img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Turijska klasična filozofija

05. mart 2008, 11:51 Dragan Ilić
Copied

U našem društvu televizija deli sudbinu naroda. Istini na volju, ponekad pomaže da se dotična sudbina okrene u određenom smeru, ali kada zagusti, ona strpljivo čeka u redu sa penzionerima, diže kredite, slavi pobede sportista ili preti neprijateljima Srbije.

Sudeći prema političkoj situaciji, gledaoce možemo podeliti na tradicionaliste i moderniste, što je jedna od legitimnih srpskih podela. Ona je možda nastala u umetnosti, ali postoji i u politici, ekonomiji i gotovo svim oblastima života. Nije ova podela naša specijalnost. U legendarnoj sapunici hrvatske produkcije „Obični ljudi“ pratimo sudbine dve porodice, jedne tradicionalne, danas tajkunske, poreklom iz ruralne Hercegovine, i druge, stare purgerske, artističke i modernih shvatanja. Kod tradicionalista je na zidu križ, svi nose odela, žene ne rade, poroci se kriju, dok kod modernih svi piju, roditelji su rastavljeni, glumci, neobavezni i prilično neodgovorni. Na kraju se svi napiju, potuku, pa se posle kaju i trezne, pa se opet napiju i na kraju pomire.

Da vidimo šta je kod nas moderno, a šta tradicionalno.

Kobasicijada u Turiji. Primer tradicionalne svečanosti tokom koje se zadovoljava praistorijski falusni kobasičarski kult. To je takođe u filozofskom smislu sučeljavanje forme (creva za kobasicu), sa sadržajem (tajnom recepturom za mleveno meso), što se svake godine preispituje. Turijci su skloniji da glorifikuju formu – pa vole da kažu kako u Turiji svake godine imaju najduže crevo, a u ovom iskazu ćete primetiti i trijumf principa kvantiteta koji svake godine (jer je crevo sve duže i duže) daje sve dužu kobaju. Nakon svečanog defilea, posetioci (po pravilu penzioneri) kupuju kobasicu na metar, uz večito meričko jednačenje kilo = metar= litar, što olakšava kafanske porudžbine. Kobasica tako postaje univerzalna mera postojanja i merenja stvari a fizičke mere dužine, težine i zapremine postaju jedno – kobasica!

Antički princip Turije nastavlja se pečenjem vola na ražnju, gde takođe uočavamo antičku žrtvu – mitskog Minotaura koji završava na ražnju. Pečeni vo je u balkansku političku scenu ušao (za mene) pobedom HDZ-a koji je proslavu začinio volom na ražnju. U Turiji se vo peče na banatskoj bukovini-šepuriki. Ovaj nepravedno zapostavljeni autonomaški energent promovisan je kao rešenje za naše probleme, pa nam po svoj prilici Južni krak (potok) neće biti potreban. Esencija tradicije i televizije bila je emitovana na Super TV-u.

Susret tradicionalnog i modernog biće vidljiv i tokom novog VIP serijala Velikog brata. U anketi sprovedenoj među građanima mogli ste da čujete koga bi voleli da vide među ukućanima, ko ih nervira, ali ste mogli da vidite i zamaramljenu devojku koja VB smatra „američkom budalaštinom“. VB tako postaje antiklerikalni šou, istina ne američki, a ukućani će možda biti shvaćeni kao albanski pekari u Somboru. Pekari-amateri iz udruženja sa crkvenim imenom delili su lebac pred albanskim pekarama, kao Arkan na Kosovu devedesetih. Bio sam tada u Prištini i moram reći da postoji i veće ludilo, kada je sveštenik osveštao bazene i jezero tokom letnje sezone. Zamislite slično ludilo na Adi Ciganliji. Tamo gde se verom nadmeću kao turijskom kobasicom, nema normalnog života.

No glavno pitanje ostaje sadržaj, šta je moderno, a šta tradicionalno? Najbolji odgovor dobio sam ponovo na televiziji, tačnije u reklami za deterdžent. Bile majka i ćerka, pa prale beli veš. Majka je prvo savetovala ćerku kako veće ne znači i bolje (antiturijski postulat), pa je ćerka naučila kako je koncentrovani deterdžent bolji – bio je to trijumf modernizma nad uvreženim predrasudama, Srbija je krenula napred.

No, da l’ su se potrošači zbunili ili je prodaja opala, tek u sledećoj reklami eto opet majke i ćerke a pred njima dve vreće deterdženta – veća (tradicionalna) i manja (moderna). Ćerka je sluđena, koji je bolji, a majka će ti njoj „Neko voli tradicionalno, a opet, neko voli moderno„. Potpuno je fenomenalno kako je tanano dočarana ta seksualna simbolika, koja je u suštini svake reklame, jer se moderno i tradicionalno svodi na – način! Dakle, u obe vrećice je isti, hm, deterdžent, samo je pitanje ko šta voli. Tako ti je dete drago i u životu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

06.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale: Rusija učestvuje samo tri dana, Izrael nije odustao

Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure