U predstavi igraju Vojislav Brajović, Miki Manojlović, Sloboda Mićalović, Branka Petrić, Nikola Rakočević, Miloš Samolov i Marta Bogosavljević.
Baveći se večnim temama međuljudskih odnosa u pozorištu, u prostoru istovremene razmene najintimnijih pojedinosti i surove činjenice postojanja jasne hijerahije u javnom poslu ovisnom o uspehu pojedinca, Harvud nas suočava sa onim graničnim situacijama u kojima se taština i njeno preterano ispoljavanje ili pomalo licemerno zatomljavanje dotiču krupne savremene i svevremene teme dominacije i potčinjenosti, jarko prisutne i bolno vidljive u globalnoj svakodnevici današnjeg društva.
Tajna uspeha tog komada počiva u obilju humora koji nije tek začin dramskim situacijama, nego sama suština života u pozorištu, ali i svojevrsnog „pozorišta u životu“.
„Korporativna bajka“
U Ateljeu 212 počele su probe nove predstave „Korporativna bajka“, Veljka Mićunovića i Slobodana Obradovića, po ideji braće Darden, u režiji Veljka Mićunovića.
U predstavi igraju:Jovana Gavrilović, Filip Hajduković, Bojan Žirović, Hana Selimović, Natalija Stepanović, Ljiljana Dragutinović, Dejan Dedić, Uroš Jakovljević i Milica Stefanović.
Foto: Promo/Atelje 212Proba „Korporativne bajke“
„Korporativna bajka“ je priča o Sandri, radnici kol centra koju sistem proglašava viškom. Njen prestup je što njen glas nije dovoljno „veseo i optimističan“, ali i što je koristila mogućnost za bolovanje. Njene kolege zaposleni suočeni su sa neljudskim ultimatumom: ukoliko ona ostaje zaposlena, oni gube novac. U svakom slučaju, sistem ih tera da se opredele – za profit ili za čoveka.
Premijera je planirana za sredinu maja na sceni „Mira Trailović“.
„Crno zlato“
U Beogradskom dramskom pozorištu 14. marta biće premijerno izvedena predstava „Crno zlato“ po tekstu Dejana Dukovskog, u režiji Olivera Frljića.
U predstavi igraju Milutin Milošević, Nataša Marković, Anja Ćurčić, Jana Milosavljević, Milan Zarić, Amar Ćorović, Bojana Stojković, Ljubomir Bulajić i Ana Janković.
U „Crnom zlatu“ Dukovski dramski fokus stavlja na porodicu zahvaćenu višestrukim tranzicijama — društvenim, političkim, etičkim, ali i rodnim. Obećani prelaz iz jednog u drugi politički sistem nije se nikada dovršio.
Dominantne vrednosti našle su se u vakuumu između onoga što je bilo i onoga što je trebalo doći. Umesto tog obećanog sutra, u ovu dramu dolazi neznanka Angela – uspešna poslovna žena, naše gore list – koja sada živi u Španiji.
I dok ulazi u zapletenu mrežu porodičnih odnosa koji su opterećeni odlaskom sina Angela, postupno se razotkriva da je ona zapravo taj „izgubljeni sin“.
Frljić je na konferenciji za novinare u BDP-u rekao da je predstava „neka vrsta lakmus papira koji pokazuje gde su nam društva danas“.
Ocenivši da autor teksta Dejan Dukovski ima kontinuitet u analizi naših prostora i njihovih anomalija, Frljić je dodao da mu je žao što se nisu sreli ranije, ali da nije loše što sad sarađuju u fazi u kojoj je „manje ljut na svet i sebe“.
Frljić je ocenio da „Crno zlato“ ima zanimljiv dramturški model i da je Dukovski napravio „jednu vrstu tragedije iza svih žanrovskih maski, dok likovi operišu sa tragičnim neznanjem“.
Dukovski je komad opisao kao tragikomediju, a tekst je posvetio svom profesoru dramaturgije Goranu Stefanovskom (1952-2018) istakavši da mu duguje puno i da je puno od njega naučio, ne samo o drami.
Kako je navedeno, Dukovski dramski fokus stavlja na porodicu zahvaćenu višestrukim tranzicijama – društvenim, političkim, etičkim, ali i rodnim, odnosno u porodične odnose opterećene odlaskom sina Angela ulazi poslovna žena Angela, koja dolazi iz Španije, i postepeno se razotkriva da je to zapravo taj „izgubljeni sin“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima
„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra
U rimskom Museo del Genio u toku je retrospektiva francuskog fotografa Robera Duanoa za čiju se fotografiju "Poljubac" iz 1950, tek 42 godine kasnije otkrilo da nije nastala spontano
Dokumentarac „Gospodin Niko protiv Putina“ Pavela Talankina nagrađen Oskarom, prikazan je premijerno i u Srbiji. U Rusiji je zabranjen, jer promoviše ekstremizam i terorizam
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!