img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Otuđeni govor

29. jun 2005, 23:16 Ivan Medenica
Copied

No name: Snežana, prema drami Snežana Roberta Valzera;
režija Bojan Đorđev,
igraju Sena Đorović, Nataša Marković, Ljubomir Bandović, Slobodan Pavelkić, Malo pozorište "Duško Radović"

Najtačniji uvid u suštinu predstave No name: Snežana Malog pozorišta „Duško Radović“ pruža sledeća replika: „pričanje je jedini greh koga ovde ima“. I, zaista, glavni „greh“ ove predstave je pričanje (govor, diskurs…), koje se, kroz barokno razigravanje i variranje, otuđuje od dramske radnje i likova, te postaje autonomni entitet – istovremeno i označitelj i označeno. Ovaj eksperiment na planu forme, koji sprovodi autorska ekipa, nije proizvoljan, jer je jezička igra glavna odlika i komada Snežana švajcarskog autora iz prve polovine XX veka, Roberta Valzera. To dvostruko govorno otuđenje – i u tekstu i u predstavi – bilo je mogućno zato što je sama bajka o Snežani opštepoznata, pa ne postoji dramaturška potreba da se elaboriraju priča i njeni protagonisti. Uostalom, i bez jezičkog otuđenja, Valzerova drama bila bi nekako distancirana, jer ona razvija dramsku situaciju koja se dešava posle kraja poznate bajke braće Grim; u jednoj od prvih scena predstave, zatičemo Snežanu kako optužuje maćehu da ju je trovala.

Dodatno udaljavanje govora od dramske radnje i likova (kažemo dodatno zato što smo videli da ono postoji i u samom tekstu) postignuto je jasnim i izoštrenim konceptom reditelja Bojana Đorđeva. Penjanje na „trospratno“ postolje za dodelu sportskih odličija označavalo je podelu predstave na tri dela, a svaki od tih delova bio je određen različitom govornom fakturom. U prvom delu govori se izrazito sporo, afektirano i artificijelno, u drugom delu se govori veoma glasno, uz česte i potpuno veštačke, nelogične i arbitrarne prekide (samo podizanjem ruke, glumci jedni druge zaustavljaju u pola reči), a u trećem delu se govori prebrzo. Glumački ansambl, koji čine Sena Đorović (Snežana), Nataša Marković (Kraljica), Ljubomir Bandović (Lovac) i Slobodan Pavelkić (Princ), bio je vrlo disciplinovan i tačan – što je velika retkost u našem glumištu nesklonom eksperimentima na planu teatarskog izraza – tako da se tekst, bez obzira na govornu fakturu (razvučeno, preglasno, usporeno), u svakom trenutku besprekorno razumeo. Da toga nije bilo, da su se ove govorne etide gubile u nerazumljivosti, ceo projekat ne bi imao nikakvog smisla.

Eksperimentalnost rediteljskog koncepta ne sastoji se samo u ovoj govornoj igri već i u problematizovanju samog fenomena scenskog predstavljanja. Predstava počinje dok publika još ulazi u salu, zavesa je sve vreme poluspuštena, Snežana se presvlači pred nama (pri tom, skida prepoznatljiv, Diznijev, pozorišni kostim svog lika): sva ta rešenja ukazuju da je namera ove predstave mnogo više ogoljavanje teatarskog mehanizma, nego njegovo stavljanje u pun pogon zarad postizanja scenske iluzije, razvijanja dramske priče i likova, itd. Taj efekat „deteatralizovanja“ postiže se i u sceni u kojoj Snežana i Kraljica, čini se ničim izazvano, zamene svoje uloge.

U okviru sistema koji sama postavlja, predstava No name: Snežana deluje prilično zaokruženo; jedino se politička osvešćenost ove adaptacije komada, koju njena autorka, Ana Vujanović, obznanjuje u svom propratnom tekstu, ne prepoznaje u samoj predstavi. Samo pojedina, izolovana scenska rešenja imaju ovakvu konotaciju: to što „zla maćeha“ govori hrvatskim jezikom predstavlja očito ironizovanje srpskih nacionalnih predrasuda, dok završna pojava suflerke, koja ravno i monotono čita tekst Kralja, verovatno označava potpunu otuđenost ideološke moći, njenu ispraznost, besmislenost… Predstava, doduše, obiluje brojnim referencama na savremenu kulturu i društvo (čemu doprinose i kostimi Maje Mirković i scena Siniše Ilića), ali one, ako uopšte uspeju da se probiju do publike, prevashodno vrše funkciju neobaveznog ironijskog namigivanja. Takav je, recimo, slučaj s duhovitom scenom u kojoj Nataša Marković, kao blazirana, lenja i dekadentna Kraljica, čita „Plejboj“ na čijoj je naslovnoj strani upravo glumičina fotografija.

To što se, u ovakvoj scenskoj postavci, adaptacija Valzerove drame ne pokazuje kao politična, dodatno potvrđuje početni utisak da predstava No name: Snežana Malog pozorišta „Duško Radović“ prevashodno funkcioniše kao eksperiment na planu teatarske forme – uspešan, ali samodovoljan (iako drama pruža osnovu za ovakav koncept, ipak se čini da bi on mogao da se sprovede i na bilo kojoj drugoj tekstualnoj osnovi). Možda bi utisak samodovoljnosti bio manji da je postavka bila iščašenija, smešnija i bezobraznija, da je gradila onaj neobičan efekat distance i prisnosti kakav pruža podjednako logoreično otuđen rad nemačkog reditelja i pisca Renea Poleša. Ipak, bez obzira na sve, ovaj projekt je značajan zbog radikalnog negiranja našeg pozorišnog mejnstrima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Film i politika

06.avgust 2025. Sonja Ćirić

Zašto na Festivalu u Vrnjačkoj banji dominiraju filmovi Željka Mitrovića

Ko zapravo politizuje Festival scenarija u Vrnjačkoj banji i da li je Srpska napredna stranka napravila festival za sebe i svoju kulturu

Leto

05.avgust 2025. S.Ć.

Avgust mesec muzičkih festivala

Barem desetak festivala različite muzike biće održano do kraja avgusta diljem Srbije, nekoliko njih čak i istovremeno

Tužilaštvo

05.avgust 2025. Sonja Ćirić

Dejan Stojiljković: Tužba protiv mene je puna čudnih koincidencija

Bivši niški odbornik tužio je pisca Dejana Stojiljkovića zbog nanesene duševne boli koja je trajala tri dana a počela, koicidencijom, dan nakon što je Stojiljković studentima predao svoju nagradu „11. januar“

Vrnjačka banja

04.avgust 2025. Sonja Ćirić

Marko Jovičić: Zar je trebalo da ne održimo festival scenarija

Producent šest od devet filmova Glavnog programa Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji je Željko Mitrović. Javnosti se to nije dopalo. Producent festivala Marko Jovičić kaže da nije imao drugu opciju

Cenzura

03.avgust 2025. S.Ć.

Rasno vređanje u filmu „Meri Popins“

Popularni film „Meri Popins“ sa Džuli Endrjuz nije za sve uzraste, zato što u njemu ima uvreda po rasnoj osnovi

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure