
Beograd
I Martovski festival će biti odložen
"Vreme" saznaje da, kao i Fest, i ovogodišnji Martovski festival neće moći da se održi u zakazanom terminu. Razlog je isti: Skupština grada nije obavila svoj deo posla
Peti GRRR!
Po peti put u okviru festivala autorskog stripa GRRR!, na nekoliko lokacija u gradu, Pančevo će od 29. aprila do 9. maja biti domaćin okupljanja strip autora, izdavača i teoretičara. Pored glavnog programa (koji uključuje izložbe, razgovore, projekcije, koncerte), vezanog za galerijske prostore Centra za kulturu Pančevo (među kojima je i Galerija savremene umetnosti), festival ima i prateći program, koji će se odvijati u nekoliko gradskih prostora – od kluba Arhiv i Studija 21 do poslastičarnice Popović. Među ovogodišnjim izložbama je i pregled savremene strip scene u Srbiji. Među gostima festivala je Chuck Sperry, predstavnik dizajnerskog tima Firehouse iz San Franciska, koji se ubraja među nejznačajnije kreatore rok plakata na svetskoj sceni. Iz Lisabona dolazi Rita Braga, muzičarka i strip crtačica, koja će održati koncert i izložiti ne samo svoje, već i radove svog dede (Ruy Braga) i pradede (Antonio Braga), čiji će radovi prvi put biti izneti iz privatne arhive! Izložbu posvećenu naslovnim stranama strip izdanja u Italiji šezdesetih godina priređuje Andrea Plazzi, strip kritičar, urednik i teoretičar. Takođe zanimljiva izložba posvećena je odjecima na produkciju Walta Disneya u istočnoevropskim zemljama do vremena hladnog rata. Priređivač ekskluzivno za ovu priliku nastale izložbe je Dider Ghez, istoričar i teoretičar popularne kulture iz Pariza. Specijalitet festivala je i izložba originalnih tabli stripa Dikan, koji od 1969. godine crta Lazar Sredanović. U okviru razgovora o savremenom strip izdavaštvu u Evropi učestvuju gosti iz Mađarske, Italije, Grčke, Velike Britanije, Slovenije i Austrije. Ovogodišnje izdanje GRRR! festivala biće obogaćeno i nekolicinom jedinstvenih izložbi kao što su „Kućna produkcija časopisa u Srbiji“, u okviru koje će biti prikazani fanzini i unikatna kućna izdanja, od godine 1926. do danas, kao i izložba posvećena delima inspirisanim junacima Walta Disneya u Srbiji (uglavnom anonimnih autora), uključujući i raritetne „kuvarice“ iz tridesetih godina, na kojima se pojavljuju Miki i Mini Maus.
Foto–rimejk Snežane Ristić
U beogradskoj galeriji Žad Muzeja primenjene umetnosti, u utorak veče otvorena je izložba fotografija „Kuća Zloković – foto remake Snežane Ristić“. Reč je o fotografijama „prve moderne kuće u Beogradu“, kuće arhitekte Milana Zlokovića, izgrađene 1927/28. godine u tadašnjoj Prestolonaslednikovoj ulici, a današnjoj Internacionalnih brigada, na Neimaru. Sačuvano je nekoliko fotografija ove kuće iz 1929, koje su pripisane samom Milanu Zlokoviću, koji je kuću projektovao i izgradio za sebe, na kojima se ta kuća vidi sa donje strane – iz ulice Janka Veselinovića na koju izlazi spuštajući se niz relativno strmu i kratku padinu, dve-tri su snimljene na terasi, a neke nam pokazuju enterijer iz onog vremena. Vide se i ljudi: Milan Zloković, gđa Zloković, mali sin Đorđe… Oktobra 2004, Snežana Ristić je fotografisala ovu kuću 75 godina posle Zlokovića. U njoj danas živi sin Milana Zlokovića, Đorđe – redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti i profesor Beogradskog univerziteta u penziji – sa suprugom.
Danas ova kuća izgleda „drugačije, ali isto“, okružena izdancima specifičnog beogradskog urbanizma, drvećem i drugim rastinjem. Vremenom, raznorazni sociokulturni, istorijski, politički i ekonomski uslovi nataložili su tragove na Zlokovićevom zdanju. Kako je rečeno o ovim fotografijama: „Kontekst – taj izazov svakom arhitekti – i te kako ume da uzvrati udarac. No nije li svako mjesto naših gradova poprište zločina? Nije li svaki prolaznik počinitelj? Nije li na fotografu da na svojim slikama otkriva krivnju i obilježi krivca? Uporedo, dva fotografska pogleda razdvojena prosečnim ljudskim vekom otvaraju i zatvaraju puteve. Da li se u izgledu kuće sa Zlokovićevih fotografija naslućuje kako će ona stariti? I da li se iz današnjih čita njena prošlost? Kako god, između ta dva ni bliska ni daleka trenutka, stoji čovek. Svi mi.“
"Vreme" saznaje da, kao i Fest, i ovogodišnji Martovski festival neće moći da se održi u zakazanom terminu. Razlog je isti: Skupština grada nije obavila svoj deo posla
Učestvovati na Pesmi za Evroviziju i javno, na nacionalnom programu, pokazati svoj stav kao znak protesta, rizikovati da će tvoja pesma zbog toga dobiti manje glasova, kao i da ćeš sutra snositi posledice na poslu, možda je čak i jači gest nego odustati
“Veliki Danilo Kiš jednom je prigodom napisao kako ne želi živjeti u miru sa čitavim svijetom, već sa samim sobom, a to je negdje okvirno i moja deviza, s tim da bih ja još samo nadodao kako bi se vjerojatno već odavno predao da imam kome. Shodno tomu, da li će crkveni mehanizam na ovim prostorima postati nešto više od križarskog pohoda na slobodu duha, te da li će političke strukture ovdje biti ikad više nešto drugo od, načelno, kriminalnih, mene ne opterećuje odviše, ali sam siguran da doprinositi njihovu porazu, svaki dan u svakom pogledu, i te kako ima smisla – mišlju i djelima”
Princeza Ksenija od Crne Gore, Crnogorsko narodno pozorište, režija Radmila Vojvodić
Srpskoj omladini, Dimitrije Tucović, tekst i režija Zlatko Paković, Puls tetar, Lazarevac
Intervju: Predrag Voštinić, aktivista Lokalnog fronta iz Kraljeva
Sloboda se već desila Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve