img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam – P. D. Džejms (1920–2014)

Pesnik-detektiv i deca čovečanstva

03. decembar 2014, 12:08 Muharem Bazdulj
Copied

Jedna od najvažnijih autorki kriminalističkog žanra i "majka" Adama Dalgliša, amblematske figure detektivskog romana, umrla je prošle nedelje u svojoj devedeset četvrtoj godini

U jednom od silnih nekrologa koji su proteklih dana objavljeni po anglosaksonskoj štampi za pokojnu se književnicu P.D. Džejms, iza koje osim omanje police knjiga koje je napisala ostaju djeca, unučad i praunučad, kaže da je bila opsjednuta smrću, ali je svoj život, usprkos tome, živjela dobro i herojski. Žena koja je zahvaljujući svom pisanju dobila titulu baronese, koja bukvalno pola stoljeća (od 1964. godine sve do smrti) bila udovica, dok joj je decenijama prije toga muž bio u psihijatrijskoj bolnici, pa je sama izdržavala porodicu (imali su dvije kćerke), počela je da piše i objavljuje relativno kasno. Ipak, P.D. Džejms (pravim imenom Filis Doroti) zauzela je važno mjesto na porodičnom stablu „engleskog krimića“, onog čija je rodonačelnica Agata Kristi. Ozbiljni književnokritički autoriteti već decenijama trube kako književnice poput P.D. Džejms ili Rut Rendel ne treba ograđivati u zabran žanra, jer se radi o autorkama čiji romani, u bilo kojem kontekstu, spadaju u vrhove gornjeg doma savremene proze pisane na engleskom jeziku. Uostalom, neko je dobro kazao da bi i Dostojevskog, da je kojim slučajem živio u drugoj polovini dvadesetog vijeka, proglasili piscem krimića.

ČETRNAEST NASTAVAKA: P.D. Džejms je za života objavila više od dvadeset knjiga, u velikoj većini romana. Ključno mjesto u njenom opusu zauzima četrnaest romana u kojima je glavni lik inspektor Adam Dalgliš. U mnogo čemu Dalgliš je paradigma engleskog tipa detektiva, varijacija na likove iz romana Agate Kristi i sličnih spisateljica. Dalgliš, međutim, nije slobodni strelac, nego je policajac. Isto tako, Dalgliš nije tek nekakav marginalac sa umjetničkim senzibilitetom; on je, osim što je detektiv, takođe i poznat i priznat pjesnik. P.D. Džejms vrlo vješto isprepliće Dalglišov privatni život sa svakim od slučajeva koji rješava. Isto tako, kroz različite knjige provlače se isti epizodni likove, uglavnom Dalglišove kolege iz policije sa zanimljivim i napetim životnim pričama. Napisala je P.D. Džejms takođe i dva romana u kojima je glavna junakinja Kordelija Grej, kao i tri koja se ne uklapaju tako lako i tako brzo u njenu whodunit poetiku.

FILM I TELEVIZIJA: Kao i većina klasičnih britanskih krimića, i knjige P.D. Džejms predstavljale su neizostavan izazov za televizijske adaptacije. Dvadesetak godina nakon što je ona počela da objavljuje svoje knjige, televizija počinje da ih ekranizuje (P.D. Džejms počinje da objavljuje romane početkom šezdesetih, a njihove televizijske obrade izlaze pred gledaoce početkom osamdesetih.) U rasponu od skoro dvije decenije, gotovo svi njeni romani sa Adamom Dalglišom u glavnoj roli prilagođeni su televizijskom formatu. To, međutim, nije sve. Distopijski izlet P.D. Džejms, njezin roman Deca čovečenstva iz 1992, naime, filmovan je četrnaest godina kasnije. Režije se poduhvatio jedan od globalno najperspektivnijih filmskih umjetnika današnjice: Alfonso Kuaron. U glavnim ulogama su nastupili Klajv Oven, Majkl Kejn te Džulijen Mor. Naposljetku, BBC je prošle godine ekranizovao i posljednji roman P.D. Džejms, objavljen 2011, Smrt stiže u Pemberli, izvrstan trilersko-kriminalistički nastavak čuvenog romana Džejn Ostin o gordosti i predrasudama, sjajan spoj ponešto postmodernističke ideje i žanrovske realizacije.

PREVODI: Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, P.D. Džejms iz nekog razloga dugo nije bila prevođena kod nas. Ovdašnjim čitaocima otkriva je krajem osamdesetih godina zagrebačka Mladost prevodima romana Sklonost prema smrti te Crna kula. Devedesetih je u Zagrebu objavljuje Znanje, a poslije 2000. Vuković&Runjić te Profil. U Hrvatskoj je, dakle, preveden dobar dio njenog opusa, dok u Srbiji to nije slučaj. U posljednje vrijeme njena djela ovdje objavljuje Laguna. Od četrnaest romana sa Adamom Dalglišom kao glavnim junakom, ova izdavačka kuća je objavila dva: Prekrijte joj lice i Ubistveni um. Reč je zapravo o prva dva njezina romana, izvorno objavljena 1962. i 1963. godine, dva romana u kojima se prvi put uopšte susrećemo sa Adamom Dalglišom, dva romana u kojima se izvorno skicira profil njegovog nezaboravnog lika. Oni koji nisu ranije čitali ovu grande damu svjetskog krimića imaju, dakle, priliku da krenu od početka, a Laguna će valjda da nastavi, lijepo i hronološki, da objavljuje njene uzbudljive i sugestivne romane.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

NIN-ova nagrada

19.januar 2026. Sonja Ćirić

Darko Tuševljaković: Zašto se ne bi pisalo i o Jugoslaviji

Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Darko Tuševljaković, čiji roman „Karota“ preispituje vreme Jugoslavije, kaže da je to osetljiva i teška tema, kod nas dobro poznata, i da će se o njoj uvek pisati

Ministar Selaković

18.januar 2026. Sonja Ćirić

Konzervatori: Zašto ministar Selaković laže o zaštiti manastira Žiča

Ministar kulture Nikola Selaković je predložio da četiri muzejska predmeta dobiju status zaštite, a optužio konzervatore da su ga oduzeli Žiči, te da su kočničari zaštite naše baštine. Konzervatori RZZSK imaju dokaze da je sve suprotno

Kadrovi

18.januar 2026. S. Ć.

Bitef je dobio novi Odbor i predsednika Spasoja Ž. Milovanovića

Dramaturg Spasoje Ž. Milovanović, novi je predsednik Odbora Bitefa. Voli brzu vožnju, pa Narodno pozorište u Nišu gde je do skora bio direktor, mora da plati kaznu

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure