img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

50 finala Kupa šampiona

Najlepši fudbal

01. jun 2005, 16:31 Vladimir Stanković
Copied

"Fudbal nije pitanje života i smrti, već nešto mnogo ozbiljnije", rekao je jednom davno Bil Šenkli, jedna od Liverpulovih trenerskih legendi

U nedelji koja je prethodila finalu Lige šampiona u Istanbulu, francuski fudbalski nedeljnik „Frans fudbal“, u zainteresovanim krugovima poznat i kao „fudbalska biblija“, objavio je zanimljivu anketu. Izabrao je 25 ličnosti koje su kao igrači ili treneri učestvovali bar u jednom od prethodnih 49 finala i postavili im dva pitanja: 1. Ko je bio najbolji igrač u istoriji Lige šampiona? 2. Koji je finalni meč bio najbolji u istoriji?

Svaki član žirija u čiji se autoritet ne može sumnjati i u kome su bila dva predstavnika našeg fudbala, Vladica Kovačević, legendarni „poslovođa“ Partizana iz vremena finala 1966. protiv Reala, i Ljupko Petrović, trener Crvene zvezde koja je 1991. u Bariju postala prvak Evrope, sastavljao je svoju listu od 1 do 5, a zbir poena dao je konačan poredak. On je izgledao ovako:

1. Alfredo di Stefano (Real Madrid) 95 poena

2. Johan Krojf (Ajaks) 68

3. Euzebio (Benfika) 34

Pomenuti su još Bekenbauer (Bajern) 32, Puškas 28,5 (Real Madrid), Marko van Basten (Milan) 15, Zidan (Juventus, Real Madrid) 12, Mišel Platini (Juventus 9)… sve do Kočiša (Barselona), Žista Fontena (Rems), Pratija (Milan), Del Pjera (Juventus) i Dejana Savićevića (Zvezda, Milan), koji su dobili po jedan poen.

U pogledu najboljih utakmica takođe nije bilo mnogo dilema:

1. Real Madrid–Ajntraht Frankfurt (7:3) 1960. u Glazgovu–95 poena

2. Benfika–Real Madrid (5:3) 1962. u Amsterdamu–32

3. Mančester Junajted–Bajern Minhen (1:2) u Barseloni–27 poena.

Pomenuto je 35 od 49 finalnih utakmica, čak i Real–Partizan (2:1) iz 1966, ali ne i duel Crvena zvezda–Olimpik Marsej (0:0) iz 1991.

O ukusima ne vredi diksutovati, ali kada eksperti tako ubedljivo izglasaju takav poredak, onda im treba verovati. Ako je nekome do mišljenja vašeg novinara, koji je duel Real–Ajntraht video na snimku (i dan-danas se vrti na TV Real Madrid), Benfika–Real Madrid u direktnom tv-prenosu a Mančester–Bajern uživo na stadionu, onda se izboru nema šta prigovoriti. Kada se danas gleda finale iz Glazgova 1960, igrano na Hempden parku pred 135.000 ljudi i kada u finalu padne 10 golova od kojih 7 za pobednika postižu samo dva igrača, Puškas 4 i Di Stefano 3, bez obzira na evidentnu sporost i drugačiju igru od današnje, ostajete zadivljeni majstorstvom, pre svega maštom i tehnikom jer je snaga bila u drugom planu, ondašnjih „galaktičara“. Meč iz Amsterdama 1962. najpribližniji je ovome iz Istanbula. Real je vodio sa 2:0 i 3:1, ali je izgubio sa 5:3 jer je Benfika imala „crnog pantera“ Euzebija, igrača koji je bukvalno sam dobio utakmicu i koji će obeležiti naredne godine sa krunom na SP-u u Engleskoj kada je bio najbolji strelac sa 9 golova. Trećeplasirani meč, onaj iz 1999, našao se tako visoko zbog dramatičnosti, Bajern je do 89. minuta vodio sa 1:0, a onda je za dva minuta titula otišla na Old Traford. Nezamislivo da se tako nešto dogodi Nemcima.

Međutim, da je žiri glasao posle Istanbula, nema dileme da bi spektakl Liverpul–Milan ušao među prva tri, da li na drugo ili na treće mesto teško je reći. Ako je, opet, nekome do suda vašeg novinara, onda moram reći da sam lično emotivno vezan za Liverpul, što zbog fudbala što zbog Bitlsa. Kao mlad novinar, davne 1973, imao sam sreće da prisustvujem pobedi Crvene zvezde na Enfild Roudu, bilo je 2:1 s prelepim golovima Vojina Lazarevića i Coleta Jankovića (ako sećanje ne vara!) i to posle 2:1 pobede u Beogradu! Video sam i doživeo taj čuveni „kop“, najvernije navijače iza jednog od golova, one koji vole svoj klub a ne mrze protivnički. Osam godina kasnije bio sam na Parku prinčeva u Parizu kada je Liverpul osvojio treću titulu pobedivši Real Madrid Vujadina Boškova sa 1:0… Pamtim, naravno, i Hejsel 1985, kada su neki drugi navijači Liverpula, svakako ne oni koje sam upoznao 1973, izazvali tragediju na stadionu koja je koštala života 39 navijača Juventusa…

„Fudbal nije pitanje života i smrti, već nešto mnogo ozbiljnije“, rekao je jednom davno Bil Šenkli, jedna od Liverpulovih trenerskih legendi. Rafa Benitez, španski trener koji je prošlog leta ostavio Valensiju sa kojom je osvojio špansku ligu i Kup UEFA, postao je, za samo godinu dana, druga trenerska legenda „crvenih“. Prvo zato što je Liverpul uopšte stigao do finala, drugo zato što je u poluvremenu, posle 0:3, bio toliko miran, sugestivan i stručan da napravi taktičke promene koje su za samo 15 minuta donele čudesan preokret do 3:3 i omogućile trijumf sa finala, baš kao i poslednji put, 1984. u Rimu protiv Rome.

Definitivno, meč u Istanbulu vratio je veru u fudbal a besprekorno ponašanje 80.000 navijača, od kojih su 35.000 bili Englezi a 25.000 Italijana, daje nadu da je divljanje huligana na stadionima i oko njih ipak za nama… Lepota fudbala.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Lazar Ristovski

Premijera

16.januar 2026. Đorđe Bajić

Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Plate u kulturi

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Sindikati: Macut i Selaković su potpisali uravnilovku za zaposlene u kulturi

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure