img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Savremeni srpski roman (2)

Tri u jedan

25. januar 2023, 19:57 Marija Nenezić
ugljesaGore
Copied

Uglješa Šajtinac: Koljka i Sašenjka; Arhipelag, Beograd 2022.

Ili kad eros, etos i emocija ravnopravno fundiraju priču o stvarima “ovozemaljskim” kojima se budućnost raduje.

Ugljesa-Sajtinac-Koljka-i-Sasenjka
…

“Sad svi pišu te agnomnisije, sećaju se bližnjih i silno pate”. Ovaj citat deo je disputa koji negde pri kraju romana Koljka i Sašenjka vodi glavni junak sa svojim izmišljenim likom. To sećanje ispričano najčešće u ispovednoj formi, u savremenoj književnosti postaje dominantni uslov nastanka romana. Alfa i omega, srž modernog autofikcionalnog postupka koji polako ovladava globalnim trendom u književnosti. I bivajući trend, nužno predstavlja uspele i još češće neuspele primere pokušaja autobiografske fikcije. Pisac Uglješa Šajtinac pripada onoj boljoj, tačnije dobroj i autentičnoj izvedbi postupka ovladavanja ne samo ličnim sećanjem već i ličnom, aktuelnom događajnošću. Motiv za razvoj radnje romana Koljka i Sašenjka je gubitak, smrt, konačnost u kauzalnom prostoru svakodnevice kada prestaje da važi uzročno posledična veza fizičkog trajanja. Radnja počinje u trenutku kada glavni junak pronalazi spisak obaveza koje je stric Konstantin, Koljka, kako će se nazivati tokom razvojnog procesa radnje romana, napravio kao podsetnik za svakodnevicu. “Uraditi u nedelji od 11. do 28. septembra…”

U trenutku pronalaska te “hartije” , sedmica od 11. do 28. septembra i planirane obaveze stričeve svakodnevice, za junaka su već prošlost. Svakodnevica u kojoj se sam nalazi materijalizovana je u fizičkom prostoru porodične kuće, u vremenu pandemije virusa korona i osenčena jednom oksimoronskom atmosferom kada “sve vrišti a nikad tiše” kao savršenim mizanscenom za “sećanje na bližnje”, na strica, kada osećanje krivice da nije dovoljno učinio za njega, za njegovo trajanje u fizičkom prostoru i njegov opstanak među živima, dobija ključan narativni značaj i funkciju. Tačnije, to osećanje krivice biće u centru podsvesne želje za dijalogom, sa sobom, sa okruženjem ali i sa vremenom prošlim i posledično dovesti do kreacije Sašenjke, čija pojava će postati deo čudesnog sloja u toku razvoja radnje romana. Sašenjka, kao antipod glavnom junaku, kao pokretač rasprave, kao duhovita prikaza, sen koju junak krije od drugih i kojoj se raduje u samoći, na trenutke kao alter ego, kao pisac, kao Aleksandar Sergejevič Puškin. “I onda se iz štale pojavi on. Nalik ogromnom komadu leda, tankom, tek odignutom s površine vode. I bakenbardi, dabome. Zagledao je po bašti ali bez zastajanja”. Povlašćena pozicija glavnog junaka, njegova tačka gledišta i perspektiva promišljanja aktuelne svakodnevice u fizičkom prostoru porodične kuće kao centralnom toposu prožimanja prošlog i sadašnjeg pojavom Sašenjke postaje destabilizovana ne u smislu narušavanja njegove pojavne autentičnosti već u aktivaciji dijaloškog odnosa. Sašenjka, osim što postaje element čudesnog u priči kome i čitalac veruje i kome se raduje, doprinosi još jednom važnom sloju romana, metatekstualnom eksperimentu usred, naizgled, jednostavne autobiografske fikcije. Glavni junak, osim što je sinovac i sin i suprug i ujak i prijatelj i profesor, takođe je i pisac i to pisac naučnog rada o Puškinu. Tako pojava Sašenjke ima dvostruki značaj. Kao podsvesni mehanizam odbrane od nakupljene tuge za onim koga više nema, za pokojnim stricem i kao junak naučnog rada koji junak ispisuje, tragajući za nekim poznatim ili manje poznatim elementima Puškinove biografije. Oni su deo procesa pisanja ali su i značajni nosioci radnje romana u sloju koji se odnosi na raspravu o piscu i pisanju, o važnosti biografskog u piščevom opusu i kao mogući alternativni tok života glavnog junaka, ogledalo njegove vlastite sudbine, dobitaka i gubitaka, odnosa prema životu ali i prema smrti. Sašenjkina pojava, njegova sen, uključena je u gotovo sve važnije događaje u aktuelnom vremenu glavnog junaka, prisutna u njegovoj svakodnevici, kada se treba pobrinuti za domaće životinje, kada se tuguje zbog Mašine smrti, koke koja nije uspela da u životu zadrži nijedno svoje pile, kada se raduje zbog Ebigejl čiji pilići opstaju u životu i postaju deo panorame ispunjene ljudskim i životinjskim sudbinama. I u tim sudbinama se neprekidno smenjuju život i smrt, neraskidiva postaje veza između ljudi, životinja i prirode. Za devet meseci, tokom smene četiri godišnja doba, prošlost je neprekidno u sadašnjosti a sadašnjost, omeđena tom prošlošću, ispunjava svoju dužnost da održi u životu ritam svakodnevnih obaveza glavnog junaka, rad sa studentima u vreme pandemije koja je isključila svaku fizičku komunikaciju, njegovu vezu sa najbližim okruženjem, raspravu sa Sašenjkom i zajedničku potragu za smislom opstanka u večnosti upravo kroz književni rad i najvažnije, da sećanje na strica opstane kao životvorni a ne potencijal večite tuge. Da se obnovi porodična kuća, da se kroz smenu godišnjih doba razreše brojne dileme, da se isprate neminovne smrti i dočekaju novi životi, da se u toku devet meseci, koliko traje aktuelna radnja romana, sprovede proces isceljenja tela i duše, da se materijalnoj pojavnosti produži opstanak u budućnosti kroz živote potomaka i kasnije, u njihovoj sadašnjosti, kada sadašnjost ispripovedana u romanu postane prošlost, kroz sećanje, to postojanje predaka, potvrdi.

Šajtinac priču o “poslednjim stvarima”, o eshatološkoj upitanosti, egzistencijalnom grču i zabrinutosti, o nekoj modernoj čehovljevskoj teskobi, pripoveda na prvi pogled spontano, kao impuls neposrednog životnog podsticaja, s lirskom intonacijom bez patetike, elegantno i nenametljivo, pažljivo birajući reči, često arhaične ali zvučne u tom arhaizmu, razvijajući složene, čvrste karaktere makar oni bili i sen prošlih vremena i podsvesna kreacija, i realizuje upečatljiv Događaj na mestu za koje bi se reklo da ni klicu dešavanja ne može posedovati. Na svega 150 strana pulsira moćna značenjska struktura, jakog erosa i moćne emocije koji, udruženi, stvaraju autentičnu umetničku priču.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Povezane vesti

Savremeni srpski roman (1)

25.januar Žarka Svirčev

Potraga za pričom o ženskoj slobodi

Marijana Čanak: Klara, Klarisa; Bulevar Books, Novi Sad, 2022.

Roman

25.oktobar Teofil Pančić

Vrati šalu, đavole

Milan Tripković: Klub istinskih stvaralaca Fabrika knjiga 2022.

Roman

25.jul Teofil Pančić

Astal tiš, Tišma friš

Slobodan Tišma: Život pesnika (Nojzac, Novi Sad 2022)

Roman

25.januar Đorđe Bajić

Razmahana društvena hronika

Mirjana Novaković: „Mir i mir“ Laguna 2022.

Savremeni srpski roman

25.februar Milena Đorđijević

Malaksali buntovnici

Dalibor Pejić: Mesečari; Geopoetika 2022.

Savremeni srpski roman

25.mart Zoran Janković

Lakše je bez bola

Mirjana Drljević: Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo Booka, Beograd 2022.

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure