Večeras počinje takmičarski program Sarajevskog filmskog festivala, najvećeg i najvažnijeg u regionu. Na njemu će biti svetske premijere igranih filmova „Među bogovima“ Vuka Ršumovića, „Majka Mara“ Mirjane Karanović i studentskog filma „Miris sveže farbe“, a videće se i serije „Sablja“ i „Nobelovac“
„Srećan rođendan svima nama, jer je ovo naš festival. Nadam se da ćete uživati u filmu koji smo snimili prošle godine. I ako budete uživali onoliko koliko i mi dok smo ga snimali, uživaćete mnogo!“, rekao je sinoć Danis Tanović, reditelj filma Nakon ljeta kojim je otvoren jubilarni, 30. Sarajevo film festival.
Za nagradu „Srce Sarajeva“, do 23. avgusta takmičiće se 53 filma. Tri će biti prikazana van konkurencije, a na programu su i 134 regionalna ostvarenja što govori da je Sarajevo film festival (SFF) najvažnija platforma za sve one koji se u ovoj regiji bave filmom.
Foto: Promo/Obala art CentarEkipa filma „Nakon ljeta“
Večeras počinje takmičarski program sa slovenačkim ostvarenjem Obiteljska terapija, potom s Berlinskog festivala stiže Velika sedmica, regionalnu premijeru imaće grčki Arkadija,Sveti elektricitet opet regionalnu posle Lokarna, Selo pokraj raja bio je u Kanu, kao i film iz Ukrajine Redakcija, pa slede Tri kilometra.
Svetsku premijeru imaće filmovi iz Srbije Među bogovima Vuka Ršumovića, i drugo rediteljsko ostvarenje Mirjane Karanović, u kom igra i glavnu ulogu Majka Mara.
U konkurenciji za kratki film je 12 regionalnih ostvarenja, sa tri svetske i dve međunarodne premijere. U Dokumentarnom programu takmiči se 19 filmova s osam svetskih premijera, a u Studentskom filmu – 15, među kojima će svetsku premijeru imati i film rediteljke i scenaristkinje Nađe Petrovič Miris sveže farbe.
Predsednik žirija je Pol Šreder, reditelj i scenarista, a članovi su Sebastijan Kavaca, glumac, Una Gunjak, rediteljka, scenaristkinja i montažerka, Juho Kuosmanen, reditelj i scenarista i Noomi Rapace, glumica i producentkinja.
Ovdašnjoj javnosti je posebno zanimljiv program „Pretpremijera serija“ u kome će, među sedam serija s područja bivše Jugoslavije, biti i Sablja Vladimira Tagića i Gorana Stankovića o događajima u Srbiji iz 2003. godine, kada je ubijen srpski premijer Zoran Đinđić.
Iz Srbije, u ovom programu će biti i serija Nobelovac Tihomira Stanića, Vladimira Roganovića i Ivana Velisavljevića u režiji Tihomira Stanića i Borisa Simovića, o nekoliko meseci Ive Andrića od trenutka kad je saznao da je dobio Nobelovu nagradu.
Sarajevo film festival je počeo, sme se reći, iz ratnog bioskopa napravljenog u Akademiji scenskih umjetnosti u koji se ulazilo kroz rupu u zidu, i za koji je čuo Marko Miler jedan od organizatora Švajcarskog filmskog festivala Lokarno, doneo im filmove celokupnog programa, i podstakao ih da i sami naprave festival.
Nekoliko reditelja je ponudilo filmove za prvo izdanje festivala, 1995 godine, među njima i Milčo Mančevski. On je doputovao iz Njujorka i doneo traku svog filma Pre kiše koji je u tom momentu imao tridesetak nagrada pa i „Zlatnog lava“ u Veneciji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!