Povodom treće izložbe „Hvatač snova”, koju radi sa Stevanom Vukovićem, Aleksandar Zograf u intervjuu za novi broj „Vremena“ priča: „Tehnički, nema neke velike razlike u opisivanju stvarnih događanja i onih koji su viđeni u snu, i to je jedna od tema koja je zaokupljala kreativce u raznim vremenskim i geografskim okvirima“
„Hvatač snova” naziv je izložbe stripova Aleksandra Zografa koji su posvećeni snovima (bioskop „Balkan”). Zograf je jedan od najcenjenijih evropskih (dakle i svetskih) stvaralaca stripova, redovni autor „Vremena”, umetnik koji je svoj izraz pronašao relativno brzo, ali je nastavio da svoj stil menja, nadograđuje, produbljuje.
Foto: Bojan Janjić„Hvatač snova” – izložba stripova Aleksandra Zografa
Zograf u intervjuu za novi broj „Vremena” objašnjava: „Ja sam pre dosta godina shvatio da događaj koji se odvijao u ‘budnoj’ stvarnosti i ono što smo doživeli sanjajući mogu da ostave jednako snažan utisak. To podrazumeva da priče zasnovane na realnom i sanjanom imaju jednako šansu da uskomešaju naša osećanja”.
Međutim, priča on, kada je san u pitanju, postoji i posebno uzbuđenje, pošto snevanje poseduje auru tajanstvenog, senovitog, nečeg što je nejasno, ali svakako izaziva nekakvu čudnu jezu.
„Tehnički, nema neke velike razlike u opisivanju stvarnih događanja i onih koji su viđeni u snu, i to je jedna od tema koja je zaokupljala kreativce u raznim vremenskim i geografskim okvirima“, kaže Zograf.
Večita inspiracija – lično iskustvo
Sagovornik „Vremena“ naglašava da je dobar deo njegovih stripova autobiografski, ili se zasniva na razmišljanjima koja su proizašla iz ličnog iskustva, posmatranja i tome slično.
„Takve priče je najlakše ispričati kroz vlastiti lik, ali da bih to ostvario kreirao sam lik koji je ipak samo crtani junak. Tako da on zadržava slobodu da bude i nešto više od realnog ‘ja’ koje svakog jutra susrećem ispred ogledala”, zaključuje Aleksandar Rakezić Zograf.
Ceo intervju sa Aleksandrom Rakezićem pročitajte u novom broju „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 19. juna.
Ceo članak čitajte u novom broju „Vremena“ koji je na kioscima od ovog četvrtka (19.jun) ili se pretplatite na štampano ili digitalno izdanje našeg nedeljnika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkazana je i treća predstava očekivana na Bitefu. Selektor ovog festivala Spasoje Ž. Milovanović kaže da sudbina Bitefa ne sme da zavisi od toga ko je trenutno na vlasti. A priča i o pritiscima domaće javnosti na inostrane umetnike da ne dođu na Bitef
„Duplikat“, jedan od četrdesetak filmova „Apollon“ produkcije Željka Mitrovića dokazuje da kinematografija nije fabrika u kojoj je najvažnije koliko je komada izašlo sa trake
Glumci Drame Narodnog pozorišta osudili su postupak uprave svoje kuće da sa Instagrama povuče vest o Zlatnoj areni koju je dobio glumac Vučić Perović na Filmskom festivalu u Puli
Prikazivanje mađarskog filma „Kao kod kuće“, psihološkog trilera sa snažnim elementima horora, u takmičarskom programu Palića je još jedan zanimljiv izbor selektora i svojevrstan otklon od dosadašnje festivalske prakse
Od knjiga edicije „Reč i misao“ koja odavno ne postoji, nastala je velika apstraktna slika u crvenoj boji njenih korica, brišući granicu između umetnosti i umetničkog dela. Izložbom na kojoj je postavljena ova slika Irene Lagator Pejović, otvoren je likovni program Budvanskog leta
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.