img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige – Manje zlo, priredio Helmut Dubil & Gabriel Mockin

Nedovršiva analiza

25. maj 2006, 00:32 Ivan Milenković
Copied

Ovaj zbornik sugeriše najmanje jednu stvar: proučavanje totalitarnih režima nedovršen je i, možda, nedovršiv zadatak

Ako je Aušvic odmah posle Drugog svetskog rata, s razlozima koji se ne mogu dovesti u pitanje, postao oznaka za apsolutno zlo, Staljinova „brljanja“, Maova „lutanja“, Pol Potova polja smrti i uopšte „leva skretanja“ (kako se nežno govorilo), smatrana su, barem u tankoćutnim i uticajnim levičarskim krugovima, manje ili više (uglavnom manje) neprijatnim epizodama. Uprkos neospornim dokazima da intenzitet, širina i neopadajući entuzijazam kominističkog mahnitanja teško da zaostaje za ubilačkom nacističkom inventivnošću, komunizam se, svemu uprkos, ipak doživljavao kao manje zlo. Sa padom Berlinskog zida, međutim, iz komunističkih su arhiva poispadali neki papiri, svedočenja su postala iscrpnija, pitanja preciznija. Helmut Dubil i Gabrijel Mockin ponudili su tekstopiscima da na relativno malom prostoru pokušaju da situiraju uporednu priču o nacizmu i komunizmu, da pronađu repere i postave probleme s one strane lažnih dilema i eufimističkih izvrdavanja. Ishod je zbornik tekstova Manje zlo, usredsređena, visokokvalitetna knjiga u kojoj ćemo pronaći lucidna zdravorazumska razbijanja decenijama stvaranih čvorova laži, skrivanja i prećutkivanja, tanane metodološko-filozofske analize (Cvetan Todorov), odlučne politikološke eksplikacije sa jakom tezom (Zigfrid Sejšel), ali i neuverljiva, ovoga puta odveć zdravorazumska (Stiven Luks), žurnalistička (Ulrike Akerman), ili levičarska (Irving Volfart) oponiranja.

Gradirajući pitanja po nekakvom metodološkom prvenstvu, prvo bi, verovatno bilo da li se može govoriti o generičkom komunizmu, odnosno generičkom nacizmu? Već time što jasno razlikujemo evropske fašizme od nacizma, govoriti o rodnom fašizmu/nacizmu nije dovoljno opravdano. Komunizam je, međutim, sugeriše Martin Malia u uvodnom tekstu, postojao svugde gde je na vlasti bila lenjinistička partija koja zahteva ukidanje privatne svojine i tržišta, promoviše diktaturu institucija i komandnu ekonomiju i za svog neprijatelja, kao i fašizmi ili nacizam, ima liberalnu demokratiju, pa je utoliko, uprkos svim razlikama unutar komunističkog bloka, opravdanije govoriti o rodnome komunizmu. S druge strane, poređenje tih metastaza vlasti, dakle nacizma i komunizma, jednostavno je neizbežno, ali upravo na tom mestu nastaje čitav niz zapleta sa kojima se u briljantnom ogledu o sličnostima i razlikama dva totalitarizma, te metodološkim problemima poređenja, u koštac hvata Cvetan Todorov. Problemi se gomilaju na sve strane: nacistički bi egzekutori rado da se porede sa komunistima jer ih to, na određeni način, rehabilituje (nismo najgori); žrtve nacista, pak, poređenje odbijaju jer to ugrožava njihov status jedinstvenosti, ili poređenje smatraju svojevrsnim opravdanjem (ne ubijaju samo nacisti); komunistički egzekutori, razume se, poređenje odbijaju jer ga doživljavaju kao optužbu (nismo mi nacisti); najzad, žrtve komunizma poređenje prihvataju jer ga mogu upotrebiti kao optužbu (komunisti jednako nacisti). Ako se tome dodaju strahovite žrtve koje je Sovjetski Savez u Drugom svetskom ratu podneo u borbi protiv nacizma, ili se damo fascinirati komunističkom ideologijom koja insistira na jednakosti svih ljudi (osim, dabome, klasnih neprijatelja), a za razliku od fašizma koji počiva na jasno hijerarhizovanom društvu, uz neizbežne rasističke konotacije, stvar se dodatno komplikuje. No, čak i kada je otpor upoređivanju razumljiv, pa i prihvatljiv na privatnom, individualnom ili psihološkom planu, istoričari i teoretičari pred tim otporom, sugeriše Todorov, ne smeju da popuste: analiza je nezamenljiva.

Polazeći od nacizma kao „mere apsolutne nečovečnosti“, Stiven Ešhajm će se zapitati da li je „gradacija zla“ moguća, problem prebacujući na evropocentričnu perspektivu odnosa prema tom pitanju, što znači da iz evropske perspektive Pol Potovo divljaštvo, ako ni zbog čega drugog a ono zato što se odigralo tako daleko od naših, evropskih očiju, nije privuklo toliko pažnje koliko ono što se događalo u srcu Evrope. Pomalo nošen istom idejom Dan Diner će u zanimljivom, premda ne i neproblematičnom tekstu o ulozi nacije u totalitarnim režimima, primetiti da je etnija nužna za kolektivno pamćenje, što će reći da je veća usredsređenost na nacizam uslovljena i time što su nacisti nasrnuli na Jevreje, dakle na nacionalnu formu, dok su komunisti, već prema sopstvenom (samo)razumevanju, manje pažnje obraćali na etniju (oni su, naime, ubijali manje selektivno). Gabrijel Mockin kreće se u sličnom registru. No, za razliku od Dinera i Mockina, određeni je broj autora skloniji zdravorazumskom viđenju stvari, pa veću ozlojeđenost na nacizam vide, naprosto, u tome što se o njemu, kao poraženom poretku, zna gotovo sve, za razliku od komunizma koji ne samo da nije poražen na način nacizma, već u Kini i dalje cveta hiljadu cvetova.

Zigfrid Mojšel, u snažnom tekstu bez ijednog suvišnog koraka, daje precizno i izvanredno upotrebljivo razlikovanje totalitarnih režima kroz analizu pojmova harizmatičnosti, harizmatizacije, normativnog stanja, sakralizacije, odnosno razlike između supstantivne racionalnosti, svojstvene totalitarnim režimima i formalne racionalnosti, svojstvene liberalnim demokratijama. Žan-Luj Margolen, jedan od autora Crne knjige komunizma, u potresnom ogledu o azijskom komunizmu otkriva nastanak i učinke spirale zla. Staljin je, naravno, bio surov, ali prema stručnim opservacijama Mao Cedunga – nedovoljno. Zbog toga je Mao odlučio da ne ponovi Staljinovu popustljivost i kolebanja te da stvar malo zategne, onako kineski, kultur-revolucionarno i uz kineski ošamućujuće brojke. No, iz perspektive Pola Pota i Mao je podbacio, pa je, učeći na tuđim greškama, „dobri vođa“ dodatno radikalizovao sumanute zahteve.

Uz još nekoliko dragocenih tekstova (Džefri Herf, Helmut Dubil, Rut Ben-Giat), ovaj zbornik sugeriše najmanje jednu stvar: proučavanje totalitarnih režima nedovršen je i, možda, nedovršiv zadatak.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure