
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Rekonstrukcija zgrade Železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej nije ni počela, iako je prvi put najavljena još pre dve godine, i iako je Srbija za tu namenu dobila zajam od banke za razvoj Saveta Evrope. Ministarstvo kulture ne želi da govori o tome
Ministarstvo kulture Srbije nije odgovorilo na upit „Vremena“ o rekonstrukciji zgrade železničke stanice.
Interesovalo nas je pre svega da li je novac dobijen 2021. od Banke za razvoj Saveta Evrope, čiji je deo namenjen i za obnovu zgrade Železničke stanice, preusmeren za nešto drugo, ili je možda izgubljen, s obzirom da je u pitanju zajam koji treba utrošiti u ono za šta je namenjen.
U tom kontekstu, napomenuli smo da je nedavno javljeno da se zgrada Jugoslovenskog dramskog pozorišta obnavlja novcem Banke za razvoj Saveta Evrope. S obzirom da JDP nije među šest ustanova kulture koje je trebalo obnoviti zajmom iz 2021. godine, pitali smo da li se radi o nekom novom zajmu, ili o preusmeravanju novca iz već dobijenog.
Interesovalo nas je i kad će početi rekonstrukcija zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu kako bi se u nju uselio Istorijski muzej Srbije.
Do sad se zna sledeće
Glavna železnička stanica je zatvorena 2018. godine posle 134 godine postojanja zbog izgradnje projekta „Beograda na vodi“. Od tada je obnovljena fasada i rekonstruisan je Savski trg ispred nje, na koji je postavljen spomenik Stefanu Nemanji.
Prilikom zatvaranja zgrade, najavljeno je da će, s obzirom da je i sama spomenik kulture, postati muzej. Umesto toga postala je divlja deponija.
Novembra 2020. godine Vlada Srbije je donela zaključak da će Istorijski muzej biti preseljen u nekadašnju Železničku stanicu.
Jula naredne godine Istorijski muzej je raspisao tender za izradu muzeološkog projekta. Prema sinopsisu projekta, izložbeni prostor u zgradi Glavne Železničke stanice obuhvatiće 3.000 metara kvadratnih, odnosno prizemlje i prvi sprat gde će na jednom mestu biti prikazana celokupna poznata istorija Srbije.
Krajem marta Zaključkom Vlade, Muzeju je dodeljen na korišćenje ceo prostor Glavne železničke stanice, ukupne površine 8.000 kvadratnih metara.
Istorijski muzej se zatim uknjižio u katastar.
Najava rekonstrukcije
Jula 2022. je javljeno da rekonstrukcija počinje.
Međutim, septembra te iste godine je objavljeno da se tamo gde su nekad bili peroni, nalaze uginule ptice i velike crne kese pune mrtvih riba, da je Istorijski muzej o tome nekoliko puta izveštavao Ministarstvo, a Ministarstvo je objasnilo da „prostor iza objekta, Beograd na vodi doo koristi za odlaganje građevinskog materijala, koji će po završetku izgradnje biti uklonjen i uređen.
Tada je iz Ministarstva javljeno da je sa rekonstrukcijom sve u redu, da su „u toku istražni radovi, snimanje i premeravanje prostora, otvaranje sondi i utvrđivanje konstruktivnih elementa gradnje u cilju izrade projektne dokumentacije. Projektant „Mašinoprojekt“ priprema projektno tehničku dokumentaciju za adaptaciju, sanaciju i rekonstrukciju, koja treba da bude završena do kraja novembra meseca.“
Rečeno je i da su sredstva za početak radova rezervisana, i da će po dobijanju dozvola za radove biće raspisan tender za izvođenje. Za dokumentaciju je opredeljeno 29 miliona dinara, a Ministarstvo je u budžetu za 2022. obezbedilo i 21.410.000 dinara za pripremu stalne postavke.
Administrativni problemi
Aprila prošle godine Istorijski muzej je otvorio izložbu „Čekajući stalnu postavku“, kako bi skrenuo pažnju na akcente svoje kolekcije u kojoj čuva 4000 predmeta.
Dušica Bojić, direktorka ovog muzeja, tada je rekla „Vremenu“ da je zrada projekta rekonstrukcije poverena je „Mašinoprojektu“ i za „sad, stagnira zbog administrativnih problema“. Rekla je da su dve godine rađena istraživanja, da im Ministarstvo kulture i informisanja i Zavod za zaštitu spomenika kulture pomažu, ali da se ne napreduje „zbog projektne dokumentacije“. Šta god to značilo.
„Mi smo jedini republički kompleksni muzej koji nema zgradu, sve ostale bivše jugoslovenske republike ga imaju. Čuvamo 24 zbirke i četiri fonda“, podsetila je Dušica Bojović.
Septembra prošle godine najavljeno je da bi uskoro trebalo da počne rekonstrukcija zgrade stanice, i zgrade nekadašnje Pošte odmah pored.
Kako je tada potvrđeno, sredstva za rekonstrukciju obezbediće Ministarstvo kulture. Miroslav Čučković, tada gradski menadžer rekao je da je Sekretarijat za urbanizam izdao lokacijske uslove za izgradnju Istorijskog muzeja.
„S obzirom na to da je projektovanje u toku, možemo očekivati u 2024. radove na izgradnji nove Pošte i na rekonstrukciji stare Železničke stanice“, kazao je Miroslav Čučković pre sedam meseci.
Koje su najnovije vesti o rekonstrukciji, iz Ministarstva kulture nismo dobili odgovor.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve