img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jubilej - 35 godina YU grupe

Zvuci rodnog grada

21. decembar 2005, 21:57 Dragan Kremer
Copied

Dvadeset devetog novembra koncertom u beogradskom Domu omladine YU grupa je proslavila trideset pet godina postojanja

Oni su imali hitove i pre nego sam se ja rodio… Uh, lažem.

Za domaću rok scenu YU grupa je isto što i Dunav za Savu, Zemun za Beograd… Uf, zbrkaaa. Nije čudo da mi ne ide, nisam u stanju ni da namestim sebi legendarni gitarski uvod Crnog leptira kao ring-ton mobilnog. A kažu mi mlađi da sam one najgore, 2000. godine prigovarao što ni braća Jelić niti bilo ko drugi nisu obeležili okrugle tri decenije postojanja ovog benda. Takvo je grozno bilo stanje, nego vidi sad – posle petoljetke demokratije…

A kad je YU grupa počinjala, nije to bio samo izlazak iz šezdesetih nego – za jugoslovenski rok – ozbiljan, svestan korak u autorski pristup. Doduše muzika im je neretko bivala pešačka, krto razlomljena podloga za pevanje, no kasnije bi to uživo leglo da valja, stopilo se. I često su kuburili s tekstovima, nehotično uzneli Marinu Tucaković (srećom ih zapustila zbog novokomponovanih narodnjaka), pa se i dan-danji ispomažu s raznih strana. Ali, otkako su Dragi i Žika Jelić osedeli, nose stihove dolične njihovim godinama, ličnim iskustvima, osetljivim stanjima i životnim situacijama; što je nepojamno više od većine domaćih debila svih uzrasta koji zakrčuju pop scenu Srbije. Naravno, ne govorim o Rolingstonsima… YU grupa je i ranije i bolje od Bregovića/Dugmeta upotrebila folk motive, muzički i tekstualno. Izbacivala odlične singlove, dobre albume, uvek bila skroman i iskren, narodski bend, a nadasve koncertni.

Sedamdesete: tada smo imali i More, i Kosovo, i filter Božur; i pravu rok scenu, malko detinjastu. Ne bogati, ali solidno snabdeveni, mirni i zadovoljni, ako ne srećni. S novim talasom juriš u Osamdesete, a uzgred je stvoren i utisak da je YU grupa otišla (ostala iza?), pa su još 1981. u okviru Pozdrava iz Beograda imali come back: među mlađarijom, spržili su nastup kao ZZ Top. Pokazalo se da je to samo prvi u nizu njihovih žilavih, ubedljivih povrataka koji evo traju duplo duže od onog prvog života. Ako su uopšte i odlazili… samo da bi mogli da se vraćaju. Možda ne diskografski/studijski, ali uživo su uvek bili tu, naokolo, i tako nadživeli državu po kojoj su – slučajno ili ne? – dobili naziv. Ako to nije brend, ne znam šta je, koliko god u ovoj zemlji ta reč bila zloupotrebljavana. I YU grupa, jedna od najboljih stvari post mortem Jugoslavije, ponosno ga nosi.

Prasići se raduju, Sv. 29. novembar više nije praznik, pa se ni ovaj jubilej nije vezivao za određeni dan. Dom omladine Beograda i pojedini entuzijasti zasukali su rukave, samopromotivno su se angažovali čak i Žika i Dragi, nešto dodalo Ministarstvo kulture (u kome srećom nije vajni roker Đorđević), pa je dostojno organizovan koncert, najzad nešto nalik sve brojnijim retro i omaž događajima kakvim hrvatska scena obnavlja svoj krvotok. Za razliku od nedavne bruke Bebi Dol u koju je RTS uložio, samo se državna disko-kuća nije pretrgla, valjda računajući da će snimljeni DVD materijal ionako pasti pravo njoj u krilo (i da će poživeti od nama otimane tzv. pretplate). Ovogodišnji CD YU grupe Dugo znamo se (PGP RTS) prošao je gotovo neprimećen, bez stvarne promocije i koncerata.

Utoliko je iznenađenje prošle subote bilo veće i prijatnije. U nenametljivoj produkciji koja je omogućavala da sve protekne glatko i lepo, dva brata i bratanac (sin onog trećeg/srednjeg što se davno povukao u nemuzičarski život) izveli su u jednom dahu dva sata kvalitetnog rokerskog programa pa zatim biseve. Markantni gitarista Petar Jelić više nije jedini podmladak u stalnoj postavi. Novi bubnjar je Igor Malešević, u Hazarima i Bjesovima odrastao u prvorazrednog traženog svirača. Nekoliko pratećih ženskih vokala, Kornelije Kovač za klavijaturama kad god zatreba, Jelići pevaju pod konac, aranžmani moderni reski… cepaju, bre!

Repertoar ozbiljno uravnotežen, najjače numere srednjeg razdoblja, kao odličan Mornar, drže tok i posle None, a stari hitovi poput Opasno i Šta će meni (sada) vatra poskok su dinamike, do kulminacije klasičnom Sama. Koliko davno ste čuli ubedljivu rokersku pesmu o diskoteci, kao U tami disko–kluba? Kad je Žika poslednji put na koncertu izveo solo na basu? (Neće vas nagrada… Pre tri banke, na nekom Boom festivalu širom Juge.) Braća Jelić imaju preko 40 godina muzičarskog staža svaki, i (p)ostali su Džentlmeni, a za svako njihovo novo izdanje dovoljno je da poneka numera poživi ravnopravno s patiniranim, kao što je sa Dugo znamo se gotovo akustična Poslednja pesma. A od njihovog najvećeg hita osamdesetih, Od zlata jabuka naovamo, neke balade ovih Alasa dunavskim šmekom prirodno se podmeću starogradskim obradama. No, kad zapraš(t)e Čudnu šumu, to je i dalje suštinski rokenrol kakav je na vreme odjeknuo do dečaka u tada mladoj metropoli Balkana.

Šteta što ovo nije bio komercijalni koncert, s ulaznicama za prodaju, jer verujem da bi bilo dovoljno i obične publike. Ipak, pozivnice su očito promućurno razaslate, jer su iz one generacije došli svi živi, a iz nekoliko narednih valjda i ekipe njihove dece, Petrove obožavateljke, i pokoji unučići. Neočekivano sveža i raspoložena, gotovo puna velika sala!

YU grupa još ne napušta r’n’r, pa srećom i mi imamo gde da se vraćamo. Zvuci rodnog kraja gradske omladine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure