img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Otimanje iz okvira slike

05. oktobar 2022, 20:20 Lidija Marinkov Pavlović
fotografije: bosiljka zirojević lečić
Copied

Bosiljka Zirojević Lečić: Vibrantne forme – Galerija Ogranka SANU u Novom Sadu, Platoneum

Izložba najnovijih radova Bosiljke Zirojević Lečić, jedne od najaktivnijih umetnica srednje generacije i redovne profesorice Akademije umetnosti u Novom Sadu, predstavlja značajan proboj u autorskom izrazu, ali i vredan doprinos široj likovnoj sceni. Bosiljka Zirojević Lečić je umetnica čiji su radovi prepoznatljivi jer unutar konvencionalno shvaćene geometrijske apstrakcije, već godinama, dosledno i kontinuirano istražuje formalna svojstva slike, kombinujući pritom različite materijale i tehnike. Takva istraživačka orijentacija podrazumeva simultano zauzimanje dve danas veoma retke pozicije u polju slikarstva. Najpre, tu su načela Bauhaus prakse koja umetničkoj autonomiji pridružuju funkcije dizajna i principe industrijske proizvodnje. Isto tako, reč je i o izuzetno istančanom (i veoma ličnom) osećaju za materijalno i taktilno koji, u svojoj minimalistički promišljenoj izvedbi, dobija auru neponovljivosti tradicionalnog slikarskog originala.

Kao i u svojim prethodnim ciklusima (Ahromatske kompozicije, Meke forme, Oštre forme), umetnica i dalje radi sa tekstilom i, dominantno, sa vunenim štofom. To znači da su slike Bosiljke Zirojević Lečić radovi koji, pre nego što navuku formu “starog kvadrata slike” na blind ramu, najpre zahtevaju strpljivost i veštinu iskusne švalje. Međutim, ono što ove radove nesumnjivo smešta u domen vrhunskog slikarstva nisu tehnički elementi, već same procedure kreativnog čina. Naime, umetnica skicira, kroji, kolažira, spaja, kombinuje i sučeljava boje i oblike, “pripitomljava” materijal, menja i neretko odustaje od prvobitne zamisli, vođena isključivo osećajem za liniju, formu, format i ritam. Drugim rečima, prolazi kroz istu, nesigurnu i često rizičnu praksu kao i slikari koji koriste četke i boje. “I do samog kraja nisam sigurna kako će rad izgledati”, tvrdi umetnica. Čini sa da upravo na tom mestu, između stroge kontrole i neminovnog rizika, leži aktuelnost i savremenost najnovijih radova Bosiljke Zirojević Lečić.

foto Bosiljka Zirojević Lečić 3
…

Izložba Vibrantne forme donosi radikalniji iskorak u umetničkoj produkciji autorke. Umesto kombinacije strogih, ahromatskih materijala čije štepove i linije krojenja naglašava ili remeti crtačka intervencija, sada dobijamo intenzivni kolorit tople i čiste magente i narandžaste. Geometriju i arhitektoniku kompozicija čine isključivo šavovi i njihove senke, bez drugih intervencija. Vibrantni ton štofa, koji verovatno probija prihvatljivu vrednost u RGB skali boja, još je naglašeniji velikim formatom radova. Iz četvrtastog okvira slika “otimaju” se i “bodu” mali i oštri uglovi iskrojenih formi. U tom smislu, Vibrantne forme se na iznenađujući način približavaju pop-artu ili čak Mekim skulpturama Claesa Oldenburga. Međutim, retorika i značenje u slučaju novih slika Bosiljke Zirojević Lečić potpuno je drugačija.

Ako bismo se poslužili metaforičkom asocijacijom iz teorijskog polja, možemo ponuditi koncept prošivenog boda kao novog agenta, odnosno “označitelja bez označenog” koji omogućuje da tekst postane čitljiv. Subjekt je unutar govora jer ne može da napravi distancu, dok se perspektiva potpuno menja. Zbog toga prošiveni bod često deluje paradoksalno, neobično, iščašeno.

Novi radovi Bosiljke Zirojević Lečić upravo menjaju dosadašnji spokojan i meditativan ritam ličnog umetničkog izraza. Geometrijska podela prostora slike na neobičan način je narušena velikim šavovima koji podsećaju na unutrašnjost zimskog kaputa. Vibrantne forme uspevaju da uvuku posmatrača u svoj prostor i primoravaju ga da i sam porumeni, da viče, da dotakne i da se suoči sa oštrim uglovima od mekog štofa.

Nakon Novog Sada, Vibrantne forme putuju u Mađarsku i biće izložene u okviru međunarodnog sajma umetnosti Art Market Budapest, koji se održava od 5. do 9. oktobra 2022. godine kao deo projekta “Most Serbia”, u kome se, između ostalog, predstavljaju galerije iz Beograda, Novog Sada i Kragujevca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure