Rezultati prošlogodišnjih konkursa Ministarstva kulture za pozorišne delatnosti nisu objavljeni a ove godine nisu ni raspisani, pa je Sterijino pozorje moralo da odustane od međunarodnog programa „Krugovi“. Na programu ostaje samo nacionalna drama
To znači da će 71. Sterijino pozorje biti festival isključivo nacionalne drame, bez inostranih predstava koje su nastale po tekstovima stranih autora u programu „Krugovi“.
Glavni razlog
Miroslav Radonjić, direktor Sterijinog pozorja, kaže za „Vreme“ da je „glavni razlog zašto u sklopu 71. Sterijinog pozorja neće biti ’Krugova’ jeste činjenica da Ministarstvo kulture Republike Srbije nije raspisalo konkurs za pozorišno stvaralaštvo za 2026. S obzirom na to da ne možemo računati na ta sredstva, koja su u prethodnih nekoliko godina iznosila najčešće 5.000.000 dinara na godišnjem nivou (izuzimajući 2025), morali smo da se kao odgovorni ljudi suočimo sa ovim okolnostima i prilagodimo program trenutnoj finansijskoj situaciji“.
Foto: Sterijino pozorjeMiroslav Radonjić
Prošle godine Ministarstvo kulture jeste raspisalo konkurs za sufinansiranje projekata pozorišne delatnosti, ali ni do dana današnjeg nije objavilo rezultat tog konkursa pa samim tim ni raspodelilo pripadajući budžet.
Takođe prošle godine, Pokrajinska vlada je odlučila da ne finansira program Sterijinog pozorja, i to jubilarnog – 70.
Kazna Pokrajinske vlade
Sterijino pozorje je stub srpske kulturne scene pa samim tim i pokrajinske, najvažniji festival nacionalne drame, pa je ta odluka u javnosti izazvala ogromno negodovanje. Pokrajinska vlada je objasnila da sredstva za realizaciju 70. Sterijinog pozorja „prevazilaze mogućnost finansiranja na ovom konkursu“, ali svi su znali da se zapravo radi o kazni Pozorju za neposlušnost, za podršku studentskim protestima i njihovim zahtevima.
Jubilarno 70. Pozorje je održano, sa svim svojim programima, „zatvorena je finansijska konstrukcija na jedvite jade“, kaže Miroslav Radonjić.
Međutim, ove godine, u situaciji kad će im nedostajati novac od Pokrajine i Ministarstva, u Sterijinom pozorju su odlučili da se liše predstava koje bi pozvali na „Krugove“, i da smanje program „Pozorje mladih“. Za tri predstave „Krugova“ im je potrebno oko 6.000.000 dinara, a „Pozorje mladih“, program koji podrazumeva petodnevni boravak 120 studenata na Pozorju, ove godine će imati samo javna čitanja dramskih dela studenata u izvođenju njihovih novosadskih kolega.
Budžet od Grada Novog Sada
Miroslav Radonjić napominje da bez obzira na Ministarstvo kulture i Pokrajinsku vladu, festival Sterijinog pozorja (osim festivala Pozorje ima i desetak drugih aktivnosti) ima najveći budžet od svih nacionalnih pozorišnih festivala u regionu, a ove godine i od međunarodnog Bitefa, zbog budžeta koje dobija od Grada Novog Sada, svog osnivača. To je 70. 000.000 dinara.
Pa ipak, taj novac nije dovoljan da se zatvori finansijska konstrukcija. Miroslav Radonjić očekuje da su „Krugovi“ samo na privremenoj pauzi, i da će iduće godine opet biti sve po starom.
„Krugovi“ su osnovani 2004. godine kao međunarodni program Sterijinog pozorja, a uveo ga je Ivan Medenica koji je tada bio selektor. U „Krugovima” učestvuju predstave iz inostranstva rađena po delima stranih autora. Od 2012. godine u ovaj program selektori su uglavnom birali predstave iz zemalja bivše Jugoslavije, nastale prema dramskim tekstovima pisaca iz tih zemalja.
Ovogodišnja selekcija
Svetislav Goncić, selektor programa ovogodišnjeg 71. Sterijinog pozorja, obrazlažući svoj izbor, naveo je da nažalost nije bilo prostora za međunarodnu selekciju „Krugovi“, pa je njegov fokus bio na domaćim predstavama nastalim prema tekstovima domaćih dramskih autora.
Odabrao je za glavni takmičarski program osam predstava koje, kako je naveo, ispunjavaju kriterijume njegove selekcije: osim što imaju izuzetne umetničke kvalitete, na najbolji način uspostavljaju komunikaciju sa publikom.
U selekciji je nagrađivano Moje pozorište, autorski projekat Borisa Liješevića u produkciji Ateljea 212, jer je, kako je objasnio Goncić, jedinstven po formi, temi i pitanjima kojima se bavi. Zatim Centrala za humor Đorđa Kosića u režiji Olje Đorđević i izvođenju ansambla Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, jer je nastala na osnovu dokumentarne građe i bavi se stvarnim događajima i ličnostima u okupiranom Beogradu tokom Drugog svetskog rata.
Tu je i Gospa Nola Isidore Sekulić u režiji Sonje Petrović Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu zato što se lik protagonistkinje „povezuje sa savremenom ženom u borbi za potomstvo”.
U selekciji je i Profesionalac dramskog pisca i reditelja Dušana Kovačevića, u izvođenju Zvezdara teatra koja posle 35 godina od prvog izvođenja i dalje „pripoveda priču o životu i borbi za nove slobode”, kao i kompleksno dramsko štivo Bez buke od dva do šest Sofije Dimitrijević u režiji Tare Mitrović i produkciji Hartefakt kuće koju, po mišljenju Goncića, odlikuje „izuzetna literarna osnova, rediteljska hrabrost i glumačko umeće, kao i autorski projekat Đorđa Nešovića Zašto se smeje Narodnog pozorišta Sombor jer „snažno i emotivno osvetljava život sa autizmom”.
Uz pobrojane, Svetislav Goncić je predložio i dve inostrane predstave – prema propozicijama Sterijinog pozorja u takmičarskoj selekciji mogu da se nađu predstave iz naše zemlje i inostranstva koje su nastale prema delima domaćih autora.
To su svevremena Gospođa ministarka Branislava Nušića u režiji Veljka Mićunovića i produkciji Slovenskog narodnog gledališča u Mariboru, jer se u njoj i posle jednog veka „prepoznaju iluzije, ambicije i želje pojedinca da postane neko, bez obzira na sopstvene sposobnosti i intelektualni kapacitet”.
I čuveni tekst Milene Marković Šine u režiji Milana Neškovića i produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske, jer likovi ove drame, objasnio je Svetislav Goncić, odrastaju u vreme devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, a metafora o nasilju, koja prati predstavu, iznova podseća da ništa nije učinjeno da svet postane bolji nego što jeste.
Godina Pozorja bez „Krugova“ ne odgovara nikom, osim delu vojvođanske i srpske javnosti koji su od prvog dana ovog međunarodnog programa videli višak u festivalu nacionalne drame.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Ne mislim da film ikada može biti ili ostati van politike, jer svaka slika već nosi određeno gledište. Važno je da li je film toga svestan ili se krije iza ideje neutralnosti, što često samo pojačava postojeće strukture moći“, kaže Motaz Malhis, protagonista filma „Glas Hind Radžab“
Ove godine će Sterijino pozorje biti bez „Krugova“ , programa inostranih predstava, zato što je Pokrajinska vlada odlučila da štedi na ovom najvažnijem festivalu nacionalne drame
„Knjiga na (s)ceni“ je evropski književni festival zbog kog će u Beograd doći više od 20 autora, i koji će biti održan zahvaljujući pomoći inostranih kulturnih centara
Organizam se više ne posmatra na uobičajen način, već kao društvo ćelija koje su tokom duge organske evolucije uspostavile stabilnu saradnju. Dakle, posmatran u evolucionoj perspektivi, rak se pojavljuje kao suparnik kojeg možda ne možemo da eliminišemo, budući da je on ostatak prirodne istorije u kojoj smo nastali. Zato je verovatno bolje da ga prihvatimo kao legitimnog dvojnika sa kojim valja živeti. Nastojanja u savremenoj medicini da se ova bolest drži pod kontrolom kao i neke druge hronične bolesti upravo idu u tom pravcu
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!