img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura i država

Zašto se ćuti o rekonstrukciji zgrade Glavne železničke stanice

15. april 2024, 20:27 Sonja Ćirić
Foto: Arhiva
Blještava kulisa Železničke stanice
Copied

Rekonstrukcija zgrade Železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej nije ni počela, iako je prvi put najavljena još pre dve godine, i iako je Srbija za tu namenu dobila zajam od banke za razvoj Saveta Evrope. Ministarstvo kulture ne želi da govori o tome

Ministarstvo kulture Srbije nije odgovorilo na upit „Vremena“ o rekonstrukciji zgrade železničke stanice.

Interesovalo nas je pre svega  da li je novac dobijen 2021. od Banke za razvoj Saveta Evrope, čiji je deo namenjen i za obnovu zgrade Železničke stanice, preusmeren za nešto drugo, ili je možda izgubljen, s obzirom da je u pitanju zajam koji treba utrošiti u ono za šta je namenjen.

U tom kontekstu, napomenuli smo da je nedavno javljeno da se zgrada Jugoslovenskog dramskog pozorišta obnavlja novcem Banke za razvoj Saveta Evrope. S obzirom da JDP nije među šest ustanova kulture koje je trebalo obnoviti zajmom iz 2021. godine, pitali smo da li se radi o nekom novom zajmu, ili o preusmeravanju novca iz već dobijenog.

Interesovalo nas je i kad će početi rekonstrukcija zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej Srbije.

Do sad se zna sledeće

Glavna železnička stanica je zatvorena 2018. godine posle 134 godine postojanja zbog izgradnje projekta „Beograda na vodi“. Od tada je obnovljena fasada i rekonstruisan je Savski trg ispred nje,  na koji je postavljen spomenik Stefanu Nemanji.

Prilikom zatvaranja zgrade, najavljeno je da će, s obzirom da je i sama spomenik kulture, postati muzej. Umesto toga postala je divlja deponija.

Novembra 2020. godine Vlada Srbije je donela zaključak da će Istorijski muzej biti preseljen u nekadašnju Železničku stanicu.

Jula naredne godine Istorijski muzej je raspisao tender za izradu muzeološkog projekta. Prema sinopsisu projekta, izložbeni prostor u zgradi Glavne Železničke stanice obuhvatiće 3.000 metara kvadratnih, odnosno prizemlje i prvi sprat gde će na jednom mestu biti prikazana celokupna poznata istorija Srbije.

Krajem marta Zaključkom Vlade, Muzeju je dodeljen na korišćenje ceo prostor Glavne železničke stanice, ukupne površine 8.000 kvadratnih metara.

Istorijski muzej se zatim uknjižio u katastar.

Najava rekonstrukcije

Jula 2022. je javljeno da rekonstrukcija počinje.

Međutim, septembra te iste godine je objavljeno da se  tamo gde su nekad bili peroni, nalaze uginule ptice i velike crne kese pune mrtvih riba, da je  Istorijski muzej o tome  nekoliko puta izveštavao Ministarstvo, a Ministarstvo je objasnilo da „prostor iza objekta, Beograd na vodi doo koristi za odlaganje građevinskog materijala, koji će po završetku izgradnje biti uklonjen i uređen.

Tada je iz Ministarstva javljeno da je sa rekonstrukcijom sve u redu, da su „u toku istražni radovi, snimanje i premeravanje prostora, otvaranje sondi i utvrđivanje konstruktivnih elementa gradnje u cilju izrade projektne dokumentacije. Projektant „Mašinoprojekt“ priprema projektno tehničku dokumentaciju za adaptaciju, sanaciju i rekonstrukciju, koja treba da bude završena do kraja novembra meseca.“

Rečeno je i da su sredstva za početak radova rezervisana, i da će po dobijanju dozvola za radove biće raspisan tender za izvođenje. Za dokumentaciju je opredeljeno 29 miliona dinara, a Ministarstvo je u budžetu za 2022. obezbedilo i 21.410.000 dinara za pripremu stalne postavke.

Administrativni problemi

Aprila prošle godine Istorijski muzej je otvorio izložbu „Čekajući stalnu postavku“, kako bi skrenuo pažnju na akcente svoje kolekcije u kojoj čuva 4000 predmeta.

Dušica Bojić, direktorka ovog muzeja, tada je rekla „Vremenu“ da je zrada projekta rekonstrukcije poverena je „Mašinoprojektu“ i za „sad, stagnira zbog administrativnih problema“. Rekla je da su dve godine rađena istraživanja, da im Ministarstvo kulture i informisanja i Zavod za zaštitu spomenika kulture pomažu, ali da se ne napreduje „zbog projektne dokumentacije“. Šta god to značilo.

„Mi smo jedini republički kompleksni muzej koji nema zgradu, sve ostale bivše jugoslovenske republike ga imaju. Čuvamo 24 zbirke i četiri fonda“, podsetila je Dušica Bojović.

Septembra prošle godine najavljeno je da bi uskoro trebalo da počne rekonstrukcija zgrade stanice, i zgrade nekadašnje Pošte odmah pored.

Kako je tada potvrđeno, sredstva za rekonstrukciju obezbediće Ministarstvo kulture. Miroslav Čučković, tada gradski menadžer rekao je da je Sekretarijat za urbanizam izdao lokacijske uslove za izgradnju Istorijskog muzeja.

„S obzirom na to da je projektovanje u toku, možemo očekivati u 2024. radove na izgradnji nove Pošte i na rekonstrukciji stare Železničke stanice“, kazao je Miroslav Čučković pre sedam meseci.

Koje su najnovije vesti o rekonstrukciji, iz Ministarstva kulture nismo dobili odgovor.

 

 

Tagovi:

Istorijski muzej Ministarstvo kulture Železnička stanica Rekonstrukcija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

06.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale: Rusija učestvuje samo tri dana, Izrael nije odustao

Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure