Evrope. „Nova misija samo odražava neprekidnu transformaciju NATO-a, ali i odlučnost da odgovori na nove bezbednosne izazove XXI veka“, izjavio je tim povodom zamenik generalnog sekretara NATO-a Alesandro Minuto Rico. Vojnici NATO-a već čine više od 90 odsto snaga u međunarodnoj mirovnoj misiji (ISAFA) u Avganistanu koja broji 5000 vojnika, ali su se do sada države smenjivale u komandi na svakih šest meseci. Odluka da NATO preuzme komandu nad snagama ISAFA zato treba da obezbedi kontinuitet i stabilnost u komandovanju mirovnim operacijama. Za same Avganistance mnogo je važnije pitanje da li će izmena na čelu mirovnih snaga omogućiti patroliranje i mirovne operacije van granica prestonice Kabula, na koju je misija trenutno ograničena. Želja građana Avganistana je i smirivanje situacije na jugoistoku zemlje, gde grupice talibanskih snaga i dalje vrše prepade. Američki ambasador pri NATO-u Nikolas Berns izjavio je evropskom izdanju dnevnika „Vol strit džurnal“ da će se u Briselu „ozbiljno razmatrati mogućnost proširenja misije van granica Kabula“, ali tek za nekoliko meseci, kada se komanda NATO-a u potpunosti stabilizuje. Ceremoniji primopredaje komande prisustvovali su vrhovni zapovednik savezničkih snaga za Evropu general Džejms L. Džons i predsednik Avganistana Hamid Karzai.

Dablin: Zabranjeno pušenje

Irska bi trebalo da bude prva zemlja Evropske unije koja će zabraniti pušenje na svim javnim mestima, što uključuje i kafiće, pabove, restorane… Ukoliko se usvoji, zabrana bi trebalo da stupi na snagu u prvim minutima 2004. godine. Ovaj potez vlasti izazvao je burne reakcije u zemlji u kojoj je svraćanje u pab na pivo deo lokalne tradicije koji se vekovima nije menjao. Najogorčeniji protivnici ove mere su vlasnici pabova i barova jer kazni bi, prema novom zakonu, bili podložni i oni, a ne samo nedisciplinovani gosti. „Ova ideja je naprosto glupa“, kaže za „Njujork tajm“ Dejvid Tarner, kelner u čuvenom kafiću Djuk u centru Dablina. „Cigarete i alkohol su prosto neodvojive stvari, barem u irskoj kulturi.“

Ovakvu zabranu najavila je i Holandija, gde ona stupa na snagu tek 2005, ali i Norveška, koja nije članica EU-a, gde će pušenje od 1. januara biti zabranjeno u restoranima, barovima, hotelskim sobama. I ostale zemlje Zapadne Evrope pooštravaju borbu protiv pušenja i mesta gde pušači nesmetano mogu da uživaju u svom poroku sve je manje…

Brisel: Uhvaćen na delu

U Belgiji je osuđen šef jednog od lanaca trgovine ljudima, Albanac Mil Sokolji (35). Sokolji je osuđen na osam godina zatvora i novčanu kaznu u iznosu od 120.000 evra zbog toga što je iz Belgije u Veliku Britaniju prošvercovao više od 12.000 Albanaca. Sokolji je priznao da je bilo dana kada je u Britaniju preko Kanala ilegalno prevodio i do dvadeset ljudi i smatra se da je on bio na čelu najvećeg ilegalnog biznisa ove vrste u Belgiji. Ostala 24 člana grupe dobili su najmanje po tri godine zatvora. Tužilac je naveo da je Sokolji zarađivao i više hiljada evra na dan. Da bi prikrio svoje aktivnosti, Sokolji je živeo u veoma skromnom stanu u Briselu, a većinu novca investirao je u rodnoj Albaniji. Uhapšen je na delu kada je u kombiju prevozio deset ilegalnih imigranata.

Toronto: Molitva za premijera

Rimokatolička crkva u Kanadi oštro se usprotivila najavi kanadske vlade da će dozvoliti homoseksualcima da sklapaju brakove. Ovo pitanje inače je jedno od retkih koja u Kanadi izazivaju nesuglasice između države i crkve. Međutim, razmimoilaženje se produbilo u trenutku kada je Vatikan pozvao političare katoličke veroispovesti širom sveta da se suprotstave legalizaciji brakova između homoseksualaca, a najviše je katolika među najistaknutijim političarima, dok je više od trećine stanovnika Kanade katoličke vere. Ovaj spor, međutim, ima male izglede da utiče na odluku vlade, a viši sudovi u čak dve kanadske pokrajine, Ontariju i Britanskoj Kolumbiji, već su homoseksualcima garantovali pravo na brak. Međutim, debata se razbuktava i zbog predstojećih izbora u Kanadi koji će se održati naredne godine. Kalgarijski biskup Fred Henri već je „zapretio“ kanadaskom premijeru Žanu Kretjenu da će „goreti u paklu“ zbog svog stava o ovom pitanju. „Moliću se za premijera jer mislim da je spas njegove duše neizvestan“, izjavio je biskup.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure