img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

EXIT broj pet

Kultura izlaza

07. јул 2005, 14:25 Slobodan Georgijev
Copied

Kultura kao najživahniji deo srpskog društva iznedrila je mezimče koje već korača po čitavom regionu. Do polaska u školu moglo bi da bude u elitnom evropskom odeljenju

Ove godine svi koji su učestvovali u organizaciji muzičkog festivala EXIT u Novom Sadu imaće dosta razloga za slavlje. Em je pet godina lep mini jubilej, em je najavljeni program najbolji do sada i sledi tradiciju da svako sledeće okupljanje bude bolje, em je prebrođena u javnosti veštački stvarana barijera između nove radikalske vlasti u Novom Sadu i ljudi iz Udruženja Exit. Festival je lagano postao mini institucija, zauzeo je mesto u agendama svetski relevantnih muzičkih ansambala, prebrodio je političke pritiske i pokazuje da je sposoban da se postavi na pravi način u postojećem kontekstu.

Možda paradoksalno, ali ovo je prva godina u kojoj održavanje festivala nije ni u jednom trenutku dovedeno u pitanje. „Prvi put možemo da krenemo dan ranije“, kaže za „Vreme“ Bojan Bošković, jedan od prvih ljudi iz organizacije, koji je prošle godine sa svojim drugom i kolegom Dušanom Kovačevićem bio uhapšen tri nedelje pred početak festivala zbog optužbi da su „zloupotrebili položaj“. Bošković kaže da je u pripremi ovog događaja učinjeno sve da se i izvođači i gosti osećaju dobro i da se svi provedu na najbolji mogući način. Ove godine je još više urađeno na prezentaciji festivala u regionu i Evropi pa se i očekuje da će preko 25 odsto ukupnog broja posetilaca biti iz regiona i Evrope. Više od hiljadu posetilaca dolazi samo iz Velike Britanije. Procena je da će se na Petrovaradinskoj tvrđavi okupiti između 130.000 i 150.000 ljudi za četiri festivalska dana što je dobro prolazno vreme i za evropske festivale. Da ponovimo i na ovom mestu da dolaze velike evropske muzičke televizije koje će sve vreme pratiti događaj (MTV, Viva), da će najčuveniji radio na svetu BBC 1 direktno prenositi segmente EXIT-a, da će ukupno biti preko 600 izvođača, da će se koncerti odvijati na gotovo dvadeset bina. Sve ove činjenice ukazuju da je EXIT davno prevazišao lokalne okvire, da je izašao i iz regionalnih krugova i da se uputio na sigurno putovanje u centar evropske (svetske) moderne muzike.

Bošković naglašava da je promena imidža Srbije nešto što je važan deo misije ovog festivala i koliko takav stav zvučao idealistički i poletno svakako ga treba podržati (jer je popločan doobrim namerama). Kada se pogleda unazad, u prethodnih pet godina, od svih stvari u kojima je Srbija želela bar deklarativno da postane „lider u regionu“, čini se da su jedine stvari u kojima je uspela košarka (konstantni prvak Jadranske lige je tim iz Srbije) i upravo EXIT. Organizacija ovako velikog muzičkog festivala u ovako siromašnoj državi jeste podvig bez presedana i pokazatelj koliko mnogo mogu da postignu ljudi udruženi oko dobre ideje. Ako ostavimo po strani socijalno-psihološki efekat koji prouzrokuje ovaj događaj i zadržimo se samo na organizacionom planu, videćemo da su petrovaradinski dani popularne muzike (EXIT) najbolji menadžment (popularno: know–how) koji je neko iz Srbije napravio i predstavio u poslednjih pet godina. Jedino što do sada nije organizatorima pošlo za rukom, a u vezi što sa početnom idejom što sa ukupnim ekonomskim ambijentom, jeste dosezanje neke manje-više realne cene ulaznica. I ove godine, kao i ranijih, posetioci mogu da za 50 evra u četiri dana vide čitavu domaću scenu i lep izbor iz „recentne“ inostrane produkcije. To je cena niska i za srpske pojmove kada se ima u vidu koliko je trebalo platiti za nastup REM-a ili Metalike prošle godine (oko 30 evra).

Šta ćemo moći da vidimo za pomenutu svotu? Dragan Ambrozić, programski direktor festivala, u izjavi za „Vreme“ kaže da je ovo jedan od jačih programa u Evropi jer „svake večeri imamo po jednu veliku zvezdu koja ima novi album“. Imena The White Stripes, Fat Boy Slim, Garbage, Underworld, Slayer, Ian Brown (ex Stone Roses), Carl Cox i mlađih snaga poput Ladytron, The Dutsuns i Sagea Francisa „govore sama po sebi“ i nije im potrebna neka veća reklama. Ambrozić kaže da je ovo izbor ljudi koji su pravili program, dakle, nije se išlo na to da se uzme samo ono što se može, nego se sledila određena programska koncepcija. On naglašava da, na primer, Fat Boy Slim dolazi na preporuku agencije koja je pre dve godine dovela Moloko i da to svedoči o dobrom glasu koji festival već ima u svetu. Oni koji nisu mogli da se pojave ove godine i čekaće na neku sledeću priliku jesu Franz Ferdinand (nije poznato da li je Aleksandar Vučić uradio nešto više da ih dovede, ali, ko voli, može da ih gleda 14. avgusta na Pepsi Siget festivalu u Budimpešti), The Hives, Moby, LCD Sound System. Neki ansambli, poput Qeens of The Stone Age, bili su preskupi, saznajemo od Ambrozića. U poređenju sa sličnim događajima u Evropi ovog leta verovatno je samo Glastonberi festival u Engleskoj mesto na kome se skupilo više zvezda popularne muzike. „Naša je glavna ideja da pravimo normalan festival koji neće biti incident“, kaže Ambrozić.

Sve bi bilo još lepše kada bi se ovoj „galeriji velikih“ pridružilo i više velikih srpskih bendova, ali to je boljka domaćeg kulturnog miljea. I ove će nas godine predstavljati stare snage Darkwood dub i Rambo Amadeus (na viđenijim mestima), a za ubuduće ostaje nadanje da će ovolika silesija stranih kvalitetnih muzičara doneti neki pomak u domaćoj produkciji popularne muzike ili će Srbija biti zemlja turbo folka sa najboljim festivalom popularne muzike u kontinentalnoj Evropi. Naravno da većina ljudi ide na festival da se provede i da bude viđena, ali hajde da ovoliki sajam muzike inspiriše neku omladinu i da ih pokrene na stvaranje. Ako ne muzičko, a ono bar organizaciono u svojim gradovima.

Dakle, „traže se novi mladi“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Na čelu Narodne biblioteke Srbije je Jasmina Ninkov

Zvanično je potvrđeno da je Jasmina Ninkov nova v.d. upravnica Narodne biblioteke Srbije, o čemu je „Vreme“ javilo pre dva dana. Prvi pokušaj da bude na čelu NBS, 2013, nije uspeo

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure