Muzej savremene umetnosti obeležava izložbom velikog britanskog umetnika Dejvida Hoknija, koji je u Beogradu izlagao još dok su i ovaj muzej i umetnik bili mladi
Dejvid Hokni, veliki britanski umetnik izlagao je u Beogradu na početku karijere, pre 55 godina, kad mu je tada i sam mladi Muzej savremene umetnosti priredio samostalnu izložbu.
Sada Muzej savremene umetnosti slavi 60. rođendan sa novom Hoknijevom izložbom, “Od papira do ekrana” koja će biti otvorena od 11. juna do 12. avgusta.
Ideja da se Hoknijeva dela ponovo predstave beogradskoj publici potekla je iz želje da se istakne umetnik koji je obeležio prve godine rada MSUB-a i čija je izložba odjeknula daleko izvan svog vremena, ostavljajući trajan trag na lokalnoj umetničkoj sceni, saopštio je MSUB. Istovremeno, Hoknijeva izložba, čija je kustoskinja Maja Kolarić direktorka MSUB-a, potvrđuje doslednu posvećenost te ustanove predstavljanju osobene i avangardne umetnosti domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti.
Dejvid Hokni i Miodrag B. Protić na otvaranju izložbe u MSUB-u 1970. godine. Ljubaznošću Predraga Protića
Dejvid Hokni (1937), kao jedna od ključnih figura britanske savremene umetnosti i neumoran inovator, neprestano pomera granice slikarstva, crteža, fotografije i digitalnih medija. Njegov opus spaja klasične umetničke tradicije sa smelim eksperimentima u perspektivi, boji i tehnologiji.
Bilo da prikazuje intimnost međuljudskih odnosa, igru svetlosti u kalifornijskim bazenima ili smenu godišnjih doba u engleskom pejzažu, Hoknijeva umetnost obeležena je dubokom posvećenošću gledanja – i nastojanjem da drugima otvori nove načine i perspektive posmatranja.
Hoknijevo prihvatanje ajpeda, ajfona i digitalnog crteža kao profesionalnih umetničkih alata, proširilo je jezik savremene umetnosti, inspirišući generacije umetnika da preispitaju načine na koje stvaramo i prenosimo vizuelna iskustva, saopštio je MSUB povodom izložbe.
Izložba “Od papira do ekrana” pruža jedinstven uvid u Hoknijev rad kroz decenije – od ranih crteža i bakropisa iz 60-ih godina 20. veka do najnovijih radova nastalih na ajpedu.
Spajajući klasično crtačko umeće sa savremenim digitalnim eksperimentima, izložba uspostavlja dijalog između prošlog i sadašnjeg, analognog i digitalnog, materijalnog i nematerijalnog, pozivajući na preispitivanje uloge umetnika u eri tehnološke transformacije na prelazu vekova i zapitanost kako se samo gledanje promenilo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu
„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent
Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv
Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao
Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!