img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Psihologija

Vapaj za preživljavanjem

07. maj 2025, 23:33 Aleksandar Dimitrijević
Klimatske promene Foto: Unsplash/Markus Spiske
Klimatske promene
Copied

Klimatska psihologija. Pitanje života i smrti, Vandi Holvej, Pol Hoget, Kris Robertson, Sali Vajntrob, s engleskog preveo Branislav Stojiljković, Clio, Beograd, 2024.

Može li psihologija nešto da kaže o nečemu tako sveobuhvatnom kao što je klima, odnosno o aktuelnim klimatskim promenama do kojih dovodi ponašanje ljudi? Odgovor je postao nedvosmislen – ne samo da može već, nažalost, i mora.

...
…

Igrom slučaja postao sam potpuno svestan “smrtne ozbiljnosti” ekološke situacije tokom jedne konferencije u Frojdovom muzeju u Londonu, 2013. godine. Uprkos veselju što sam upoznao Ferbernovog sina, nisam mogao da ne obratim pažnju na razgovor o ideji da je čitava naša planeta jedan ekološki sistem, poput džinovskog organizma, te da on više ne može da obavlja uspešne procese samoregulacije, pre svega zbog ubrzanog topljenja leda (bez kojeg nemamo ništa što može da “vraća” sunčeve zrake u svemir, pa mora i okeani ključaju i život u njima počinje da nestaje). Bile su to reference na rad Džejmsa Lavloka, koji je prvi pisao o smogu i decenijama ukazivao na njegove pogubne posledice.

Tada mi se po prvi put učinilo da je bavljenje psihologijom čisti luksuz i da bi zaštita životne sredine – očuvanje uslova za preživljavanje oblika života kakvi su nam danas poznati, uključujući tu i čoveka – svima trebalo da bude osnovni posao. Istovremeno mi je delovalo da psihologija tu nema mnogo šta da ponudi. Dugo sam se čudio tome što pohlepa (zbog koje smo spremni da uništimo sve i svakoga oko sebe) nije dobila centralnije mesto u teorijama ličnosti. U nekoj formi kvazimarksističke teorije počeo sam da verujem da je u svetu savremenog kapitalizma otuđenost i od rada i od prirode neminovnost, da svetom zapravo upravlja kretanje novca a ne ljudi, te da bi bilo važno razumeti neke sasvim drugačije faktore koji upravljaju našom nebrigom prema onome bez čega nam nema života.

Svega nekoliko godina kasnije ovim temama počinju da se bave knjige, organizuju se konferencije psihologa i komiteti u asocijacijama ili na univerzitetima. Knjiga Klimatska psihologija, u prevodu Branislava Stojiljkovića i sa pogovorom profesorke Selke Sadiković, može biti odličan podsticaj za to se da slične inicijative pokrenu i kod nas, jer ugrožene su reke, ugrožen je kiseonik, ugrožen je život. Četvoro autora knjige zajednički je napisalo uvodno i zaključno poglavlje, svako od njih samostalno je napisao još po jedno, a neveliki obim ne bi smeo da zavara – knjiga je puna novih ideja i referenci, zahteva temeljnu preradu osnovnih psiholoških i psihoterapijskih načela, a predstavlja i poziv na sveobuhvatnu i hitnu akciju.

U teorijskom smislu knjiga se zalaže za radikalno (možda čak revolucionarno) proširenje našeg razumevanja ličnosti, uz uključenje onoga što autori nazivaju “ekološki self”. Psihologija već dugo trpi kritike da je zatvorena u individualizam ili prilično mehanička poređenja, a pokušaji da joj se nađe izbalansirana društvena paradigma, ili da se u nju uključi razmatranje političkih faktora (da ne idemo dalje od siromaštva, nepismenosti ili dehumanizacije), daju samo parcijalne rezultate. Klimatska psihologija mogla bi da bude veliko osveženje za srpskog čitaoca zato što pravi veliki korak dalje i traži da o čoveku mislimo kao o nerazdvojnom delu prirode, te da odnos vidimo kao uzajaman – ne samo da je svako od nas deo prirode već je i čitava priroda deo svakoga od nas. Iz ovoga proizlazi jedan pozitivan aspekt, što je više od odricanja od ideje o superiornosti čoveka nad drugim vrstama ili prirodom uopšte – ono što autori nazivaju “trajna ljubav sa prirodnim svetom”.

Nažalost, knjiga je u mnogo većoj meri posvećena problemima u našem odnosu prema prirodi, odnosno klimi, i nesposobnosti da se zaustavimo i kad je očigledno da bi kraj mogao biti blizu. U zaključcima koji liče na teoriju Abrahama Maslova o metapatologijama, autori raspravljaju o različitim mehanizmima odbrane koje svi koristimo da bismo sami sebe zavaravali pred opasnošću od klimatskih promena, te odustali od zahteva za hitnom i fundamentlanom promenom. Mehanizmi samozavaravanja sprečavaju nas da osvestimo “gubitak Zemlje kakvu smo poznavali”, a da bi tu svest probudili, autori koriste jake, mada ne i neopravdane izraze kao što su “silovanje zemlje” i “kolektivno ludilo”, koje se ogleda u našoj sposobnosti da menjamo Zemlju ali ne i same sebe.

Svrha čitave knjige je, naravno, da podstakne na angažovanje, na to da se borimo za poboljšanje situacije. Ovo se odnosi na pojedinačne i grupne promene navika da bismo obuzdali klimatske promene, ali još više na život u prirodi, sa prirodom, za prirodu. S obzirom na to da akcije moraju da počnu od svakog domaćinstva i lokalne zajednice, knjiga manje propisuje šta bi ko trebalo da uradi, a više pokušava da inspiriše svakog čitaoca na to da sam osmisli i organizuje svoju borbu. Apsolutno neophodna knjiga za svakoga ko planira da preživimo.

Tagovi:

Klimatska psihologija Klimatske promene Psihologija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure