img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert – Arsen i Matija Dedić na Kolarcu

Nauk o odlasku

23. novembar 2011, 21:25 Dragan Kremer
foto: ivan šepić
Copied

Prisutna mrva njegove ukupne publike ga je nakon nastupa na "Kolarcu", prisno i pristojno, ispratila jugom stajaćih aplauza

S odmaklim godinama i/ili bolestima, više se ni u šali ne propuštaju nastupi velikana kakav je u svojoj oblasti pre mnogih drugih Arsen Dedić bio i ostao. Otkada se na dostojan način koncertima u Domu sindikata proleća 2005. vratio i na našu scenu, Arsen je ovde uknjižio nekoliko sitnih/gostujućih pojavljivanja, pa i tzv. korporativna (zatvorenog tipa, za poslovne skupove velikih firmi), ali je nedostajao njegov pravi, potpuni autorski nastup. Utoliko je i iznenadilo da je za takav najzad-koncert izabrana razmerno mala (manje od 900 sedišta), mada neosporno akustična i imponujuća ‘klasičarska’ sala Kolarčeve zadužbine, pa su ulaznice (za tzv. ex-YU izvođače po visokoj ceni, 2200–2500 din.) rasprodate ekspresno. S druge strane, već i sam naziv događaja – kao saradnje oca i sina – usmerio nas je na intimistički ugođaj; uostalom, A. Dedić odavno može kako god mu se prohte.

Postavka makar malog broja prisutnih da povlašćeno sede po obodima pozornice već naglašava unplugged pristup, a kućno-radnu opuštenost dopustili su i Matijini znani džezersko-improvizatorski kvaliteti, u poređenju s npr. dugogodišnjom klavirskom pratnjom kakvu je Arsenu pružao prof. Stjepan Mihaljinec. Potonji je gdin naravno besprekorno i blagonaklono reagovao tempom i dinamikom, ali najveći kantautor ovog skupa malih naroda/jezika/zemalja – dok mu ‘teče odjavna špica’, kako i sam već duže citira svog prijatelja Duška Radovića – uveliko kreativno žonglira čak i nekim od sopstvenih beatifikovanih numera. Zapravo malo i retko obrađivan opus neprikosnovenog kvaliteta i stotina značajnih i voljenih kompozicija, Arsenovo kantautorstvo još uvek najveći podsticaj dobija od samog svog tvorca, a za takve promene, oživljavanje verzija, pomeranje naglasaka i ispitivanje kutaka, teško da ima bolje podrške od genetske; kompetencija prve klase se podrazumeva.

Ali pre nego što su Arsen i Matija zablistali zajedno kao u Sve te vodilo k meni, čovek u crnom izveo je nekoliko tačaka (Tvoje tijelo – moja kuća, Amigo) uz matrice. Na to nas je navikao u ovom milenijumu, u samo njemu izvodivoj kombinaciji čiji je najmanji razlog taj da se ne petlja sa pratećim sviračima i produkcijom novijih, no i dalje visokokvalitetnih albuma. Jer, neki od starih aranžmana/orkestracija, s gudačkim prelivima i prizvucima big benda, ne daju da se zaborave zabavno-muzički raskošne ’60. i ’70, dok svedenija pratnja ‘podvučena flautom’ svedoči o odgovornosti i kasnije produkcije. Ipak, sve drugo pada u senku kada vas – po N-ti put iznenada i podmuklo – pod srce udari klasik poput Sve što znaš o meni, nikada tumačen a očigledan i kao bluz.

Nadasve, u odličnoj pevačkoj formi i danas, Arsen je svojim toplim glasom savršen vodič za tumačenja i primenu svojih pesama, pa su se opet bez obzira na vrstu pratnje jednako ubedljivo pokazale i devojke iz moga kraja i za jedan dan, i pijanista i (za razgovor) konobar. No otežali pokreti i disanje, prirodni i za nekoga ko je u sopstvene sedamdesete stigao lakšim putem, u ovom jednoipočasovnom programu umereno su odmarali tokom par Matijinih instrumentalnih tumačenja i gostovanja mlade Marijane Zlopaše. Ona Kuću za ptice i Pamtim samo sretne dane nije radila po evergrin-izdanju Gabi Novak, već priklonivši se još jačem uticaju prisutnog autora.

Skromno sagledavajući sebe među prijateljima, kolegama i ispisnicima koji su se uglavnom već toliko duboko povukli da većinom nisu ni živi, Arsen je ovaj koncert bogato ukrasio posvetama Serđu Endrigu, Đinu Paoliju (uvek prekrasna Sapore di sale/Okus soli), Bulatu Okudžavi, Strancu/Žoržu Mustakiju, dobacivši čak i do pesme Rosa Blanca/Bijela ruža na stihove kubanskog romantičarsko-oslobodilačkog barda Hosea Martija. Uopšte, u delovima dok je sam za klavirom Dedić je delovao gotovo preporođeno, iako bi mu sećanje ponekad zakrckalo kao stare ploče. Nasuprot tome, znatne deonice poezije, kao autobiografiju u stihovima, isporučio je sasvim glatko.

Bez ikakvog jeda druge jetre, pokazao je i gde će da putuje/tuguje, i kako ne presahnjuje humor ni prema sopstvenim vrhuncima – kao npr. u pesmi-potpisu (eng. signature song) Kuća pored mora maestralno travestiranoj u Kuća pored rijeke. Uvek dirljive i divne, kao Tvoje nježne godine ili Otkako te ne volim, ili na bis Nisam ti dospio reći, neizbežno su vodile opraštanju sa monumentalnim a bliskim stvaraocem-prijateljem. Prisutna mrva njegove ukupne publike tako ga je, prisno i pristojno, i ispratila, jugom stajaćih aplauza. Još uvek u kantautorskoj snazi, nadamo se da će Arsen Dedić i poživeti dugo, i ostaviti nam još neki album kao pola tuceta poslednjih, ali ne verujem da ćemo imati privilegiju da ga srećemo uživo. Tužno i zadivljujuće.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure