img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

02. oktobar 2003, 00:52 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Prag: Zbog alkohola bez mandata

Ljubav prema alkoholu koštaće poslanika češke opozicione Građanske demokratske stranke (ODS) Petra Kota poslaničkog mandata, pošto je prošlog petka mrtav pijan propustio glasanje o poverenju vladi i ključnim zakonima reforme javnih finansija. Poslanički klub čeških konzervativaca, koji je inicirao neuspeo pokušaj da se vladi premijera Vladimira Špidle izglasa nepoverenje,

zatražio je od Kota da se odrekne mandata u donjem, poslaničkom domu

parlamenta. Njegova matična organizacija ODS u gradu Liberec bila je još oštrija i zahteva da poslanik sam napusti stranku ili će ga isključiti. Slučaj Petra Kota je istovremeno i prvi, kada se protiv pijanih poslanika ili senatora preduzimaju konkretne disciplinske mere. Zbog kritike javnosti, kojoj je dozlogrdio prizor poslanika koji se teturaju u sali, donji dom je nedavno samo preselio bife se dotiranim, jeftinim alkoholnim pićima u ugao gde nema skupštinskih kamera. Prevelikom ljubavlju prema piću parlament se pozabavio samo jednom, pre dve godine, kada su komunisti neuspešno predlagali da se prethodnom socijaldemokratskom premijeru Milošu Zemanu zabrani da pije u parlamentu. Na predlog ih je naveo incident kada je Zeman, prilikom susreta sa predstavnicima Evropske unije u Geteborgu, pokušao da prođe kroz zatvorena staklena vrata.

Peking: Orgije i istorija

Na stotine japanskih turista i kineskih prostitutki tri dana je orgijalo u luksuznom hotelu na jugu Kine, piše prošlog vikenda kineska štampa, dodajući da je policija pokrenula hitnu istragu o tom slučaju. Hotel sa pet zvezdica u Džuhaiju, pored Hongkonga, u kome su sredinom meseca održane orgije, zatvoren je dok traje policijska istraga, izjavila je portparol službe javnog reda u provinciji Guangdong. „Sprovodimo istragu da bismo utvrdili koliko ima istine u pisanju štampe povodom tog slučaja“, rekla je ona. Prema pisanju lista „Ženmin žibao“, više od 400 japanskih turista koji su u hotelu boravili od 16. do 18. septembra pozvalo je na zabavu u hotel oko 500 lokalnih prostitutki. Izveštaji medija o hotelskim orgijama izazvali su zgražavanje kineske javnosti. Štampa piše da su u osudama prednjačili kineski korisnici interneta, koji su optužili japanske turiste da su namerno izabrali datum za organizovanje takve vrste zabave. Oni, naime, podsećaju da je 18. septembra bila godišnjica japanske okupacije severoistoka Kine, događaja koji se zbio davne 1931, ali koji još pamte mnogi Kinezi. „Trivijalan je način na koji su kineske prostituke pristale da prodaju svoje seksualne usluge, ali su u celoj priči ključne pre svega namere japanskih đavola. Oni su to namerno uradili 18. septembra“, navodi se u jednoj od brojnih poruka na internetu gde se orgije japanskih turista opisuju kao nacionalna sramota. Kako piše „Ženmin žibao“, turisti su usluge prostitukama plaćali između 1200 i 1800 juana po jednoj noći (145–215 dolara). Iako je zakonom zabranjena, prostitucija je široko rasprostranjena u Kini otkako su u zemlji pre dvadesetak godina započele ekonomske reforme.

London: Masovne demonstracije

Desetine hiljada ljudi okupile su se prošle subote u Londonu, Parizu, Briselu, Ankari i Istanbulu, u znak protesta zbog američko-britanske politike u Iraku.

U Londonu se okupilo oko 100.000 ljudi, kako tvrde organizatori protesta, dok policija navodi da je bilo oko 10.000 demonstranata. Okupljeni su kritikovali britansku vladu i zatražili povlačenje britanske vojske iz Iraka. Demonstracije u Hajd parku organizovale su Koalicija protiv rata i Kampanja za nuklearno razoružanje. Okupljeni su nosili transparente zahtevajući obustavu rata i daljih laži u vezi s konfliktom u Iraku, kao i odlazak premijera Tonija Blera. Više hiljada ljudi se u Parizu usprotivilo američkoj okupaciji Iraka i zatražilo „pravdu“ za Bliski istok. Na čelu povorke bio je transparent sa natpisom: „Sloboda i suverenitet za Iračane. Povlačenje okupacionih snaga. Mir–pravda–demokratija na Bliskom istoku“. Protesti su održani i u Turskoj, gde je u Istanbulu i Ankari više hiljada ljudi protestovalo zbog američkog vojnog prisustva u Iraku. Oko 2500 ljudi okupilo se i u centru Brisela kako bi protestovalo zbog američkog vojnog prisustva u Iraku. Istovremeno, demonstranti su obeležili i treću godišnjicu početka Intifade, palestinskog ustanka. Manifestaciju je organizovalo nekoliko mirovnih grupa u zemlji.

Moskva: Materijalna šteta

Moskovska vlada moraće delimično da isplati materijalnu štetu osobama koje su direktno ili indirektno imale posledice od terorističkog napada na pozorište

„Dubrovka“ u oktobru prošle godine, odlučio je prošlog petka moskovski sud.

Sud je prihvatio zahteve deset osoba koje su zatražile odštetu jer su izgubile hranioca porodice. Njima će biti isplaćivane mesečna kompenzacija i jednokratna pomoć koja se odnosi na period od 26. oktobra 2002. do danas. Suma odštete kreće se od 246 rubalja (osam dolara) do 8360 rubalja (280 dolara) mesečno. Sud je, takođe, moskovskoj vladi naložio da plati naknadu za sahrane poginulih, izgubljene stvari, potrošene lekove, kao i za hranu i negu onima koji su postali radno nesposobni. Sud je odredio i nivo mesečnih naknada za decu koja su ostala bez hranioca porodice do završetka školovanja. Tužioci su zahtevali naknade na osnovu zakona o borbi protiv terorizma, koji podrazumeva da nastradalima u terorističkom aktu odštetu plati subjekat federacije gde se dogodio napad. U terorističkom napadu u moskovskom pozorištu poginulo je 129 ljudi, a više od 700 je povređeno, uglavnom od posledica gasa koji su u operaciji oslobađanja koristile specijalne službe.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure