img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Pohvala usputnosti

03. decembar 2025, 23:47 Bojan Savić Ostojić
...
Copied

Uroš Đurković, O čemu je reč?
Matica srpska, Biblioteka Prva knjiga, 2025

U trenutku kada se od pisaca, naročito ako tek ulaze u književni život, očekuje da svoje pripovesti zasnuju ili na oprobanim postulatima fikcije ili u ispovednom registru, Uroš Đurković svesno pravi iskorak i pruža nam knjigu čija je tema pripovedanje samo.

...
…

O čemu je reč? je roman performans sa višeslojnom ambicijom. Ovaj tekst u isti mah nastoji da performativno deluje na čitaoca, a ujedno i da naglas razmišlja o mehanizmima svog delovanja. Iako nastaje iz propitivanja forme, O čemu je reč? nije nikakva poluteoretska tvorevina već autentičan dijalog o mogućnostima pripovedanja. Čitalac koji u njemu bude tražio zaplet biće sigurno razočaran. Ali ko ovu izazovnu slagalicu uzme bez izričitih očekivanja, osim uživanja u potencijalima teksta, ko bude spreman da se prepusti prozivkama nepredvidljivog naratora, biće zasigurno nagrađen.

O čemu je reč? deluje bez pripreme, in medias res. “Da ti predložim nešto”, glase prvi redovi, “Važno je. Mislim da je važno. Ovo će biti naš, poseban prostor. Samo naš. Zato zahtevam punu pažnju. Ne mogu, naravno, znati da li ću je dobiti, ali obraćanje je uvek i čin nade” (str. 7). Upotrebom kontinuiranog prezenta, Đurkovićev pripovedač postiže iluziju neposredne simultanosti sa vremenom čitanja. On se nameće kao mađioničar koji očekuje da publika obrati pažnju na svaki njegov gest: daje instrukcije, upućuje nas na detalje bez hijerarhije. A onda nas neočekivano upoznaje sa strategijama svog mađijanja.

Kako rezimirati roman čija je glavna tema mehanizam pripovedanja? Probajmo: pripovedač počinje obraćanje slušaocu koga podseća na njihov susret. Čitalac saznaje da je slušalac stranac i da je njihov susret prerastao u prijateljstvo. Ali nagoveštena intimna priča o upoznavanju odmah počinje da se rasipa. Likovi koji se najpre čine perifernim – recimo, “cimer”, “istoričar”, “devojka” – neočekivano dobijaju centralno mesto, da bi i oni potom sišli sa scene. Bez obzira na niz likova koji defiluju kroz ovo obraćanje, u tekstu je centralna strast potreba pripovedača da održi slušaočevu pažnju. Zbog toga se čitalac na momente poistovećuje sa slušaocem obraćanja. Tom premeštanju dosta kumuje veliki adut ovog romana, performativni prezent, koji se samo odvija, čija se žiža neprekidno pomera, poput trake koja ne dozvoljava premotavanje unatrag.

Minijature-digresije (ukupno ih je 332) nadovezuju se asocijativno. Nižu se kao neprekidni freestyle, ali ne teže jednom fokusu. Pripovedača ispunjava sam mehanizam zahvaljujući kojem se zasebni fragmenti, kad se nadovežu jedan na drugi, “prirodno” pretvaraju u priču. Pripovedač je mušičavo zanovetalo. Dok čitamo, očekujemo da nam ono najvažnije saopšti između redova, a da se raspriča o svemu najnevažnijem. Ako se u prvi mah čini da nam (recimo, poput Linča) na svakom tragu podastire ključeve misterije koju sprema, već u narednom će nagovestiti da ne postoji jedno rešenje. Čim se raspriča, odmah se prekida, sebi uskače u usta i prelazi na sledeće, neistraženo polje. To jeste “nepouzdani pripovedač” par excellence, u tradiciji Beketa, Penžea, Nabokova, ali ja ga pre svega doživljavam kao razuzdanog, zaljubljenog u svoj govor.

Među fragmentima, malim stilskim vežbema, srešće se mikroeseji o detaljima, o zvučnim halucinacijama, inventari smešnih reči, portreti. Sadržaj nekih je čist ludizam, poput jednog, meni omiljenog kulinarskog uputstva: “Piši za sebe, ali nikad samo za sebe, jer nikad nećeš naučiti kako se seče artičoka” (str. 40). Iz ovih svedenih sredstava Đurković gradi tekst koji uzbuđuje pre svega prozodijskim kovitlacem do kojeg dovodi.

Ali naznaka fabularne niti ipak postoji. Ni ona ipak nije ispostavljena linearno već rasuto, u aluzijama. Potencijalni pripovedački okidači produbljuju se postupno, “na kašičicu”. Motiv tajne koji se izričito pominje na više mesta, kao i zajedljivi ton koji prati njeno spominjanje, na neočekivan način rasvetljava odnos naratora i protagoniste, ali možda daje i ključ pripovedanja. “Pričam jer skrivam. Pričanje je uvek i sakrivanje. Priča se nešto da se ne bi pričalo nešto drugo” (str. 9). Čitalac treba da postane i detektiv jer se u ovakvom romanu-bujici važni detalji saopštavaju usput.

I da li je onda ovaj ofrlje inventar u stvari roman? Iza prividne lakoće i nehajnosti krije se pažljivo strukturisana priča, svesno kontaminirana svime što je periferno. Ova knjiga delom jeste studija o prepuštanju (ili odolevanju) priči, o uspostavljanju (ili zakidanju) niti: pohvala svemu što nam se pruža sirovo, u obilju, neobjašnjeno. O čemu je reč? je i roman govora, pohvala usputnosti, gde treba obratiti pažnju na ono što se izostavlja i izgovara na brzinu. Ali ta tajna nije zapretena, ona se krije u samom pričanju kao procesu, koji nije samo bezlično svođenje računa već, kako O čemu je reč? pokazuje, ima i magijsku funkciju.

Tagovi:

Uroš Đurković pisci Književnost Pisac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure