Večeras počinje takmičarski program Sarajevskog filmskog festivala, najvećeg i najvažnijeg u regionu. Na njemu će biti svetske premijere igranih filmova „Među bogovima“ Vuka Ršumovića, „Majka Mara“ Mirjane Karanović i studentskog filma „Miris sveže farbe“, a videće se i serije „Sablja“ i „Nobelovac“
„Srećan rođendan svima nama, jer je ovo naš festival. Nadam se da ćete uživati u filmu koji smo snimili prošle godine. I ako budete uživali onoliko koliko i mi dok smo ga snimali, uživaćete mnogo!“, rekao je sinoć Danis Tanović, reditelj filma Nakon ljeta kojim je otvoren jubilarni, 30. Sarajevo film festival.
Za nagradu „Srce Sarajeva“, do 23. avgusta takmičiće se 53 filma. Tri će biti prikazana van konkurencije, a na programu su i 134 regionalna ostvarenja što govori da je Sarajevo film festival (SFF) najvažnija platforma za sve one koji se u ovoj regiji bave filmom.
Foto: Promo/Obala art CentarEkipa filma „Nakon ljeta“
Večeras počinje takmičarski program sa slovenačkim ostvarenjem Obiteljska terapija, potom s Berlinskog festivala stiže Velika sedmica, regionalnu premijeru imaće grčki Arkadija,Sveti elektricitet opet regionalnu posle Lokarna, Selo pokraj raja bio je u Kanu, kao i film iz Ukrajine Redakcija, pa slede Tri kilometra.
Svetsku premijeru imaće filmovi iz Srbije Među bogovima Vuka Ršumovića, i drugo rediteljsko ostvarenje Mirjane Karanović, u kom igra i glavnu ulogu Majka Mara.
U konkurenciji za kratki film je 12 regionalnih ostvarenja, sa tri svetske i dve međunarodne premijere. U Dokumentarnom programu takmiči se 19 filmova s osam svetskih premijera, a u Studentskom filmu – 15, među kojima će svetsku premijeru imati i film rediteljke i scenaristkinje Nađe Petrovič Miris sveže farbe.
Predsednik žirija je Pol Šreder, reditelj i scenarista, a članovi su Sebastijan Kavaca, glumac, Una Gunjak, rediteljka, scenaristkinja i montažerka, Juho Kuosmanen, reditelj i scenarista i Noomi Rapace, glumica i producentkinja.
Ovdašnjoj javnosti je posebno zanimljiv program „Pretpremijera serija“ u kome će, među sedam serija s područja bivše Jugoslavije, biti i Sablja Vladimira Tagića i Gorana Stankovića o događajima u Srbiji iz 2003. godine, kada je ubijen srpski premijer Zoran Đinđić.
Iz Srbije, u ovom programu će biti i serija Nobelovac Tihomira Stanića, Vladimira Roganovića i Ivana Velisavljevića u režiji Tihomira Stanića i Borisa Simovića, o nekoliko meseci Ive Andrića od trenutka kad je saznao da je dobio Nobelovu nagradu.
Sarajevo film festival je počeo, sme se reći, iz ratnog bioskopa napravljenog u Akademiji scenskih umjetnosti u koji se ulazilo kroz rupu u zidu, i za koji je čuo Marko Miler jedan od organizatora Švajcarskog filmskog festivala Lokarno, doneo im filmove celokupnog programa, i podstakao ih da i sami naprave festival.
Nekoliko reditelja je ponudilo filmove za prvo izdanje festivala, 1995 godine, među njima i Milčo Mančevski. On je doputovao iz Njujorka i doneo traku svog filma Pre kiše koji je u tom momentu imao tridesetak nagrada pa i „Zlatnog lava“ u Veneciji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Da li bi ste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!