
Kultura sećanja
Vlada Divljan dobija bistu u Zagrebu
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Pozorište na Terazijama čeka formiranje Gradske skupštine koja treba da izabere njihovog novog direktora, a među pet kandidata je i sadašnji v.d. direktor te kuće Rade Marjanović
Pozorište na Terazijama je u interregnumu, čije očekivano vreme trajanja zavisi od nove Skupštine Grada koja takođe čeka da bude formirana.
Ona prethodna, čija je nadležnost prestala sa decembarskim izborima, raspisala je Javni konkurs za direktora Pozorišta na Terazijama 8. decembra. Narednih deset dana, koliko je trajao rok konkursa, javilo se pet kandidata. Upravni odbor pozorišta je obavio razgovore sa svakim od njih i uradio je sve stalo što je trebalo, i predao je svoj zapisnik osnivaču, Skupštini grada Beograda.
„Mi smo svoj deo posla odradili na vreme, ništa više ne zavisi od nas, i sad možemo samo da čekamo“, kaže za „Vreme“ Rade Marjanović još uvek vršilac dužnosti direktora, i nabraja da se čeka „nov saziv Skupštine, pa zatim početak njihovog rada i sednica na kojoj ćemo mi doći na dnevni red“.
Kaže i da ovo međustanje „ne utiče na rad pozorišta, jer ja obavljam dužnost direktora sve do razrešenja“.
Rade Marjanović je jedan od pet kandidata koji su se javili na konkurs. Osim njega, za mesto čelnika Pozorišta na Terazijama konkurišu i glumac ove kuće Nikola Bulatović, glumac Narodnog pozorišta i Dimitrije Ilić (bio je pomoćnik direktora Drame), zatim Vladimir Dekić (bio je tehnički direktor Jugoslovenskog dramskog , producent Bemusa, i u dva mandata direktor Ansambla „Kolo“), i Ivan Ilić (docent na Fakultetu muzičkih umetnosti, saradnik Pozorišta na Terazijama kao dirigent i autor).
„Ne obraćam pažnju na čekanje. Radim jedino što treba, a to je svoj posao. Znači, sve je po starom i kako treba“ kaže Rade Marjanović.
Za v.d. direktora imenovan je krajem decembra prošle godine. Tokom pola veka karijere ostvario je uloge u pozorišnim predstavama – najviše Na Terazijama, filmovima i TV serijama, a najpoznatiji je po ulogama u kultnim mjuziklima. Bio je i član Upravnog odbora Pozorišta na Terazijama u tri mandata (u jednom i predsednik).
Kako je rekao u jednom intervjuu, tokom ratnih devedesetih osetio je da previše igra, a da umetnost nema snage da zaustavi zlo i ludilo, pa je u Kragujevcu otvorio prvu privatnu pekaru. „Ljudi su čekali vruć hleb u koloni. Posle sam otvorio još jednu pekaru, i obe su odlično radile dok nije došlo vreme kada je uslov za biznis bio da se uđe u političku partiju, pa sam se vratio glumi. Tako sam ja odužio obavezu prema narodu, dao sam mu hleba i igara“, govorio je Marjanović.
Kada je pre godinu dana imenovan za v.d. direktora, kulturna javnost i ansambl ove kuće, smatrao je da je Marjanović pravi čovek na pravom mestu.
Sada se neće iznenaditi ako Skupština grada ne imenuje najboljeg nego najpogodnijeg čoveka za direktora Pozorišta na Terazijama.
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve