Sudbina festivala
Sva je prilika da Bitefa i Festa ove godine neće biti
Ovogodišnji, 59. Bitef bi trebalo da počne za petnaestak dana, a Fest za manje od mesec i po. O njima se, međutim, ćuti. Deluje kao da se čeka da vreme za njih iscuri

Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Laslo Krasnahorkai, mađarski pisac koji je juče dobio Nobelovu nagradu za književnost, dobro je poznat ovdašnjim čitaocima.
Izdavačka kuća „Rende“ je objavila dve njegove knjige. Roman „Satantango“ (1985), je priča o bezimenoj mađarskoj varošici i njenim ubogim grotesknim žiteljima zarobljenim u zamku sopstvene neodlučnosti da napuste svoju ustajalu zabit i krenu u potragu za boljom budućnošću, nagrađen je Bukerovom nagradom 2015. Poznat je i po istoimenom sedmočasovnom filmu mađarskog reditelja Bela Tara, za koji je Krasnahorkai pisao scenario. Prevodilac je Zoltan Moguščij.
Druga je zbirka priča „Ide svet“ o ljudima koji neprestano maštaju o napuštanju svakodnevice, ali nemaju hrabrosti da bilo šta promene u svojim trivijalnim životima, objavljena je 2019. Marko Čudić je za prevod ove knjige dobio nagradu „Miloš Đurić“.
Izdavačka kuća „Saturn“ objavila je roman „Melanholija otpora“ (1989), o Knezu kao entitetu „nevidljive nakaznosti“ koji je u Nemačkoj proglašen knjigom godine, i po kome je Bela Tar snimio film „Verkmajsterove harmonije“.
Sva tri naslova objavio je i „Dereta“. Trenutno je moguće kupiti samo „Melanholiju otpora“, druga dva su rasprodata.
Krasnahorkai je 2013. bio gost Beogradskog sajma knjiga, a 2019. festivala Krokodil.
S njim je tada razgovarao Marko Čudi o njegovoj književnosti ali i o aktuelnom društvenom trenutku koji je opisao kao “lutanje u bezvazdušnom prostoru u kojem dopuštamo da nas ponižavaju”. Te je večeri pred beogradskom publikom još jednom istakao “ljudsku glupost kao ključno oružje za uništavanje masa”.
Govorio je o “banalnosti vremena u kojem živimo” ali i o, kako je istakao, “ispraznom modernom svetu zaborava”. Od beogradske publike oprostio se čitajući odlomke iz knjige “Ide svet”.
Pre tri godine, Laslo Krasnahorkai je bio gost i na 16. Međunarodnom festivalu „Prozefest“ i Novom Sadu, gde mu je uručena nagrada „Milan Vidaković“.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!
Ovogodišnji, 59. Bitef bi trebalo da počne za petnaestak dana, a Fest za manje od mesec i po. O njima se, međutim, ćuti. Deluje kao da se čeka da vreme za njih iscuri

Snimak rušenja zgrade Evangelističke crkve u Titelu deo javnosti dočekao je sa zgražavanjem dok opština kaže da je ona tako zapuštena bila opasnost po bezbednost građana

U toku je jubilarni peti Festival scenskog pokreta i koreodrame (SPIK), Fakulteta umetnosti iz Kosovske Mitrovice. Završen je takmičarski deo - Grand pri je dodeljen duodrami „Gospodin i gospođa Smit“

Nakon što je po službenoj dužnosti učestvovao u donošenju lex specialisa kojim je omogućeno rušenje Generalštaba, ministar kulture Nikola Selaković je izjavio da se strane službe bore protiv rušenja Generalštaba jer ne žele da se zbližimo sa SAD

Fatem, mlada fotografkinja iz Gaze, poginula je nekoliko dana nakon što je dokumentarac o njoj „Stavi dušu na dlan i hodaj“ selektovan za Festival u Kanu. Film je režirala iranska rediteljka Sepide Farsi, i upravo se prikazuje na Slobodnoj zoni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve