img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Oslo

Ko bojkotuje Nobelovu nagradu za mir

08. децембар 2010, 17:14 BBC
KONTROVERZAN NOBELOVAC: Lju Sjaobo / foto: reuters
Copied

Ove godine Nobelova nagrada za mir dodeljena je kineskom političkom aktivisti Lju Sjaobou. Odluka komiteta je razljutila Kinu, koja je upozorila zemlje čiji predstavnici budu prisustvovali ceremoniji da će snositi „posledice“. Ima najmanje dva ključna razloga zašto je 18 zemalja, zajedno sa Kinom, odlučilo da bojkotuje ceremoniju dodele Nobelove nagrade: najpre, nagrada ide u ruke disidentu, a osim toga, Kina je uložila prigovor. Ta situacija otvara mogućnost i drugim zemljama, neosetljivim na disidente, da takođe prigovaraju i bojkotuju ceremoniju. Drugi razlog – pretnja „posledicama“ još je značajnija zato što se Kina svojim „ekonomskim“ mišićima protegla po celom svetu.

Najmanje 44 od 65 ambasada odgovorilo je da prihvata poziv za ceremoniju, saopštio je Komitet za dodelu Nobelove nagrade za mir. Poziv su odbili: Rusija, Kazahstan, Kolumbija, Tunis, Saudijska Arabija, Pakistan, Srbija, Irak, Iran, Vijetnam, Avganistan, Venecuela, Filipini, Egipat, Sudan, Ukrajina, Kuba i Maroko.

Portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova saopštila je da je „koliko ona zna, do sada najmanje 100 zemalja i organizacija izrazilo eksplicitnu podršku kineskom protivljenju dodeli Nobelove nagrade za mir, što nesumnjivo dokazuje da međunarodna zajednica ne prihvata odluku Nobelovog komiteta“. Fidel Kastro je tim povodom napisao da se nada da je „ta odluka samo jedan od onih ideoloških udara na nekad prestižnu nagradu, a ne novo pravilo. Na Kubi disidentski faktor nije zanemarljiv.

Početkom novembra, portparol Ambasade Rusije u Oslu rekao je da ambasador njihove zemlje neće doći u Oslo, a za to odsustvo kaže da „nije politički motivisano i nismo pod pritiskom Kine.“ Rusija naime nema potrebe da se „začikava“ sa Kinom i komotno može da donese odluku kakva joj se prohte. Međutim, u Rusiji je prisutan taj disidentski faktor. U slučaju Iraka (nisu dali zvaničnu izjavu), reč je isključivo o kineskom faktoru, tamo je nafta ključna reč. Kina je aktivan investitor na iračkim naftnim poljima, a Iračanima je neophodna finansijska dobit.

Venecuelanski predsednik Ugo Čavez žestoko je kritikovao domaće medijsko pokrivanje dodele Nobelove nagrade. „Ovo je poput Obamine nagrade za mir“, rekao je dodavši: „Živela Kina! Živeo kineski suverenitet, njena nezavisnost i veličina!“

Lju Sjaobo (54) bio je jedan od vodećih lidera tokom protesta na Tjenanmenu 1989. godine. Prošle godine osuđen je na 11 godina zatvora zbog „subverzije“ nakon što je pozvao na višepartijsku demokratiju i poštovanje ljudskih prava u Kini.

Pol Rejnolds

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure