U svetu su biografski filmovi o muzičarima česti i rado gledani. Moguće da su „Toma“ kojeg je videlo više od milion gledalaca, i „Nedelja“ njihova najava kod nas
Kao prilog životnoj ispovesti, takoreći biopika, Dragana Bjelogrlića u aktuelnom broju „Vremena“, koji je ne samo društveno-politički intervju, svrsishodno je registrovati upravo biopic, filmski žanr kao recentni fenomen u srpskoj kinematografiji, čijim je ostvarenjem „Toma“, upravo Bjelogrlić bio rodonačelnik 2021.
Foto: ScreenshotIz filma „Nedelja“
Zgodan trenutak za ovu temu je i trejler kampanja igranog filma „Nedelja“ o životu Džeja Ramadanovskog reditelja Nemanje Ćeranića i scenariste Stefana Boškovića, čija nas premijera očekuje upravo u narednim danima. Takođe, serija „Toma“ se trenutno pretpremijerno prikazuje na televizijskim kanalima kao produžena verzija filma koji je u regionu pogledalo preko milion gledalaca. To je uspeh kakav bi mogla da ostvari pomenuta „Nedelja“, ali kakav ni izbliza nije postigla prethodna domaća ekranizacija muzičkih autobiografija – „Pokidan“, biopik o Aci Lukasu.
Dramatruški sraz filma i muzike, nije skorašnji podžanr i postoji paralelno sa holivudskom kinematografijom 20 veka.
I danas se na različitim top listama najboljih svih vremena navode dva ranija dela: „Funny Girl“ Vilijema Vajlera iz 1968. o Fani Brajs zvezdi Brodveja sa početka 20. veka za koju je Barbara Strejsend ponela Oskara, kao i „Coal miner’s daughter“ iz 1980. o kantri pevačici Loreti Lin za koju je Sisi Spejsek takođe uzela glavnu nagradu Američke akademije. Beograđani koji su američke filmove gledali u bioskopima „Odeon“ i „20. oktobar“, sećaju se filmova „La bamba“ (1987) i „Great balls of fire“ (1989).
Potom su došle 90’, pa je „What’s love got to do with it“ (1993) o Tini Tarner prošao čini mi se nekako ne samo ispod našeg nego i globalnog radara, uprkos izvanrednoj roli Anđele Baset za koju je dobila Zlatni globus. Naprosto, Tina je još uvek bila živa, štaviše na vrhuncu svoje solo karijere.
Naravno svi navedeni nisu jedini takvi filmovi.
Posle 2000. godine, muzičke biografije nisu bile tzv hajp ali se ipak ne mogu preskočiti četri dela.
Život i muzika Rej Čarlsa i Džonija Keša u filmovima „Ray“ i „Walk the line“ i po prvi put značajnija evropska ostvarenja – „La vie en rose“ o Edit Pjaf i „Control“ o grupi Joy Division i Janu Kurtisu. I onda se dogodila presudna 2015, sa izvanrednim filmom „Straihgt Outta Compton“ o rep grupi N.W.A iz Los Anđelesa koju si činili Dr. Dre, Ice Cube i Easy E, biopic u nominaciji za Oskara.
Štaviše iste te godine, i dugo nakon inicijalnog filma „Bird“ Klinta Istvuda o džez saksofonisti Čarli Parkeru iz 1988, imali smo filmove i o dva takmaca i najveća trubača džez istorije: „Miles ahead“ o Majls Dejvisu i „Born to blue“ o Čet Bejkeru. Potom slede titani produkcije i dramaturgije koji su imali dodatnu sreću da su ušli u distribuciju pre globalne pandemije korone. „Boemska rapsodija“ o grupi Kvin i Rami Malek u neponovljivoj ulozi Fredi Merkjuria za koju će dobiti Oskara, dok će sam film verovatno nepravedno izgubiti od „Zelene knjige“.
Na njegovom tzv. sličnom plotu i uspehu će se voziti i „Rocketman“ o Elton Džonu koji je, kao što smo konstatovali, imao jedan „hendikep“ – Elton je još uvek živ, ergo je Taron Egerton uzeo BAFTE i Globuse za prve prave prikaze slobodnih scena gej seksa. Na koncu „Respect“ o Areti Frenklin iz 2021 i pre dve godine „I wanna dance with somebody“ o Witni Hjuston i Baz Lurmanov „Elvis“ takođe najznačajniji film iz prošlogodišnjih nominacija za Oskara kojeg, nesretno, nije poneo.
Iste te pretprošle godine biopic će meandrirati u dva dodatna pravca: dokumentarni art „Moonage day dream“ o Dejvid Bouviju i lanjski koncertni follow up „Eras Tour“o najvećoj muzičkoj turneji svih vremena, najznačajnijeg muzičkog izvođača današnjice – Tejlor Swift. Sa jednakim nestpljenjem kao i gore spomenutu „Nedelju“, na proleće očekujemo „Back to black“, biopik o Ejmi Vajnhaus.
Naposletku šta još reći sem aksioma da je „Toma“ sigurno ne samo najgledaniji već i najbolji domaći film u novom milenijumu. Složili su se Bjelogrlićev špurijus za epohu, Milan Marić kao najreprezentativniji predstavnik svoje generacije što dokazuje i u predstavi „Edip“ JDP-a, bonus lid soundtrack Željka Joksimovića, i naravno jedinstven lik Tome Zdravkovića kakav, sličan ne postoji u našoj estradi. Ili će nas možda životopis, to zlatno doba Beograda 80’ Džeja Ramadanovskog demantovati da nije? Neće biti jedini.
Srpska i SFRJ kinematografija načelno decenijama zazire od tzv. non fikcije i ekranizacije ličnosti i događaja iz novije istorije.
Na prste dve ruke se mogu nabrojati naslovi takvih dela: dve serije – „Porodica“ o poslednjim danima na uslovnoj slobodi Slobodana Miloševića i „Pad“ o tragičnom fatumu Žarka Lauševića, obe reditelja Bojana Vuletića. Potom igrane dramatizacije u produkciji Danke Milošević, Nedeljka Kovačića, Svetka Kovača „Jovanka Broz i tajne službe“ i „Drug Marko“ (o Aleksandru Rankoviću), i tek tri filma „Bićemo prvaci sveta“ Darka Bajića o trijumfu košarkaške reprezentacije Jugoslavije u Ljubljani 1970. i četvorici očeva osnivača tog nacionalnog sporta, zatim „Toma“ i „Čuvari formule“ – oba Dragana Bjelogrlića.
Seriju „Pad“ i film „Pokidan“ je oslabilo u recepciji neizbežan momenat da su imena stvarnih aktera fingirana fiktivnim, pa se Žarko Laušević u seriji zove Ivan Maslać, a Aca Lukas je postao Peđa Kovač u tumačenju Mladena Sovillja, ali to je bio zazor od mogućih pravnih konsekvenci. Jer, dovoljno je da samo jedan savremenik ima neku primedbu na film, i da zaustavi njegovu realizaciju.
To bi mogao biti razlog zašto verovatno nikada nećemo gledati film, a mogao bi da bude iskreni love story , o Đorđu Balaševiću kakav bi nas kao biopic, kakve su bile i sve njegove pesme, najviše intrigirao.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!