„Rat devedesetih je nastao zato što se nije do kraja razumelo šta nam se događalo četrdesetih. Ideologija, i prećutkivanje istine zbog ideologije, čine da ljudi, čim im se ukaže prilika, počnu da se biju. Tako nastaju mržnja, podvojenost, i na kraju rat. Bez obzira da li u Jugoslaviji, Vijetnamu ili Ukrajini.“
Knjiga stripova Priče iz Drugog rata, ali i neuobičajena forma kojom će biti promovisana večeras (Muzej Jugoslavije 19h), povod su razgovoru sa jednim od nekolicine u svetu poznatih naših strip autora, Sašom Rakezićem, alijas Aleksandrom Zografom.
Forma je muzičko-crtački performans: Zograf će crtati uživo, publika će to gledati na velikom platnu na sceni na kojoj će muzicirati italijanska grupa „Malebolge“ (harmonika, čelo i bubnjevi).
„Sinergija te odvede u nove vizure, dozvoljava ti da otkrivaš nove elemente poznatih stvari“, kaže Zograf.
Otkrivanje novog u poznatom je princip na kome je nastalo 30 stripova Priča iz Drugog rata.
„Drugi svetski rat je odredio šta će nam se dešavati devedesetih. Rat devedesetih je nastao zato što se nije do kraja razumelo šta nam se događalo četrdesetih. Ideologija, i prećutkivanje istine zbog ideologije, čine da ljudi, čim im se ukaže prilika, počnu da se biju“, kaže.
Pravi pogled na to vreme, kaže, potražio je u materijalu i predmetima iz Drugog svetskog rata. Naišao je na pojedinačne priče koje su imale dramatičnost antičke drame.
„Bile su drugačije od onih na kojima smo odrastali, onih u kojima su Nemci lako padali a partizani ih isto tako lako rušili. A onda ti takvu sliku o Drugom ratu razbije otkriće da partizani ne da nisu imali sve te silne puškomitraljeze, nego su saveznici jedva uspevali da im dostave stare trofejne puške, da nisu imali ni čizme ni pantalone. U nameri za ulepšavanjem Drugi rat je prikazan kao vestern.“
Zograf smatra da za tim nije bilo potrebe. „U ratu je bilo nebrojeno životnih priča koje svedoče o stradanju kakve ni jedno ideološko preterivanje ne može da dostigne.“
Njegovi stripovi u ovoj knjizi su o tome. O čoveku koji se ne boji da se suprotstavi. O Hildi Dajč, o devojci koja je bila u logoru na Starom sajmištu, o kojoj bi, kaže, trebalo stalno da se priča.
„Ili o pismu koje je pronađeno u arhivu Gestapa, anonimno je, pa pretpostavljam da ga je pisao dečak, srednjoškolac. On je s početka rata poručio nemačkoj upravi grada ’Vi ćete izgubiti rat, a sada se pravite važni“. To pismo sam objavio u originalu, nisam ništa crtao i dorađivao. Nema tu šta da se doda. Jer treba imati hrabrosti da se tako nešto kaže Nemcima koji su, onako u dizajniranim uniformama i moćnim automobilima, bili klasa. I nije bilo jednostavno njima, takvima, reći to što im je taj dečak rekao.“
Pre 51 dan počeo je novi rat, u Ukrajini.
„Još jedna posledica nerazumevanja prethodnog rata i prihvatanja tumačenja koje odgovara tamo nekom a koje je daleko od istine. Tako nastaju mržnja, podvojenost, i na kraju rat. Bez obzira da li u Jugoslaviji, Vijetnamu ili Ukrajini.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dorotea Antić i Branislav Đorđević vratili su se u Novi Sad nakon što je Viši sud obustavio postupak protiv njih i još desetoro aktivista - zbog sumnje na pripremanje nasilne promene ustavnog uređenja
Bivša ambasadorka Belgije u Beogradu Denis de Hauer izjavila je da je Evropska unija izvršila pritisak na Aleksandra Vučića da povuče bezbednosne snage iz Pionirskog parka u izbornoj noći, kako bi se izbegao mogući građanski rat
„Ugovor o raskidu je u proceduri formalizacije i očekuje se završetak početkom iduće nedelje, o čemu će javnost biti obaveštena“, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i potvrdilo ranije pisanje „Vremena“
Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.